Zakonom o sjemenu uništava se hrvatskog seljaka jer ne može koristiti svoje sjeme - Monitor.hr
21.02.2021. (14:00)

A zašto tako? E, seljo moj, pa da ne konkuriraš multinacionalkama

Zakonom o sjemenu uništava se hrvatskog seljaka jer ne može koristiti svoje sjeme

Saborski zastupnici iz kluba HSS-a i HSU-a upozoravaju na tri problema u Zakonu o sjemenu, a prvi je problem što taj Zakon ide na ruku dorađivačima sjemena, a ne poljoprivrednim proizvođačima. Ovaj Zakon želi se progurati pod krinkom povećanja produktivnosti poljoprivredne proizvodnje. Nikome od nas proizvođača nikada nije u interesu posijati loše sjeme i imati loš prinos. Svake godine kada otvorim vrećicu sjemena soje i sipam je u sijačicu zažalim što nisam uzeo svoje sjeme od prošle godine i posijao ga… treći je problem što poljoprivredni proizvođači mogu proizvesti sjeme, certificirati ga, doraditi u pogonima koji to rade, ali ga ne mogu prodavati. Pitanje je – zbog čega je to tako ako je to sjeme prošlo sve faze koje je prošlo i sjeme koje dorađivač prodaje. Stare sorte se mogu sijati i po ovom Zakonu, jedino se njihovi plodovi ne mogu stavljati na tržište. Večernji


Slične vijesti

19.01. (08:00)

Daleko smo mi još od mrava...

Što nas mravi mogu naučiti o poljoprivredi?

Te sićušne životinje iz porodice kukaca odavna su napravile promjenu i od lovaca sakupljača postale farmeri i to davno prije ljudi. Mravi su poljoprivrednici do te mjere da zajedno s nekoliko drugih vrsta, uzgajaju vlastitu hranu za konzumaciju. Zatim, uzgajaju različite gljive u južnoameričkoj džungli već 60 milijuna godina. Mravi koji uzgajaju gljive su loza insekata koja se za svoj opstanak oslanja na uzgojene gljive. U zamjenu za brigu o svojim gljivičnim usjevima, štiteći ih od štetnika i patogena, osiguravajući im stabilne uvjete rasta u podzemnim gnijezdima i opskrbljujući ih hranjivim gnojivima, mravi dobivaju stabilnu opskrbu hranom. Ovi sustavi uzgoja gljiva izraz su upečatljive kolektivne organizacije izbrušene svih ovih milijuna godina pripitomljavanja usjeva gljiva. Green

06.01. (10:00)

Zemlja miruje

Lijepa para od ugara

U 2020. u Hrvatskoj je pod ugarom bilo 28.865 hektara zemlje, od čega oko 82 posto u sustavu poticaja. Zemlja na ugaru zapravo je zemlja koja miruje, radi se o obradivom zemljištu na kojem nema poljoprivredne proizvodnje, ali se za njega, iz ekoloških razloga, posljednjih godina mogu dobiti poticaji. Zanimljivo je da je jedan od najvećih korisnika tih poticaja Belje plus, s 211 hektara zemlje pod ugarom. Belje plus (dio Fortenova grupe) lani je ostvarilo pravo na 100.731.629 kuna potpora, od čega je u kategoriji Plaćanje za poljoprivredne prakse korisne za klimu i okoliš (mjeru u koju spada zemlja na ugaru) ostvarilo pravo na 19.832.466 kuna potpora. Novosti

18.12.2021. (05:55)

Plastika u poljoprivredi sve više zagađuje zemlju – nema alternative?

12.12.2021. (08:15)

Prodaje se samoodrživa farma na poljoprivrednom zemljištu u samom Parku prirode Papuk

07.12.2021. (15:00)

Tuđe je naše

Jedemo uvozno: Opet raste deficit u proizvodnji hrane

Prošla godina zapamćena je po smanjenju deficita vanjsko-trgovinske razmjene poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda za čak 32 % u odnosu na 2019., no ove se godine vraćamo na stare navike pa je primijećen njegov rast od 7, 5 %. Uvoz je porastao za 12,3 %, a izvoz za 14,6 %. Samoodrživost u vidu prehrambenih proizvoda i u prerađivačkoj industriji tako još nećemo dostići, u prvoj smo na 31 % kapaciteta, a u drugoj na 51 %, iako pojedine kulture bilježe i suficit, primjerice žitarice i uljarice. Riba, mesne i riblje prerađevine te duhan također ukazuju na mogućnost samodostatnosti. Kritično su deficitarni meso, mlijeko i jaja, hrana za životinje te povrće. Tportal

31.10.2021. (14:00)

Poljoprivredna obnova

Što razvijati da bi Banovina bila održiva?

