Željeznica budućnosti morat će se nositi s izazovima ekstremnih vremenskih uvjeta - Monitor.hr
07.04. (12:00)

Klimave tračnice

Željeznica budućnosti morat će se nositi s izazovima ekstremnih vremenskih uvjeta

Klimatske promjene sve više postaju izazov i za željeznički prijevoz pa tako austrijski mediji izvještavaju kako su u Austriji tijekom 2023., zbog teških vremenskih uvjeta, vlakovi zaustavljeni čak 1900 puta. Ovo nije samo problem u Austriji, već oluje, snijeg, lavine, poplave i požar svake godine na test stavljaju željeznički promet diljem cijele Europe. Najveći problemi u željezničkom prometu zabilježeni su u Austriji, posebice zbog poplava i klizišta u Tirolu i Salzburgu. Također, porast temperature u alpskoj regiji dovodi do povećanja požara na nasipima i u šumama, deformacija tračnica zbog stresa uzrokovanog toplinom. Suočene s ovako ozbiljnim problemima, neke su europske države počele ozbiljno ulagati u infrastrukturu željeznice. Rizična klizišta se nadziru, a više se obraća pozornost i na vremenske prognoze te se u skladu s tim organizira prometovanje. Green


Slične vijesti

Danas (15:00)

Nadajmo se da će dotad naći novi planet sličan Zemlji

Smanjenje emisija CO2: Sve te tehnologije daju vrlo slabe rezultate u odnosu na količine koje bi trebalo ukloniti

Prema podacima za 2020. godinu, upotrebom različitih tehnologija na svjetskoj se razini uklanjalo oko 40 milijuna tona CO2 godišnje, a u razvoju su bila postrojenja za oko 50 milijuna tona. Ako to stavimo u relaciju sa svjetskom proizvodnjom CO2, koja iznosi 38 milijardi tona godišnje, možemo zaključiti da smo vrlo daleko od željenih ciljeva. Ukratko, uspijevamo ukloniti jednu tisućinku onoga što ubacujemo u atmosferu. Kada bi sve zemlje svijeta ostvarile zadane ciljeve koje su si dali do 2030., temperatura bi svejedno narasla na tri stupnja iznad one iz predindustrijskog doba, kaže nezavisno istraživanje. Na katastrofu koja slijedi ukazuju umirući koraljni grebeni i oceani koji su najveći potrošači CO2, ali ne mogu ga apsorbirati kada su temperature sve veće… Novosti

Prekjučer (17:00)

Gradovi-klime

Europski gradovi pripremaju se za ljetne vrućine: magleni tuševi, klimatska skloništa…

Dijelovi južne Europe suočavaju se s nesnosnim toplinskim valovima s dolaskom ljeta, dok drugi trpe rekordne kiše. Ovi ekstremni vremenski uvjeti postaju sve češći kao rezultat klimatskih promjena. Rekordno vrući dani pokazali su koliko su naši gradovi nepripremljeni za temperature od 40°C. S druge strane, učinili su nas svjesnijima dijelova koji pružaju olakšanje: ulice s drvoredima, zeleni parkovi, bazeni i klimatizirani javni prostori. Beč je općenito jedan od najpogodnijih gradova za život, pa i po pitanju klimatskoj prilagodbi. On imaju tzv. ‘maglene tuševe’ finih kapljica. Ove ‘hladne ulice’ (cool straßen) samo su jedan dio plana javne infrastrukture gradske uprave. U Madridu su sagradili prva klimatska skloništa, a u Frankfuru ventilacijske koridore. Green

Prekjučer (13:00)

Ako nas to može spasiti, samo naprijed

Uređaj za predviđanje budućnosti: Znanstvenici stvorili ‘digitalnog blizanca’ Zemlje

Znanstvenici su izgradili složenu digitalnu simulaciju našeg planeta kako bi pomogli pripremiti se za budućnost koju nam donose klimatske promjene. Ovaj računalni model, poznat kao Destination Earth (DestinE), uzima u obzir vremenske i klimatske sustave, kao i naš utjecaj na planetu, kako bi pružio pouzdane informacije o ekstremnim vremenskim prilikama i klimatskim promjenama. DestinE je AI-pogonjen “digitalni blizanac” koji virtualno simulira interakciju između prirodnih fenomena i ljudskih aktivnosti. Cilj je predvidjeti njihov učinak na ključne sustave kao što su voda, hrana i energija. U prošlosti su predviđanja klime i vremenskih prilika bila usmjerena na lokalne regije ili veće globalne sustave. DestinE objedinjuje sve te informacije zajedno s ljudskim djelovanjima kako bi prikazao složene procese cjelokupnog zemaljskog sustava. Green

