Zašto Kina ne može (opet) spasiti svjetsko gospodarstvo? - Monitor.hr
22.05. (08:00)

Prijetnja Tajvanu Kinu gura u izolaciju

Zašto Kina ne može (opet) spasiti svjetsko gospodarstvo?

Kineski planovi su razumni, ali način njihove provedbe pogoršava ekonomske troškove - Poslovni dnevnik

Ogromni poticaji Kine nakon financijske krize 2008./2009. pomogli su oporavku globalnog gospodarstva, dijelom zbog nezasitnog apetita te azijske zemlje za uvoznim sirovinama za infrastrukturne projekte. No upravo su te mjere poticaja ostavile Kinu s gomilom dugova. U ožujku je MMF upozorio na to da je samo dug kineske lokalne samouprave porastao na rekordnih 66 bilijuna juana, što je jednako polovici BDP-a zemlje. Zapadni političari sve više vide kinesku inicijativu Pojas i put (Belt and Road Initiative, BRI) kao prijetnju svojim interesima. Često nazivan Novim putem svile, BRI koji je vrijedan 840 milijardi dolara (771 milijardu eura) je investicija u ceste, mostove, luke i bolnice u više od 150 zemalja. Raste zabrinutost i kritika da je ovaj projekt namamio zemlje u razvoju u dužničke zamke s ogromnim kreditima koje si pojedine zemlje ne mogu priuštiti (primjer Crne Gore), uz istodobno oslabljivanje njihovih veza sa zapadnim zemljama. Deutsche Welle


Slične vijesti

12.10. (11:00)

Možda to netko ne zna, ali mi imamo i industriju

Šajatović: Liderove nagrade za proizvodne investicije – ponos i frustracija

Zašto ponos? Pa čovjeku je drago kad se pokaže da je tvrdoglavo inzistiranje na nagradama baš za proizvodne investicije bilo utemeljeno. Još nismo naišli na primjer promašene investicije. Frustrira što se odnos prema industriji i dalje ne mijenja. Da nije Liderove akcije ‘Brojimo šlepere s robom za izvoz‘, i dalje bi se u Hrvatskoj brojilo samo koliko je turista došlo i koliko su noći spavali u ovdašnjim krevetima. I dalje nema razumijevanja da je industrija temelj svake uspješne nacionalne ekonomije. Frustrira što država ne želi napraviti finalni korak. Okupiti tristotinjak najpotentnijih proizvodnih tvrtki, pitati ih što im treba da ubrzaju rast. I imati smislene kriterije što posebno poticati. Miodrag Šajatović za Lider.

24.09. (10:00)

Dobro zvuči, loše izgleda

Yanis Varoufakis: Ekonomija zelene tranzicije

Europski zeleni plan – šansa za hrvatsko gospodarstvo

Pogubno odugovlačenje jedan je od uobičajenih odgovora Evropske unije u trenucima najdubljih kriza. Problem nije samo to što nikada nije lako pridobiti 27 premijera ili predsednika država da se slože o bilo čemu. Problem je i u njihovim motivacijama i sklonosti da postavljaju sebi pogrešna pitanja koja ih polako, ali neizbežno vode u prihvatanje štetnih državnih politika. Prošla je cela godina od američkog usvajanja Zakona o smanjenju inflacije, a odgovora EU još nema. Neki tvrde da poređenje nije na mestu jer je EU već imala usvojen evropski zeleni plan i finansijske podsticaje koji se ne razlikuju mnogo od onih Bidenovih. Ali avaj, đavo je u sitnicama: zeleni plan Evropske unije najavljuje ulaganja u vrednosti do 1 triliona evra, ali za razliku od fondova u Bidenovom zakonu, to nije stvarni novac, već samo zamišljeni broj, sličan onome iz Junckerovog plana čijih 300 milijardi evra obećanih novih investicija nikada nije realizovano. Peščanik

02.09. (14:00)

Radno nevrijeme

Klimatske promjene diktiraju nove radne i životne navike

429570

Ljeto na izmaku moglo bi biti indikativno za klimatske promjene, koje više nisu neobvezna projekcija budućnosti, nego su postale stvarnost i sadašnjost. To nameće imperativ da ćemo morati naučiti živjeti i raditi u novim uvjetima, u duljim i toplijim ljetima s većim rizikom od opasnih oluja s orkanskim vjetrovima i ekstremnim oborinama koje prijete poplavama. Promjene će zahvatiti sve – i kućanstva, i državu s njezinim institucijama, i poslovnu zajednicu, piše Goran Litvan za Lider.

