Zašto Hrvati ne vole zanate? - Monitor.hr
23.06.2015. (11:03)

Pekar lekar apotekar

Zašto Hrvati ne vole zanate?

Loša reputacija trogodišnjih strukovnih škola proizlazi iz poražavajuće činjenice da u Hrvatskoj ni samo poduzetništvo nema pozitivan predznak, a Hrvati kao nacija ne vrednuju jednako opće i strukovne kompetencije, iako su potonje temelj zdravoga gospodarstva, objašnjava za DW Mirela Lekić, šefica Odjela za obrazovanje Hrvatske obrtničke komore. No, kaže, situacija ide nabolje jer se strukovnjacima omogućuje nastavak školovanja, ali velik problem i dalje ostaje nezainteresiranost učenika i nedostatna praksa.


Slične vijesti

24.04. (08:00)

"Podučavanje je profesija koja stvara sve ostale profesije"

Prirodoslovna škola u Splitu otvara vrata za prvu generaciju meteoroloških tehničara, otvaraju se novi programi

Do sada je ovo zanimanje bilo dostupno samo u Šumarskoj i drvodjeljskoj školi Karlovac, ali od iduće školske godine, splitska škola prihvaća prvake. Program nudi obilje mogućnosti zapošljavanja te pruža temelje za daljnje obrazovanje, uključujući znanje iz fizike, matematike, kemije, geografije i meteorologije. Interes za ovim smjerom raste, pokazujući promjenu trenda nakon početnih izazova. (Green) Također, u nadolazećoj školskoj godini, 37 srednjih škola donosi nove programe obrazovanja. Doći će do značajnih promjena jer se ukidaju neki postojeći programi i proširuje ponuda u drugima. Neke strukovne škole prelaze na ponudu gimnazijskih programa. Što je sukladno Nacionalnom planu oporavka i otpornosti kojemu je jedan od ciljeva povećanje broja gimnazijskih programa u odnosu na strukovne s 30 na 40%. (N1)

06.11.2015. (00:13)

Hoću ponovno u školu!!!

Reforma gimnazije – birat će se ekološki, inženjerski, umjetnički smjer

Kurikularna reforma predlaže da učenici općih gimnazija (za pet godina) u trećem i četvrtom razredu biraju smjer, koji bi onda stavio naglasak na određene predmete. Nudili bi se biomedicinski, prirodoslovni, ekološki, inženjerski, društveni, humanistički, jezični i umjetnički smjer. Uz sate po modulima, budući srednjoškolci imat će na raspolaganju još četiri sata za predmete koje želi dodatno učiti. Jedini predmet kojemu se povećava satnica jest informatika. HRT

01.09.2015. (20:57)

Informacije svi ionako imaju u ruci (ako imaju smartfon)

Problem gimnazija: Treba prijeći s faktografije na konceptualno znanje

“Potrebna je reforma državne mature na kojoj će se omogućiti veća izbornost predmeta, ali i prelazak s faktografije na vještine i konceptualno znanje. Osim toga, vanjsko vrednovanje ne treba biti isključivo kroz državnu maturu nakon 4. razreda, već se treba provoditi periodički (primjerice, uvođenjem sustava prijemnih ispita za srednju školu te vrednovanjima iz pojedinih predmeta tijekom i nakon pojedine nastavne godine)”, piše nastavnik Goran Đurđević za Telegram i analizira 6 ključnih problema hrvatskih gimnazija.