Zaposlenost najniža unazad 15 godina
Zaposlenost je u Hrvatskoj u srpnju bila niža nego u istom mjesecu lani, za 1,2%, i bila je najniža od srpnja 2000. godine. U isto je vrijeme broj nezaposlenih i stopa nezaposlenosti u srpnju niža nego prošle godine, podaci su HGK.
Zaposlenih je u srpnju bilo 1.363.965, što je za 16,4 tisuće manje nego u srpnju 2014. Logikom godišnjeg pada nezaposlenih i zaposlenih osoba, pada i brojnost aktivnog stanovništva (zaposleni plus nezaposleni) koja se sa stanjem od 1 621 959 osoba (niža za 54,5 tisuća u odnosu na prošlogodišnji srpanj) nije previše odmakla od povijesno najnižih razina koje su zabilježene u travnju i svibnju.
Manje zaposlenih u prerađivanju, građevini i trgovini
Prema podacima o stanju zaposlenosti u srpnju u pravnim osobama (koje zapošljavaju oko 80% ukupno zaposlenih), razvidno je kako je broj zaposlenih niži za 9,9 tisuća u odnosu na prošlu godinu. Pritom je najveća negativna apsolutna razlika u odnosu na prošlu godinu zabilježena u djelatnosti prerađivačke industrije koja i ima najveći broj zaposlenih (oko 18% svih zaposlenih u pravnim osobama). Tamo je, naime, u srpnju ove godine radilo 197.186 osoba, 2.998 manje nego u istom mjesecu prošle godine. Tek je nešto manji pad zabilježen u djelatnosti građevinarstva (koje zapošljava oko 6% svih zaposlenih u pravnim osobama), gdje je u srpnju radilo 69.737 osoba, 2.773 manje nego prošlogodišnjeg srpnja. Treća djelatnost koja ima značajnu razinu apsolutnoga godišnjeg pada jest djelatnost trgovine (koje zapošljava oko 16% ukupno zaposlenih u pravnim osobama), gdje je u srpnju bilo zaposleno 180.159 osoba, 2.060 manje nego istoga prošlogodišnjeg mjeseca.
Više zaposlenih u restoranima, zdravstvu i poslovanju nekretninama
Razlike u broju zaposlenih još su drastičnije kada se uspoređuje stanje ovogodišnjeg srpnja sa stanjem u srpnju pretkrizne 2008. godine: u pravnim osobama ima 141,2 tisuće zaposlenih manje, pri čemu u prerađivačkoj industriji radi 52,7 tisuća osoba manje, u trgovini 45,1 tisuća manje, a u građevinarstvu 39,7 tisuća manje. No ima i djelatnosti koje sada zapošljavaju više nego 2008. godine: djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane (za 9,4 tisuće), informacije i komunikacije (za 828), poslovanje nekretninama (za 1.301), administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti (za 7.802), obrazovanje (za 8.119) te djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi (za 3.395). Iako i ove dvije posljednje navedene djelatnosti imaju značajnu poveznicu s državom kao poslodavcem, treba naglasiti kako je broj zaposlenih u javnoj upravi i obrani (koji je odavno naglašen kao značajan problem), ipak smanjen: ovoga srpnja tamo je bilo zaposleno 5.017 osoba manje nego prije šest godina. Budući da pad zaposlenih nije bio ravnomjeran, nešto je izmijenjena i struktura zaposlenih prema djelatnostima u posljednjih šest godina. Tako prerađivačka industrija sada ima manji udio za 2,2 postotna boda (s 19,7% pala je na 17,5%), građevinarstvo za 2,4 postotna boda (s 8,6% na 6,2%), a trgovina za 1,8 postotnih bodova (sa 17,7% na 15,9%). S druge strane, najznačajniji porast udjela zabilježen je u djelatnosti turizma (djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane), za 1,4 postotna boda (s 4,7% na 6,1%).