  • Raniji početak rada u ljetnim mjesecima poslodavcima bi sigurno donio manju potrošnju energije za klimatizacijske uređaje, a možda i veću produktivnost zaposlenika. Premda će se nekom učiniti pretjeranim, trebalo bi razmotriti mogućnost dvokratnog rada ljeti s obveznom siestom, odnosno odmorom nakon ručka (14 – 17 sati?). Uostalom, nekada davno većina trgovina radila je upravo tako.
  • Veća afirmacija planinskog turizma (pogotovo ljeti, u svježijim područjima Like i Gorskoga kotara); prebacivanje glavne sezone građevinskih radova u hladnije mjesece, a prema potrebi i mogućnostima u rane jutarnje sate, pa možda i u noć. Treba razmotriti novi kalendar školske godine. Modne sezone proljeće/ljeto i jesen/zima bit će zamijenjene proljetno-jesenskom kolekcijom.
  • Velike vrućine i povećana vlaga smanjit će potrebu za konzumacijom mesa, pogotovo crvenog, sa sve većim udjelom laganije hrane s više ribe, povrća i voća. Tu su prilike i za dodatni uzgoj gljiva, ali i morskih algi koje su cijenjeni sastojak azijske kuhinje zbog svoje hranjive vrijednosti. Neke su se morske trave u prošlosti jele na našim otocima i priobalju (kako još svjedoče stariji stanovnici).
  • Energetičarima koji optimiraju upotrebu energije i okolišnim stručnjacima koji će smanjivati ugljikov otisak u većim tvrtkama pridruživat će se klimatolozi. Svi oni imat će svoj dio ekspertize u lansiranju novih proizvoda i procjene njihova vijeka, a manje tvrtke takve će poslove eksternalizirati.

 

 

06.08. (00:00)

Život u Europi bit će sve skuplji, realna zarada će se smanjivati, a kvalitetnih radnih mjesta bit će sve manje

Yanis Varoufakis: Posljedice mjera štednje u Europi

Nova ekonomska kriza čeka se bez modaliteta pomoći najugroženijim grupama | Biznis.rs

Ukupno uzevši, Evropljani su 2008. zarađivali 10% više nego Amerikanci. Prošle godine Amerikanci su zarađivali 26% više nego Evropljani. Članak objavljen nedavno u Wall Street Journalu potvrđuje da su Evropljani sve siromašniji, ne samo kao kolektiv, već i pojedinačno. Taj šokantni preokret posledica je nezapamćenih mera štednje koje su evropske vlade nametale svojim ekonomijama nakon velike globalne krize 2008. godine. Pandemija je izazvala još jednu globalnu krizu koja je oslabila pozicije Evrope u odnosu na Ameriku. Ne samo da je pomoć odobrena u Evropi bila manja od paketa pomoći usvojenog u Sjedinjenim Državama, nego je i ukupni efekat svakog tako utrošenog evra bio znatno manji jer su evropske vlade pomagale pre svega kompanijama, za razliku od Sjedinjenih Država gde je veći deo novca direktno isplaćivan građanima. Peščanik

20.07. (15:00)

Bit će para

Zavladao optimizam: Gospodarska situacija stabilnija, ulagači vide značajne prilike

Čini se kako polako izlazimo iz mračnog razdoblja proteklih nekoliko godina koje je obilježila inflacija, rat i pandemija, zbog čega su ulaganja bila nevjerojatno složena. Najnovije ispitivanje tvrtke koja se bavi financijama Deloitte otkrilo je čvrste znakove optimizma, a skoro 80 posto ispitanika je uvjereno kako će se 2023. pokazati kao dobra godina za povrate, dok Indeks bilježi rast drugo polugodište zaredom. Očekuje se više transakcija, neki ulagači već svjedoče većem broju prilika, a zbog povećane aktivnosti proširit će se i uloga kreditnih fondova u Srednjoj Europi. Sve je više fondova koji uvode ciljeve za dekarbonizaciju, a neki su krenuli i s provođenjem tih ciljeva. Lider

15.06. (09:00)

