Zdravstvena nepismenost može biti opasna po život - Monitor.hr
12.07. (13:00)

U bolnicu samo ako mi je zadnje

Zdravstvena nepismenost može biti opasna po život

Zdravstvena pismenost je sposobnost pojedinaca da pronađu, razumiju i koriste informacije i usluge, kako bi donosili i poduzimali informirane odluke i radnje za zdravlje sebe i drugih. Stanje javnog zdravlja u Hrvatskoj je loše: Hrvatska je prva po pretilosti, druga po smrtnosti od raka i peta po pušenju u EU… Razina zdravstvene pismenosti hrvatskih građana u prosjeku je na samoj granici između problematične i adekvatne. Osobe s niskom razinom zdravstvene pismenosti češće neispravno uzimaju lijekove, češće odlaze kod liječnika, vlastito zdravlje procjenjuju lošijim i rjeđe koriste preventivne mjere zaštite, češće i duže borave u bolnici, rjeđe koriste preventivne preglede i uopće povećavaju troškove zdravstvenog sustava. Za to nisu krivi pacijenti, građani pa ni mediji. No, postoje smjernice koje bi sve to poboljšale. Faktograf


Slične vijesti

Ponedjeljak (17:00)

Za bolju i kvalitetniju krv

Google, Nobel i GMO u udruženom poduhvatu protiv anemije

Nedavno odobrena CRISPR terapija mogla bi iz korijena promijeniti pristup liječenju nasljednih anemija: beta-talasemije i anemije srpastih stanica… ali tehnologija je složena i skupa. Još je 2019. Googleova matična korporacija Alphabet Inc. pokrenula investicijski fond Google Venture i udružila se s još tri fonda u joint-venture projekt nazvan Verve Therapeutics, bilo je najavljeno kako je tim udruživanjem formiran impresivan temeljni fond za pokretanje start-up projekta razvoja genske terapije usmjerenog na liječenje kardiovaskularnih bolesti, vodećeg uzroka smrti u razvijenim zemljama svijeta. Tako je prošlog mjeseca u Velikoj Britaniji odobrena za kliničku primjenu terapiju koja koristi CRISPR za liječenje genske bolesti. Ta terapija, nazvana Casgevy, liječi će krvna oboljenja — anemiju srpastih stanica i β-talasemiju. Ovo službeno odobrenje za početak kliničke primjene je značajno jer u zakonskom smislu po prvi puta otvara vrata daljnjoj primjeni CRISPR terapije izvan laboratorija, u bolničkoj praksi, i to za potencijalno liječenje mnogih drugih genetskih bolesti. Bug

16.11. (14:00)

Nakon posla trčat ili spavat

Studija: Bilo koja aktivnost, čak i spavanje i stajanje, bolja je za srce od sjedenja

Daleko od toga da istraživanje sugerira kako bismo svi trebali zamijeniti svoje uredske stolce udobnim naslonjačima, naprotiv, njime su istraživači željeli ukazati na to da čak i sasvim male svakodnevne promjene u tjelesnoj aktivnosti rezultiraju velikim poboljšanjem kad je posrijedi zdravlje našega srca i krvožilnog sustava. Pokazalo se da je cjelodnevno sjedenje najštetnije za zdravlje kardiovaskularnog sustava, za indeks tjelesne mase (BMI) i opseg struka, za razinu kolesterola i glikirani hemoglobin (GHB), koji je marker za dijabetes tipa 2. Index

01.11. (17:00)

Bolje spriječiti nego liječiti

Rak debelog crijeva: Preventivnim pregledom uzorka stolice spašavate život

U nas narod uopće više ne vjeruje u sprječavanje bolesti odnosno koncept preventive koja je danas pak puno više moguća zbog napretka medicine. Prvo je to počelo s odbijanjima cijepljenja i doslovno zavjeri protiv cijepljenja, a sada se proširilo na sve drugo što spada u preventivu. Iako, ti isti će za kasnije liječenje te iste djece zdušno prikupljati novac, čak i ako je cjelokupno liječenje moguće i osigurano u okviru našeg javnog zdravstvenog sustava. Za liječnike najtužnija je spoznaja da građani tvrde da ne mogu naći vremena poslati odgovor da se žele pregledati i nakon toga tri puta prikupiti sitne uzorke stolice na kartončiće i poslati natrag u zavode za javno zdravstvo. Stignu pisati po forumima, mrežama, naručiti robu putem interneta, razgovarati na mobitel s prijateljima i rodbinom, poći u kino, kazalište, provoditi radni dan, skuhati, otići na tržnicu… sve stignu, ali sat vremena odvojiti za uzorkovanje stolice kod kuće i poslati to poštom ne stignu, pregled koji život znači. O preventivi liječnica za Autograf.

29.10. (18:00)

Viđe ono drvo

Gledanje videa o prirodi ima gotovo isti učinak kao da ste u šetnji prirodom

Ako nemate vremena za opuštajuću šetnju kroz šumu, isprobajte videozapis o prirodi. Gledanje čak i kratkog videozapisa prirode značajno može poboljšati vaše mentalno zdravlje, pokazala je nova studija. U svojoj analizi istraživači su se koncentrirali na kasnu adolescenciju, razdoblje života koje je posljednjih godina povezano sa značajnim poteškoćama u mentalnom zdravlju — uključujući depresiju i suicidalne misli. Navode da oko 50 posto svih mentalnih poremećaja počinju tijekom adolescencije, dok 75 posto počinje u dobi od 24 godine. Razine stresa u skupini koja je gledala kratki video o prirodi značajno su smanjene u usporedbi s drugom skupinom koja je gledala nešto drugo. Štoviše, rezultati smanjenja stresa bili su dugotrajni i vidjelo se da se poboljšavaju sa svakom naknadnom sesijom. Green