Čudovita Banovina, područje od Vojnića i Slunja do Topuskog i Gvozda poljoprivredni je raj na prostoru jako zanimljivom za okolišno poljodjelstvo. Rijetko pučanstvo i neriješeni problemi vlasništva, predstavljaju glavnu smetnju u razvitku i obnovi Banovine. Prednosti su u čistom tlu i slobodnom planiranju. Velike površine ipak jamče proizvodni sustav krava tele. Treba izabrati pravu pasminu goveda od nekoliko istovrsnih koje se nude. Mlada govedina proizvedena prema sustavu krava tele, a temeljena na hrvatskom Simentalcu može dati vrhunsku kakvoću mesa. Na vlastitoj proizvodnji krme s kultiviranim poludivljim pašnjacima priređena za izbirljiva svjetska tržišta. Zatim kunićarstvo, koje je u porastu prehrambene kulture, i kojoj potrošači pridaju sve veću važnost. Kozje mlijeko i sir pravo je otkriće europskih potrošača, a koze poput male Alpske crne pogodna je i za hrvatske ravničarske krajeve. Kod biljne proizvodnje treba se vratiti zaboravljenoj proizvodnji grahorica, odnosno lepirnjača u koje ulazi: bob, leća, slanutak, grah sikirica, zasječeni grah, a grah i lupina za stočnu hranu. Hrana su za ljude i stoku, a pridonose plodnosti tla vežući dušik iz zraka. A dobro je još i bobičasto voće. Agroklub

14.07.2021. (17:30)

Budućnost poljoprivrede

Robotske farme budućnosti: Biološka utopija ili ekološka katastrofa?

Mali roboti u utopijskom scenariju bili bi dostupniji malim poljoprivrednicima koji bi si ih mogli lakše priuštiti ili podijeliti putem usluga sličnih Uberu. Suprotno tome, manje je vjerojatno da će obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo preživjeti u distopijskom scenariju. Samo bi veliki proizvođači mogli upravljati golemim zemljištem i visokim troškovima velikih strojeva. Bug

29.05.2021. (22:30)

Farmersko srce

U srcu Žumberka uzgaja japanska wagyu goveda, u planu jedinstveni projekt Rent-a-farm

Investitor Davorin Štetner u selu Tihočaj, jednom od ekološki najočuvanijih područja u Hrvatskoj, pokrenuo je svoju eko-farmu s japanskim govedima. Riječ je o dugoročnoj investiciji, u kojoj otkupljuje i obnavlja napuštene kuće i zemljišta te planira zaposliti obitelji koje će tu živjeti i baviti se stočarstvom. Uvijek kad letim iznad Hrvatske i Europe vidim ogromne razlike između obrađenih i neobrađenih područja. Imamo zemlju idealnu za poljoprivredu pa sam razmišljao zašto je ja ne bih pokrenuo, rekao je Davorin za Agroklub. U planu je otvoriti jedinstveni projekt Rent-a-farm. Do sada je otkupio oko 150 zemljšnih parcela, sveukupno 25 hektara, ali ima tu još posla s odvjetnicima i geodetima. Štetner je inače jedan od organizatora nedavno održanog Svjetskog prvenstva u reliju – WRC Croatia 2021.

01.08.2020. (17:00)

Višedesetljetno propadanje poljoprivrede

Od devedesetih do danas vrijednost hrvatske proizvodnje pala za 50 posto

Poticaji su potpuno umrtvili proizvodnju, a višegodišnje guranje glave u pijesak doveo je do toga da smo po mnogim kriterijima na začelju EU. Danas se novac iz Programa ruralnog razvoja troši za uređenje sela (što nužno nije loše), ali u tim selima nema ljudi, nema posla, mladi odlaze, a staračka domaćinstva proizvode, ali ne znaju za koga. Imamo čak i mjere za zaštitu leptira i kosaca. Večernji list