Zašto mafija voli Njemačku - Monitor.hr
13.05.2023. (13:00)

Za njemačke političare ulaganje mafije u privredu je poput gospodarskog pokretača: novac dolazi, a oni ne žele znati odakle

Zašto mafija voli Njemačku

Evo kako offshore pranje novca funkcionira u praksi - Index.hr

“U Njemačkoj nema političke volje za borbu protiv mafije”, tvrdi Petra Reski, njemačka novinarka koja istražuje aktivnosti mafije. Njemačka već dugo ima reputaciju sigurnog utočišta za aktere organiziranog kriminala. Iako je njemačka policija surađivala u istrazi, u Njemačkoj su osumnjičenici uhićeni na temelju međunarodne tjeralice koju su raspisale talijanske vlasti, upozorava Petra Reski. “Ova uhićenja se ne bi mogla dogoditi na temelju njemačkog zakona”, rekla je ona za DW. “U Njemačkoj sama pripadnost mafijaškoj organizaciji nije kazneno djelo. Morate biti u stanju dokazati aktualno kazneno djelo ili zločin.” Deutsche Welle


Slične vijesti

14.06. (13:00)

Pristojni i fini neki ljudi

Njemačka: zemlja piva, najbrže autoceste i discipliniranih građana

Njemačka je najmnogoljudnija zemlja Europe, naravno ako iz jednadžbe uzbacimo Rusiju i Tursku. Autobahn ili Bundesautobahn njemačka je državna autocesta koja se grana na oko 13.000 kilometara u toj europskoj državi. Smatra se najbržom autocestom na svijetu. Maultasche su loptice od tijesta punjene kobasicama i špinatom te predstavljaju štutgartski specijalitet. U Njemačkoj ćete naći najduži naseljeni most na svijetu. Trgovački most, odnosno Krämerbrückes nedaleko od grada Erfurta. Njemačka je po brojnim istraživanjima treća zemlja u svijetu po količini popijenog piva po glavi stanovnika nakon Češke i Austrije. Prema nekim istraživanjima njemački je najprivlačniji jezik, kod njih je zakonom zabranjeno ostati bez goriva, dobro pazite kad razvrstavate smeće jer će vam vreće s neodgovarajućim sadržajem vratiti, a također su poznati po FKK – kulturi golog tijela. Pun kufer

19.02. (12:00)

Možda mu ide ratovanje

Olaf Scholz: od kočničara do predvodnika u Europi

Dugo se njemačkog kancelara smatralo neodlučnim kada je u pitanju isporuka oružja za Ukrajinu. Ali on je sada okrenuo ploču: Olafu Scholzu je naoružavanje postalo prioritet. Po njemu je iskovana i riječ „šolciranje”, koja označava glasne najave bez realizacije. Ali sada se preobrazio u praktičara. Kancelar kojem su ranije strani bili i njemačka vojska Bundeswehr i oružje postao je kancelar koji vidno dobro raspoložen sudjeluje na svečanosti polaganja kamena temeljca za novu tvornicu streljiva. Čini se da prekretnica koju je najavio u govoru u parlamentu prije dvije godine, nakon početka ruske invazije na Ukrajinu, sada postaje njegovom konkretnom politikom. DW

16.02. (09:00)

Traže se ljudi s drugačijom diplomom

U Njemačkoj traju valovi otkaza i potraga za stručnjacima odjednom

Čitav niz njemačkih tvrtki već ukida na tisuće radnih mjesta – ali istovremeno ne prestaje kuknjava kako „nedostaju stručnjaci“. Obrazloženje za otkaze je uvijek slično: „opći okviri gospodarenja su se promijenili“. Tvrtke i čitave industrijske grane se moraju promijeniti ako žele ostati konkurentni. S jedne strane su tu i troškovi energije koja je u Njemačkoj sve skuplja, a tu je i politika koja traži klimatski neutralnu proizvodnju. Sve to traži i drugačiju stručnost, sposobnosti i tehnološku spremu zaposlenih. Kako se čitavim tehnološkim rješenjima – kao što su motori s unutarnjim sagorijevanjem više ne proriče nekakva budućnost, tako su i stručnjaci s tih područja postali višak. No istovremeno se upravo panično traže stručnjaci koji će naći odgovor i tehnološka rješenja budućnosti, od umjetne inteligencije do tehnologije vodika. DW

24.01. (11:00)

Skupljaju poene

Raos: U Njemačkoj vrije – Koliko su realne radikalne ideje ekstremne desnice i tko se na njih zakačio?

