Zašto Hrvatska ima previše lokalnih jedinica? - Monitor.hr
12.05.2020. (21:30)

Selo moje malo morgen

Zašto Hrvatska ima previše lokalnih jedinica?

Ekonomski lab započeo je serijal o funkcioniranju lokalne države, gdje pokazuju zašto Hrvatska ima prevelik broj lokalnih jedinica – više od Britanije – i zašto dolazi do koncentracije u velikim gradovima.


Slične vijesti

28.05. (14:00)

Ali mi nismo Danska...

Kako bi mogla izgledati prava reforma lokalne i regionalne samouprave u Hrvatskoj: nekoliko regija i puno manje općina

Predlaže se smanjenje broja lokalnih jedinica na 120–130 te formiranje 5–6 funkcionalnih regija temeljenih na urbanim centrima, tako bi se regija sjever sastojala od današnje Međimurske, Koprivničko-križevačke, Krapinsko-zagorske i Varaždinske županije, Središte Zagrbeačka, Karlovačka, Bjelovarsko-bilogorska i Sisačko-moslovačka, ostatak Slavonije Istok, Istra, Kvarner i Lika bila bi regija Zapad, a sve južnije od toga regija Jug. Grad Zagreb bi ostao stamostalan. Cilj je učinkovitije upravljanje, održivi proračuni i bolja dostupnost javnih usluga. Kao uzor navodi se Danska, čiji je primjer pokazao da manji broj većih jedinica može značiti veći stupanj demokratizacije, transparentnosti i lokalnog razvoja. Index

23.05. (13:00)

Kad su Danci spojili općine, nitko nije plakao za starom zgradom matičnog ureda

Danski model lokalne samouprave: manje jedinica, više reda

Danska je 2007. radikalno reformirala teritorijalni ustroj: broj općina smanjen je s 270 na 98, a 13 okruga zamijenilo je 5 regija. Sve općine dobile su šire ovlasti i financijsku autonomiju, a regije preuzele ključne sektore poput zdravstva. Reorganizacija je povećala učinkovitost i kvalitetu javnih usluga. Hrvatska bi mogla slijediti ovaj model, ukidanjem administrativnih balasta i stvaranjem funkcionalnih lokalnih jedinica temeljenih na stvarnim kapacitetima i potrebama građana. Danci su pokazali da se manjim brojem većih jedinica može postići više – bez kaosa, ali uz dijalog. Index