07.06. (20:00)

Mazanje očiju

Dezinformacijski narativi o klimatskim promjenama: fosilna industrija proizvodi sumnju u klimatsku znanost

Danas se fosilna industrija služi lobiranjem, medijima i influencerima kako bi uvjerila javnost i politički vrh da “ima vremena”. Pretvaraju se da klimatske promjene i vlastitu ulogu shvaćaju ozbiljno, koriste se greenwashingom – marketingom koji gradi sliku da se na zaštiti klime radi značajno više nego što se doista radi – i brojnim drugim taktikama. Da fosilna industrija uspijeva nametnuti diskurs odgode – narative koji prihvaćaju postojanje klimatskih promjena, ali opravdavaju nedjelovanje ili neadekvatne napore u njihovu suzbijanju – pokazuju rezultati brojnih istraživanja. Strategija čiji je cilj proizvodnja sumnje – osporavanje činjenica i znanstvenih spoznaja plasiranjem dezinformacija u javni prostor – ima pet koraka (Faktograf):

  1. Industrija financijski podržava osnivanje “trustova mozgova” koji okupljaju “znanstvenike” skeptične prema znanstvenom konsenzusu.
  2. Tako potkupljeni znanstvenici proizvode “istraživanja” čiji nalazi idu na ruku industriji koja ih plaća.
  3. “Otkrića” znanstvenika čiji je rad financirala, industrija koristi kao utemeljenje za lobističke i propagandne operacije s ciljem utjecaja na javne politike.
  4. Industrija organizira hajku na znanstvenike i znanstvenice koji u javnosti pokušavaju iznositi činjenice o štetnosti njihovih proizvoda.
  5. Lobisti i propagandisti najprije uvjeravaju političare i javnost da njihovi proizvodi nisu štetni, a kad u konačnici dođu do toga da ipak moraju prihvatiti činjeničnu stvarnost, mijenjaju narativ i tvrde da industriju ne treba posebno regulirati
07.06. (09:00)

Pet do dvanaest...

Guterres: Tvrtke koje se bave proizvodnjom fosilnih goriva su ‘gospodari klimatskog kaosa’ i trebalo bi im u svakoj zemlji zabraniti oglašavanje

U velikom govoru u New Yorku António Guterres je pozvao medije da prestanu omogućavati “uništenje planeta” uzimanjem novca za oglašavanje od industrija fosilnih goriva, upozoravajući da se svijet suočava “s vremenom klimatske krize”. “Mnoge vlade ograničavaju ili zabranjuju oglašavanje proizvoda koji štete ljudskom zdravlju, poput duhana”, rekao je. “Pozivam sve zemlje da zabrane oglašavanje kompanija za fosilna goriva”. Guterres je objavio nove podatke Svjetske meteorološke organizacije (WMO) koji pokazuju da postoji 80 posto šanse da će planet prijeći granicu zagrijavanja od 1.5 Celzijevih stupnjeva u odnosu na predindustrijska vremena u sljedećih pet godina. Nacional

03.06. (00:00)

Slatki mali medvjedići

Koale: životinje koje su razvile nevjerojatnu sposobnost prilagodbe klimatskim promjenama

Prva značajna prilagodba koala na visoke temperature je njihova gusta, ali svijetla dlaka koja ih štiti od sunčevih zraka. Svijetla boja dlake reflektira sunčevu svjetlost, čime se smanjuje apsorpcija topline. Druga prilagodba je njihov spor način života. Koale provode većinu svog vremena spavajući u krošnjama eukaliptusa, često do 20 sati dnevno. Treća prilagodba odnosi se na njihovu prehranu. Koale se hrane listovima eukaliptusa koji sadrže velike količine vode, što im omogućava da ostaju hidratizirane, bez potrebe za čestim pijenjem vode. Četvrta prilagodba je način na koji funkcionira njihov mozak koji im pomaže u regulaciji tjelesne temperature. Green

28.05. (01:00)

Najbolje je početi graditi podzemne nastambe, zlu ne trebalo

Vremenski ekstremi postoje oduvijek, no klimatske promjene su ih učinile češćima i razornijima