Weidel i AfD pitanje imigracije i integracije vide kao pitanje svih pitanja u suvremenoj Njemačkoj, stoga periodično u javnosti podižu buru idejama kao što je zabrana nošenja islamskog vela u javnosti (bilo koje vrste, uključujući puku maramu na glavi), kao i komentarima koji daju naslutiti da stranka podržava skup ideja i objašnjenja geopolitičkih implikacija skoka u izvaneuropskim migracijama prema Europskoj uniji posljednjih godina, a što se među teoretičarima zavjera počesto naziva ‘velika zamjena stanovništva’.

Pored toga, AfD ima vrlo egzotične ideje oko europske politike, od izbacivanja pojedinih članica iz eurozone (primjerice, Španjolske i Portugala) do povratka na zlatni standard te – naposljetku izlaska same Njemačke iz eurozone. Ako Scholz i Lindner ubrzo ne smisle način da zaokrenu njemački brod u neke mirnije vode, najesen će AfD biti na vlasti u barem jednoj istočnonjemačkoj pokrajini, a lukavac iz Kremlja moći će zadovoljno trljati ruke zbog toga što je uspio dati poticaj urušavanju europskog jedinstva iznutra. Višeslav Raos za tportal.

17.01. (15:00)

Tako su i Nietzschea pogrešno tumačili...

Najgora riječ 2023. u Njemačkoj je „remigracija“, a popularizirali su je ekstremni desničari

Sociolozi pojam „remigracija” promatraju kao fenomen kada se ljudi vraćaju u svoju zemlju podrijetla nakon što su određeno razdoblje života proveli u inozemstvu. Ovo se može dogoditi kao odgovor na promjenu lokalnih političkih prilika, na primjer kada završi rat ili kada režim bude smijenjen. Remigracija može biti i prisilna, odnosno rezultat deportacije ili protjerivanja. Izvorno pojam “remigracija” ne znači: državno kontroliran proces u kome se pojedinci istrgnu iz svog uobičajenog okruženja protiv njihove volje, čak i silom, kako bi bili izbačeni iz zemlje. A upravo to traže desni ekstremisti, koji su u studenom tajno raspravljali o takvim planovima. DW… rasprava dolazi u jeku sve veće popularnosti AfD-a, ultradesničarske stranke u Njemačkoj, koja bi mogla doći i na vlast.

16.01. (20:00)

Slabo se prilagođavaju

Vizek: Od europskog motora do bolesnika: Što se to dogodilo s Njemačkom?

Za početak, treba razumjeti to da je njemački model rasta dominantno zasnovan na održavanju konkurentnosti i snažnom rastu izvoza. Takva ekonomska strategija sjajno je funkcionirala u ekonomski otvorenom svijetu, u kojem je temeljna poslovna strategija troškovna učinkovitost te s učinkovitim globalnim lancima vrijednosti. No nakon nastupanja pandemije i ruske agresije na Ukrajinu, svijet je postao ekonomski puno više zatvoren, sve je izraženija podjela na ekonomske blokove, a sve veći naglasak u poslovanju stavlja se na ekonomsku samodostatnost i otpornost, ne na troškovnu učinkovitost. Novi trendovi, odnosno novi geopolitički odnosi, koji su na snazi od 2020. godine, smanjili su cjenovnu konkurentnost njemačkog izvoza i značajno ograničili mogućnost njegova daljnjeg rasta. U ovim novim normalnim uvjetima na vidjelo su izašle sve slabosti njemačke strategije ekonomskog rasta. Maruška Vizek za tportal.

