Zašto razmišljanje o smrti mijenja način na koji mislimo - Monitor.hr
10.02.2016. (12:08)

Na koncu konca

Zašto razmišljanje o smrti mijenja način na koji mislimo

Ljude kod smrti više muči to što će izgubiti voljene osobe, nego što će oni sami umrijeti, a i kod umiranja više im je problem sam proces – bol i usamljenost – nego sami kraj. Usto, smrt utječe i na stavove ljudi: razmišljanje o smrti potiče kod ljudi nacionalizam kao i predrasude prema drugim rasnim, religijskim i dobnim skupinama, odnosno pojačavaju se veze sa skupinama kojima čovjek pripada. Nadalje, religiozni ljudi postaju sve religiozniji, dok je kod ateista ateizam sve izraženiji. Općenito, približavanje smrti ljude čini konzervativnijima i religioznijima… BBC


Slične vijesti

26.06. (23:00)

Četiri jahača

Duhan, alkohol, fosilna goriva i hrana uzrokuju najmanje trećinu smrtnih slučajeva diljem svijeta

U 2021. godini, 19 milijuna od ukupno 56 milijuna smrtnih slučajeva u svijetu bilo je povezano upravo s te četiri industrije. Duhan je na vrhu popisa kao najsmrtonosniji proizvod te je odgovoran za 16% svih smrti u 2021. godini (više od devet milijuna ljudi). Zbog konzumacije alkohola godišnje umire 2,44 milijuna ljudi. To je 4,3% svih smrtnih slučajeva. Prehrambeni rizici uzrokovali su 5,4% svih smrtnih slučajeva u svijetu, odnosno više od tri milijuna ljudi. Najviše smrti povezano je s prehranom bogatom solju i prerađenim mesom, osobito u Europi. Zagađenje zraka fosilnim gorivima uzrokovalo je oko 4,5 milijuna smrti u 2021., što čini između 5 i 8% svih globalnih smrtnih slučajeva. N1

30.05. (10:00)

Što nam i za to treba trening?

Što se događa s tijelom prije smrti: faze, simptomi i značenje “hropca smrti”

FX serija Dying for Sex prikazuje umiranje kao prirodan, predvidiv proces, nalik rađanju. Hospicijska sestra objašnjava simptome poput gubitka apetita, delirija i ‘hropca smrti’, ali i fenomen ‘oporavka’ – kratkog bljeska jasnoće prije kraja. Inspirirana stvarnim iskustvom Molly Kochan, serija i stručnjaci naglašavaju važnost ‘pismenosti o smrti’. Razumijevanje fiziologije umiranja može umanjiti strah i omogućiti dostojanstveniju smrt. Smrt nije medicinska katastrofa, već biološki završetak koji naše tijelo zna odraditi – uz malo edukacije, možemo ga dočekati mirnije i svjesnije (kada za to dođe vrijeme). tportal

19.04. (10:00)

Kad srce stane, kreću pitanja

Iskustva bliske smrti između znanosti, vjere i kulture

Za većinu ljudi vrijedi: nije nas strah same smrti, nego neznanja o tome što se događa tijekom umiranja i nakon njega. Medicinski gledano, postoje različite vrste smrti, klinička i moždana. Sa znanstvenog stajališta, iskustva bliska smrti („near-death experiences”) nastupaju u vremenu između kliničke smrti i reanimacije. Time se intenzivno bave ne samo znanost, nego i religije i ezoterija, s tim što opisi tih doživljaja mogu u velikoj mjeri varirati ovisno o kulturnom i regionalnom okruženju. Iskustva kliničke smrti su različita, mnogi koji su je doživjeli ne sjećaju se ničega, dok drugi se sjećaju osjećaja velike sreće ili pak panike i straha.

Iako je smrt sastavni dio života, ne želimo je prihvatiti kao neizbježan kraj. „Duša” najčešće označava nematerijalnu, od tijela odvojenu, besmrtnu suštinu jedne osobe. U mnogim religijama duša je ono što čovjeka čini onim što jest. Ali jesu li naše biće – naša duša – doista samo mjerljive moždane aktivnosti, biokemijski procesi i društveno-kulturni utjecaji? Ili naš „duševni život” oblikuje izuzetno složena međuovisnost tijela, duha i okruženja? Postojanje duše ili takve međuovisnosti ne može se dokazati znanstvenim putem. A tamo gdje prestaje domena empirijske znanosti – počinje vjera. DW

10.11.2024. (14:00)

Miruj, u smrti se sniva

Što se događa ljudskom tijelu nakon smrti

Tijelo ima više od 200 kostiju, nekoliko bilijuna mikroba i čak 37 bilijuna stanica. Kada nastupi smrt, ono postupno propada, a nekim organima potrebne su godine da potpuno nestanu, prenosi Business Insider. Između drugog i četvrtog dana od smrti mikrobi su već posvuda. Oni proizvode otrovne plinove, poput amonijaka i sumporovodika, koji će se proširiti i dovesti do toga da se tijelo napuhne i zaudara. Stanice koje čine mozak sadržavaju 70 posto vode, a kada ostanu bez kisika i počnu odumirati, otpuštaju je. To je razlog zbog kojega se na dnu lijesa ubrzo nakon smrti čovjeka može pronaći voda. Mikrobi koji sudjeluju u probavi bježe jer više nemaju hranu pa se sele po cijelom tijelu. Nakon godinu dana razgradi se odjeća na mrtvom tijelu, a idućih pedeset godina ostaju samo kosti i koža. Nakon sto godina kosti izgube kolagen i postanu mrvljive, a jedino što ostane su – zubi. Večernji