07.10. (21:00)

I probavni sustav treba time off

Što je autofagija i pomaže li doista pri mršavljenju

Autofagija iskustva kod 16/8 unosa hrane koja će vam pomoći

Prva saznanja o dobrobiti autofagiji potječu iz 60-ih godina prošlog stoljeća. Eksperiment s dvije skupine laboratorijskih miševa otkrio je kako je skupina koja je imala isti ritam hranjenja ujedno pokazivala i manju vitalnost i otpornost od druge skupine – one koja je istu količinu hrane jela s intervalnim postom. Japanski biolog Yoshinori Ohsumi krajem 80-ih godina prošlog stoljeća počeo je istraživanje procesa autofagije, a vrhunac priznanja za njegovo istraživanje stigao je s Nobelovom nagradom za medicinu 2016. godine. Osnovni preduvjet za pojačavanje djelovanja autofagije u organizmu jest intervalni post, odnosno određeno vrijeme kada u organizam ne unosimo hranu – kako bi on počeo trošiti svoje zalihe. Minimalni period koji je potreban za pojačavanje djelovanja autofagije je 12 sati. 12 sati bez hrane zvuči dugo ali kad se u to uračuna 7 ili 8, a kod nekih i 9 sati sna, onda je to u praksi lako izvedivo. Mixer

29.09. (09:00)

Malo za ubit oko

Kratki popodnevni san je dobar za mozak i srce

Znanstvenici sa Sveučilišta Republike Urugvaj i University College London analizirali su podatke 378.932 osoba iz britanske biobanke u dobi od 40 do 69 godina. I utvrdili da čak postoji genetska predodređenost za sklonost popodnevnom spavanju. Postoje tri grupe ljudi za koje je drijemanje tijekom dana posebno važno: ljudi koji vrlo rano ustaju, oni koji pate od nesanice ili oni kojima je zbog genetske predodređenosti jednostavno potrebno više sna. Drijemež se također dovodi u vezu s pretilošću, ali podnevno spavanje ne mora biti krivo za loše zdravlje. Prema jednoj švicarskoj studiji, povremeno drijemanje tijekom dana je dobro za srce. Dakle, jednom do dva puta tjedno, a ne svaki dan. DW

27.09. (20:00)

Piti ili ne piti, pitanje je sad

Pivo ipak nije zdravo – pogotovo za crijeva

Prema jednoj novoj studiji pivo može pozitivno utjecati na crijevni mikrobiom. To nije istina, kaže Helmut Seitz, znanstvenik koji već desetljećima istražuje djelovanje alkohola na ljudski organizam. Kao otegotnu okolnost studiji stavlja se činjenica da ju je financirala jedna od najvećih pivovara u Kini. Iako piva u sebi sadrži sastojke koji povoljno utječu na organizam, oksidativni učinak alkohola dovodi do upala i povećava rizik od obolijevanja – od dijabetesa pa sve do raka. Za crijeva je svakako štetnije od vina, ističe Seitz. DW

25.09. (13:00)

Rođen pod sretnom zvijezdom

Društvena nejednakost utječe na naše gene

Kako odrastamo, kvaliteta zraka, ishrana, stres u obitelji – sve to utječe na naše gene i naše zdravlje kasnije u životu. Dosadašnja istraživanja su već pokazala da su djeca iz socijalno ugroženih obitelji češće izložena nepovoljnim životnim uvjetima, kao što su lošija ishrana ili veći obiteljski stres. Oni imaju tendenciju da imaju povećan rizik od gojaznosti, bolesti i lošijeg akademskog učinka. Istraživanja su pokazala kako se društvena nejednakost može „vidjeti” u genima koristeći takozvane epigenetske profile. Oni kod djece iz socijalno ugroženih obitelji izgledaju gore, i u usporedbi s drugim studijama ukazuju na lošije zdravlje u odrasloj dobi. Na primjer, povećava se rizik od razvoja dijabetesa ili bržeg starenja. DW

17.09. (21:04)

Moja sobica, moja slobodica

Moj suprug i ja smo u sretnom braku 19 godina i nikada nismo spavali zajedno

Sleep Divorce: I've Never Slept With My Husband | HuffPost HuffPost Personal

“Moj suprug i ja smo u sretnom braku 19 godina i nikada nismo spavali zajedno. I ne, nismo u celibatu”, kazala je Patricia Garrison za huffingtonpost.co.uk. “Buka, lupanje i pomicanje, krađa pokrivača, neusklađeni rasporedi odlaska u kupaonicu… Nisam se mogla dovoljno opustiti da zaspim, a ako i jesam, bilo je to kratkotrajno. Sve je bilo podnošljivo dok se nije uselio, iako sam bila oduševljena kad je pristao doći. Uzela sam sredstva za spavanje, meditirala sam. Ništa od toga nije pomoglo da ne čujem to hrkanje, a lijekovi su me samo ostaviti omamljenom. Onoga dana kad sam zamalo zaspala za volanom i udarila u drvo, shvatila sam da je vrijeme za razgovor. I još nešto mi je nedostajalo, moj prostor, soba s mojim osobnim pečatom, mojom osobnošću. Mjesto gdje mogu biti potpuno sama. Nešto na što sam se navikla i cijenila tijekom razdoblja između svoja dva braka.”, kaže Patricia. “Puno toga se promijenilo od tih prvih razgovora. Vjenčali smo se, selili nekoliko puta, promatrali kako naša djeca ulaze u odraslu dob i napuštaju gnijezdo, ali smo pred svima tajili naše navike odvojenog spavanja. Mislim da je sada došlo vrijeme da se parovi prestanu toga sramiti”, zaključuje gđa Garrison. 24sata