15.01. (08:00)

Povišena temperatura i suho grlo

Starešina: Njemačka je ušla u fazu otvorene vrućice

Kad Njemačka kihne, cijela se Europa osjeća bolesno. To je tek jedna od varijanti poznate uzrečice koja pokazuje na fatalnu ovisnost Europske unije, odnosno njezinih država članica, o zdravlju njemačke države i poglavito njemačkoga gospodarstva. Nakon niza neugodnih najava – gospodarske recesije, unutarnje nesigurnosti, političke radikalizacije – Njemačka je ovoga tjedna ušla u fazu otvorene vrućice. Upravo zbog svoje racionalne i strukturirane prirode i vrlo specificiranih zahtjeva njemački prosvjedi pokazuju svu dubinu krize (do)sadašnjega gospodarskog modela, kojem je nužno resetiranje, i pokazuju smjer kojim bi se ta promjena mogla događati. Njihovi prosvjedi usmjereni su prije svega protiv međunarodnih zelenih lobija koji uz asistenciju birokratskih struktura EK-a i država članica donose i provode politike koje uništavaju domaću poljoprivrednu proizvodnju. Ne samo u Njemačkoj već i u drugim državama EU-a. Višnja Starešina za Lider.

06.01. (00:00)

Problemi u obećanoj zemlji

Kriza u Njemačkoj: Nezadovoljstvo vladom, štrajkovi zbog niskih plaća, gospodarstvo u padu…

Europska sila Njemačka bori se sa snažnom mješavinom kratkoročnih i dubljih strukturnih problema koji su – zajedno s podijeljenom i izgleda neučinkovitom vladom – potaknuli ekonomiste da govore o “europskom bolesniku”. Međunarodni monetarni fond predviđa da će Njemačka biti jedino gospodarstvo u skupini G7 čiji će BDP pasti 2023. godine. Dijelom su problemi posredni i stoga su vjerojatno privremeni: slabije kinesko gospodarstvo i utjecaj ruskog rata protiv Ukrajine. Očekuje se i pad proizvodnje. Prijetnje su i konkurentni kineski električni automobili i troškovi postizanja neto nule. Kaskaju i u digitalizaciji. Čak 82 posto birača nije zadovoljno Scholzovom vladom, a državu pogađaju i štrajkovi željezničara, vozača i poljoprivrednika. Index

27.12.2023. (20:00)

Zato je važna povijest, da se od nje nešto nauči

Ekstremna desnica u Njemačkoj kupuje zemljišta i stvara zasebne zajednice koje bi bile neovisne o državi

Vlasti i nevladine organizacije koje prate krajnje desničarske skupine kažu da članovi pokreta Reichsbürger, koji odbacuju njemačku državu kakva je stvorena nakon 1945., ciljano pokušavaju uspostaviti paralelna društva i infiltrirati se u postojeće strukture, uključujući škole, klubove i javne urede. Desničarske skupine kupuju kuće, ugostiteljske objekte i poljoprivredna imanja koja je teško prodati, a potom ih koriste za sve – od životnog prostora do rodilišta, sportskih dvorana i mjesta za zabave. Kao svoje ekspanzionističke ciljeve navodi stjecanje onog što naziva “nacionalnim teritorijem”, i to kupnjom zemlje i nekretnina. Njemačke vlasti koriste izraz Reichsbürger (građani carstva) kao krovni naziv za krajnje desničarske skupine koje odbacuju Saveznu Republiku Njemačku i imaju za cilj svrgavanje vlade. Index

08.12.2023. (19:00)

A što bi vi na njegovom mjestu?

Nijedan kancelar nije bio tako nepopularan kao Olaf Scholz

Samo 20 % ispitanih trenutno je zadovoljno radom Olafa Scholza. To je najniža vrijednost za nekog kancelara od kada se radi anketa „Njemački trend”, odnosno od 1997. Doduše, skoro svaki drugi ispitanik (48 %; -16 od travnja 2022.) smatra da se Olaf Scholz ponaša razborito. Međutim, samo četvrtina ga trenutno vidi kao dobrog kriznog menadžera (23 o%; -14). Samo 12 % potvrđuje njegovu sposobnost da uvjerljivo komunicira (-15), a samo 27 % smatra da je on dorastao poslu kancelara (-20). SPD, Zeleni i FDP već dvije godine čine saveznu vladu. Prošli su kroz nekoliko kriza, ali nijedna nije bila tako duboka kao trenutna proračunska. U ovoj situaciji od kancelara se očekuje da izvede vladu iz krize. Ali, gdje bi moglo biti rješenje? Na to pitanje ni građani nemaju jedinstven odgovor. DW