I oni su siti svega

Kina je na rubu deflacije: opći pad cijena daleko je opasniji od inflacije

Stopa inflacije u Kini u travnju je iznosila samo 0,2 posto, što je za 0,1 postotni bod manje nego što su očekivali ekonomisti. Drugim riječima, potrošnja i investicije u zemlji su i dalje ‘zakočeni’, zbog čega cijene padaju, a sve skupine potrošača suzdržavaju se od potrošnje u očekivanju još nižih cijena. Kinesko gospodarstvo se hladi, umjesto da ubrzava, a kineski statističari objašnjavanju to generalno slabom potražnjom za robama, sirovinama i industrijskim proizvodima te zemlje. Dugoročno, ekonomisti su optimistični po pitanju kineskog gospodarskog rasta. No ako se deflacija ukorijeni, kao što se inflacija ukorijenila na Zapadu, optimisti bi mogli brzo promijeniti svoje mišljenje. Naime, kad počnu padati cijene, s njima gotovo uvijek padaju plaće i investicije. Tportal

23.05. (15:00)

Pak nas budu Drakule prestigle

Rumunjska je na korak od tranzicije iz zemlje emigranata u zemlju useljenika

Samo jednu generaciju unazad Rumunji su čekali u redu za hranu, a u glavnom gradu Bukureštu danas se ponovno se stvaraju redovi – no, u njima više ne stoje Rumunji. U jednoj ulici u redu ispred centra za distribuciju pomoći stoje ukrajinske izbjeglice. U drugom redu Nepalci, državljani Bangladeša i drugi čekaju ispred imigracijskog ureda da obnove radne i boravišne dozvole. Rumunjsko gospodarstvo, kako piše The Economist., postojano raste već cijelo desetljeće, a prošle godine za 4,7 posto. Hoteli, barovi i restorani očajnički traže radnike, ali najveća nestašica radne snage je u graditeljstvu. Slobodna

19.05. (15:00)

Kitajci, odmorite malo

Kina ne može (opet) spasiti svjetsko gospodarstvo

Dok se ostatak svijeta kreće na rubu recesije, posljednja stvar koju zapadni političari žele je da Kina, najveći pokretač globalnog gospodarskog rasta od financijske krize 2008., kaska u oporavku od posljedica pandemije. No upravo je to ono što se sada događa. Nakon velike krize 2008., Pekinški program poticaja pomogao je Zapadu da se oporavi. No sada je oporavak Kine nakon COVID-a nestabilan, tako da je malo vjerojatno da će Kina moći zaustaviti globalnu recesiju. No, upravo su te mjere poticaja ostavile Kinu s gomilom dugova. U ožujku je MMF upozorio na to da je samo dug kineske lokalne samouprave porastao na rekordnih 66 bilijuna juana, što je jednako polovici BDP-a zemlje. DW

13.04. (12:00)

Slabo kotiramo

Ako se ne baviš Bruxellesom, on će se baviti tobom

Da je Bruxelles postao jedan od najvažnijih globalnih centara za lobiste, više ne treba nikome crtati. Tim više što se zakoni koji se u posljednje vrijeme tamo donose uglavnom moraju izravno implementirati u zakonodavstva država članica. U Bruxellesu, ako pitate ljude iz lobističkih krugova, ali i hrvatske eurozastupnike, najmanje od svih lobiraju tvrtke iz Hrvatske. Kao da svijest o tome što se sve može ispregovarati i kako se sve vlastiti interes, odnosno interes nekog poslovnog subjekta ili neke zajednice, može zagovarati ne postoji. No, unatrag pet godina znatno se povećao broj agencija i pojedinaca na domaćoj lobističkoj sceni. To dosta govori o profesionalizaciji djelatnosti te o razvoju i zrelosti našeg tržišta. Lider

04.04. (14:07)

Skepsa i manjak vizije

Istraživanje: Hoće li velike tvrtke pohrliti u metaverzum?

Wait, did H&M actually open its first virtual store in the metaverse?

Metaverzum ima veliki potencijal za povećanje zarade, ali tek treba dokazati kako može biti uspješan da bi se u tvrtkama odlučili na veća ulaganja u njega, pokazalo je istraživanje KPMG-a. 60 posto ispitanika na direktorskim pozicijama smatra kako metaverzum može povećati prihode i profit te smanjiti operativne troškove kako se transakcije prebacuju s fizičkih na virtualne, ali i poboljšati zadovoljstvo korisnika kroz interaktivna iskustva. Prema mišljenju 40 posto ispitanika, nedostaje dovoljno uspješnih primjera korištenja koji bi dokazali kako ulaganja u metaverzum mogu biti vraćena. Za 27 posto njih to je ‘neostvariv san’, dok svaki pet smatra kako je to ‘hir koji nikada neće opravdati prašinu koju je podigao’. Tportal Za godinu dana gotovo dvije milijarde dolara potrošene na kupnju zemljišta u metaverzumu. Monitor