ZHA predstavila Baku Expo City: Zanimljivo stambeno rješenje u zagrljaju borova - Monitor.hr
Petak (19:00)

Kako preživjeti "Grad vjetrova", a da vam ne pokvari frizuru

ZHA predstavila Baku Expo City: Zanimljivo stambeno rješenje u zagrljaju borova

Projekt na 198 hektara donosi zanimljivo i inovativno urbanističko rješenje: isprepletene, slojevite bijele zgrade sa zelenim krovovima, smještene u postojećoj borovoj šumi čijih se čak 80 % stabala planira sačuvati. Geometrijski oblik i raspored zgrada posebno su projektirani kako bi ublažili snažne windske udare karakteristične za Baku, stvarajući ugodne i zaštićene javne prostore. Uz domove, centar naselja činit će prošireni Expo centar, kongresna dvorana, parkovi te obnovljivi izvori energije i ekološki sustavi vode. Dezeen 


Slične vijesti

28.09.2023. (23:00)

Kraj konflikta

Armenci raspuštaju državu koju su branili tri desetljeća

U priopćenju kažu da će njihova samoproglašena država koju nazivaju Republika Artsakh prestati postojati 1. siječnja, što predstavlja formalnu kapitulaciju pred Azerbajdžanom. Za Azerbajdžan i njegovog predsjednika Ilhama Alijeva rezultat munjevite ofenzive je trijumfalni povrat suvereniteta nad područjem koje je i dosad bilo međunarodno priznato kao dio Azerbajdžana, ali čije je većinsko armensko stanovništvo steklo de facto neovisnost u ratu 90-tih godina. Za Armence, to je poraz i nacionalna tragedija. Oko 70.500 ljudi prešlo je u Armeniju do četvrtka ujutro, objavila je ruska agencija RIA novosti, od ukupno procijenjenih 120.000 stanovnika. Index

07.11.2022. (21:00)

Nikako do mira

Kako je došlo do jednog od najvećih i najkompliciranijih sukoba na svijetu

Teritorij onoga što se danas zove Republika Azerbajdžan odvojen je od Irana u prvoj polovici 19. stoljeća, kroz rusko-perzijske ratove. Iran i Azerbajdžan zbog te povezanosti dijele neke vrijednosti, kao što je šijitski islam. Azerbajdžan ima svoju eksklavu (slično kao Rusija Kalinjingrad) u vidu autonomne republike Nahčivan, koja je u sastavu Azerbajdžana, ali kopneni put do nje vodi preko Armenije. Azerbajdžan traži od Armenije da joj osigura koridor prema Nahčivanu preko armenske pokrajine.Predsjednik Alijev je rekao da ako Armenija ne pristane osigurati koridor do Nahčivana, Azerbajdžan će ga uspostaviti upotrebom sile, tvrdeći da će azerbejdžanski narod vratiti. Vlasti u Iranu su više puta upozorile Azerbajdžan da je nasilna promjena granica “crvena linija” za Iran. U pomoć Azerima stigla je i Turska koja želi pomoći izgraditi koridor. Index

14.09.2022. (00:00)

Novi-stari rat

Glavni kamen smutnje između Armenije i Azerbajdžana je autonomna oblast Gorski Karabah

Prvi rat u Gorskom Karabahu (1988. - 1994.) – Wikipedija

Glavni je kamen smutnje između dviju bivših sovjetskih republika, različitih poviješću, kulturom i religijom, autonomna oblast Gorski Karabah (Nagorno Karabah), enklava u Azerbajdžanu nastanjena pretežno Armencima. Borbe su ondje izbile ponovno u rujnu 2020., kad je Azerbajdžan potisnuo armenske snage koje su prethodno zauzele dio teritorija koji graniči s Gorskim Karabahom. U studenome te godine su Rusija, Armenija i Azerbajdžan potpisali ugovor o prekidu vatre kojim je Armenija prisiljena vratiti sav prethodno okupirani azerski teritorij. Dojam je da je angažman ruskih oružanih snaga u Ukrajini ohrabrio dvije kavkaske republike da se ponovno potuku, računajući da Moskva sada nema snage ni koncentracije ponovno intervenirati. Jutarnji Stefan Wolff, politolog na Sveučilištu u Birminghamu, smatra da je najnoviji sukob posljedica nedostatka mirovnog sporazuma. (Aljazeera) Veleposlanik Republike Azerbajdžan u Republici Hrvatskoj Fahraddin Gurbanov neđu ostalim kaže: “Armenska strana ne pokazuje nikakvu želju za mirom i ispunjavanjem svojih obveza” (Nacional)