I dok se svaki pojedinačni ekstremni vremenski događaj ne može pripisati klimatskim promjenama, oni ipak postaju sve vjerojatniji i sve su intenzivniji zbog emisija stakleničkih plinova koje nastaju izgaranjem ugljena, nafte i plina. Povijest je prepuna primjera ekstremnih vremenskih prilika, čak i prije nego što su se zupčanici industrijske revolucije počeli okretati i ljudi počeli ozbiljno sagorijevati fosilna goriva odgovorna za klimatske promjene. Takvi su događaji prirodni fenomen, no klimatske promjene vrlo su ih jasno učinile daleko vjerojatnijim i daleko destruktivnijim, kažu stručnjaci. Prije 1990-ih prijavljeno je godišnje oko 70 do 150 vremenskih nepogoda i opasnosti povezanih s vodom. Od 2000. godine godišnje se bilježi više od 300 ekstremnih događaja. Čak i uz nedovoljno izvještavanje u prošlosti, “razlika je neupitna”. DW

20.05. (20:00)

Ako odu one, odosmo i mi

Od posljednjih deset godina ni jedna nije bila dobra pčelarska godina, a zbog klimatskih promjena sve su češći slučajevi odumiranja pčelinjih zajednica

Svjetski dan pčela 2024. usredotočen je na temu “Pčela u suradnji s mladima”, koja naglašava važnost uključivanja mladih u pčelarstvo i napore za očuvanje oprašivača, prepoznajući ih kao buduće upravitelje našeg okoliša. Klimatske promjene utjecale su na ponašanje pčela, koje su zbunjene i nervozne zbog čestih i naglih promjena vremena, a probleme pčelarima zadaje i korištenje insekticida i herbicida u poljoprivrednoj proizvodnji. Pčele su najvažnija bića na planetu jer bez njih nema oprašivanja, nema plodova, nema hrane, nema ni ljudi. Svi moramo dati doprinos da osiguramo njihov opstanak. N1

13.05. (18:00)

Možemo birati, ili da nam bude vruće ili da ne možemo disati

Zagađenje zraka usporava zagrijavanje Zemlje, i to nije nikakva novost

Kontroverzni poduzetnik Nenad Bakić podijelio je na Facebooku članak New Scientista  ismijavajući poznati fenomen da smanjenje zagađenja zraka može lokalno i regionalno povećati temperature zraka. Pritom ni jedan članak ne zagovara daljnje onečišćenje zraka, u kojemu je trgovac rekuperatorima Bakić pronašao novu tržišnu nišu. Razlog tome je što zagađenje ubija milijune ljudi u svijetu godišnje, što opet ne znači da nema lokalno djelovanje na temperature. Već desetljećima se zna da su aerosoli važna, iako teško mjerljiva varijabla za regionalni prosjek temperatura. Štoviše, ako dođe do masovnog izbacivanja aerosola, što je slučaj kod snažnih vulkanskih erupcija poput Mt. Pinatuba 1991. godine, oni mogu utjecati i na globalne temperature.

Procjenjuje se da su aerosoli zaslužni što temperatura, usprkos ljudskim emisijama (dugotrajnih) stakleničkih plinova, do 2019. godine nije premašila 1,5 stupnjeva Celzijevih u odnosu na predindustrijsko doba. Njima se pripisuje efekt hlađenja za pola stupnja. Emisije aerosola su u Europi od 1980-ih snažno opale zbog politika poboljšanja kvalitete zraka, kao i u Sjevernoj Americi. Zadnjih godina dodatno su pale. Faktograf

26.04. (09:00)

Zamisli da si na nekoj drugoj planeti

Eko-anksioznost: Nova pandemija pred vratima

Osim što uzrokuje materijalnu štetu i ugrožava floru i faunu, ali i živote, sve se češće govori i o njenom lošem utjecaju na mentalno zdravlje. Posljednjih godina raste zabrinutost, posebno mlađe populacije, za budućnost planeta što uzrokuje – klimatsku ili eko-anksioznost i pitanje je trenutka kad će ta sintagma ući i u službeni rječnik psiholoških problema i poremećaja. Može izazvati razne simptome, poput nesanice i gubitka apetita, pa i fizičkih poput znojenja i drhtavice, uz nervozu i loše raspoloženje. Budući da one nisu nešto na što možemo utjecati, možemo se usredotočiti na one stvari na koje možemo, kako bismo se osjećali bolje. Recikliranje, sađenje biljaka, vožnja biciklom, štednja energije…  Dobro je odmaknuti se malo od praćenja vijesti i uskratiti si informiranje. U novom Liderovom Mikroučenju.