05.09.2024. (10:00)

Ali možemo pretpostaviti

U srpnju u Hrvatskoj zabilježeno više smrti nego inače. Ne zna se zašto

Budući da toplinski valovi u Hrvatskoj i EU posljednjih godina odnose sve više žrtava, nagađanja o mogućoj povezanosti mogu zvučati smisleno. Primjerice, prema dostupnim podacima, toplinski valovi u Europi, uključujući i Hrvatsku, uzrokovali su tijekom ljeta 2022. godine oko 61.672 smrtna slučaja. Studije također daju projekcije prema kojima će toplinski valovi u budućnosti postati još češći i smrtonosniji. Prava slika stanja bit će vidljiva po završetku upisa i obrade svih umrlih osoba u 2024. godini. Tada će biti evidentirani i njihovi uzroci smrti na osnovu kojih će se moći analizirati je li zabilježen značajan višak smrti te procijeniti eventualna povezanost s bolestima koje su bile uzrok smrti – priopćil su iz HZJZ-a. Index

07.12.2023. (21:00)

Odbljesak života koji napuštamo

Život nam pred smrt možda zaista ‘preleti pred očima’, otkriva nova studija

EEG je pokazao da obrasci moždane aktivnosti povezani sa sanjanjem i prisjećanjem oživljavaju upravo kad srce prestane kucati, nastavljajući još neko vrijeme nakon toga. Iako je nemoguće izvući bilo kakve čvrste zaključke iz ovih informacija, moždana aktivnost povezana s vraćanjem sjećanja može ukazivati ​​na to da doista “vidimo kako nam život doslovno prolazi pred očima” kad umiremo. Ova je mogućnost dodatno potvrđena rezultatima naknadne studije koja je uključivala četiri pacijenta sa srčanim udarom koji su umrli u jedinici neurointenzivne njege u Michiganu. Prateći njihove neuralne oscilacije kod umiranja, istraživači su primijetili “eksploziju” aktivnosti unutar takozvane “vruće zone” mozga, koja se nalazi na sjecištu temporalnog, parijetalnog i okcipitalnog režnja, koja je povezana sa snovima, kao i sa svjesnim mislima. IFL Science

30.01.2023. (11:00)

Skoro pa dokumentarna serija

Neuroznanstvenici istražili što se događa s našim mozgom kad umremo

I odgovor našli u nalik prikazanom procesu u seriji Star Trek. Izgleda da mozak može ostati aktivan nekoliko minuta nakon što srce stane. Ako nema otkucaja srca ili pumpanja krvi, mozak brzo ostaje bez kisika. U roku od 20 do 40 sekundi počinje “cerebralna ishemija” i neuroni zapravo skliznu u stanje mirovanja u posljednjim pokušajima da sačuvaju svoju sve manju energiju. Mozak je električki neaktivan, iako još uvijek postoji šansa za njegovim oživljavanjem. Zapanjujuće je da je istraživanje novijeg datuma, iako je sličan proces priakzan u epizodi Zvjezdanih staza još 1988. godine. No, to znanstvenike ne čudi, budući da su slična istraživanja otprije vršena kod životinja. IFL Science

07.08.2022. (19:00)

Jeziva ravnodušnost

Audiosnimke poziva Hitnoj i bolnici Vladimira Matijanića od 4. i 5. kolovoza 2022.

Vladimir Matijanić, Indexov novinar, umro je u petak poslijepodne nakon što je danima tražio pomoć od splitskih liječnika. Prvi put je 2. kolovoza na hitnom prijemu Infektologije tražio da ga hospitaliziraju. No, poslali su ga kući. Njegova životna partnerica Andrea Topić, također Indexova novinarka, na Facebooku je detaljno opisala kako su dan prije njegove smrti i na dan smrti najmanje deset puta zvali bolnicu i Hitnu te tražili da ga hospitaliziraju. Navela je kako je Matijanić imao Sjogrenov sindrom i intersticijsku bolest pluća te sumnju na još dvije autoimune bolesti. Obolio je i od covida. Topić je u objavi opisala koliko su puta zvali bolnicu, koliko puta Hitnu pomoć te kako ga Hitna nakon prvog dolaska također nije željela odvesti u bolnicu, a drugi put kad su došli, kada mu se stanje još pogoršalo, bilo je prekasno. “Javite se za pet dana ako ne bude bolje” i “Pišajte u lonac pored kreveta” su, među ostalim, savjeti koje su čuli od splitskih medicinskih djelatnika. Index