31.01.2021. (00:30)

Primirje među vječno zaraćenim stranama

Turske i ruske snage počele vršiti nadzor primirja u Nagorno-Karabahu

U mjestu Merzilli u regiji Aghadam danas je počeo nadzor primirja Azerbajdžana i Armenije, a vrši ga zajednički centar turskih i ruskih snaga u Nagorno Karabahu. Cilj je nadzora implementacija mirovnog sporazuma iz studenoga koji je potpisan uz posredovanje Rusije, a prisutni su bili azerbajdžanski ministar obrane Zekir Hasanov i zamjenik turskog ministra obrane Yunus Emre Karaos te zamjenik resornog ruskog ministra Alexander Fomin. Al Jazeera

 

17.11.2020. (19:30)

Povijest se baš doslovce ponavlja

Armeni se povlače iz Nagorno Karabaha, pale kuće za sobom

Do početka prosinca Armeni moraju vratiti Azerbajdžanu tri regije – Lačinsku, Kelbardžansku i Agdamsku, kojima sada vlada potpuno bezakonje. Armeni koji napuštaju svoje domove pale ih i razaraju kako ne bi ostalo ništa od njih, cijela su naselja u plamenu. Armenija je uspjela zadržati dio Karabaha pod svojom kontrolom i očuvati koridor koji ih spaja s tom enklavom usred Azerbajdžana. U ratu koji je trajao 44 dana poginulo je gotovo pet tisuća Armena. Jutarnji

29.09.2020. (19:30)

Od A do Dž

Infografika: Vojske Armenije i Azerbajdžana

Azerbajdžan: za vojsku izdvaja 2,7 milijardi dolara, ima 67.00 aktivnih vojnika i 300.000 rezervista te 127 aviona kao i 31 brod. Armenija na vojsku troši 500 milijuna dolara, ima 45.000 vojnika i 210.000 rezervista, te 65 vojnika, a mornaricu nema – jer nema more. al Jazeera

29.09.2020. (13:30)

Gore ne može

Lacmanović: Rat u Nagorno-Karabahu nije u interesu SAD-a i Rusije

“Rusija nije zainteresirana za zaoštravanje odnosa jer joj ne treba još jedno krizno žarište na njezinoj granici. Amerika se sada neposredno nalazi pred izbore i nije zainteresirana za taj sukob” – objašnjava Bogoljub Lacmanović za al Jazeeru sukob u Nagorno-Karabahu. Smatra on da ova situacija “ne može prijeći u neki opći veliki rat, prije svega što je već predsjednik Azerbejdžana (Ilham) Alijev mlađi dao izjavu da nije cilj njegove vojne akcije teritorij države Armenije”. Ono što zanemaruje je da je Azerbajdžan prekinuo koridor između Armenije i Nagorno-Karabaha, što će ovi nedvojbeno pokušati vratiti.

29.09.2020. (01:00)

Beskonačno bure baruta

Novi rat na rubu Europe mogao bi zapaliti regiju. Sad je sve na Putinu i Erdoganu

Trenutačno su Armenija i Azerbajdžan najbliže totalnom ratu što su bili od raspada Sovjetskog Saveza i rata koji je uslijedio kad se većinski armenska pokrajina Nagorno-Karabah odcijepila od Azerbajdžana 1988. Dok Turski glasnogovornik predsjednika Ibrahim Kalin objavljuje kako Ankara osuđuje napad Armenije na Azerbajdžan, glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova poručuje da ministar Sergej Lavrov “intenzivno kontaktira kako bi potaknuo obje strane na prekid vatre i početak pregovora kako bi se stabilizirala situacija”. Pomoć u zaustavljanju totalnog rata na ovom zapaljivom području nude i Iran, SAD te Njemačka. Pretpostavlja se da će Rusija i Turska koje trenutačno njeguju toplije odnose pokušati sukob zaustaviti. Index

 

28.09.2020. (09:00)

Povijest se ponavlja

Žrtve u Nagorno-Karabahu, proglašeno ratno stanje

U Nagorno Karabahu opet su počeli sukobi  pa u nedavnom ima 16 mrtvih i više od stotinu ranjenih. Obje strane tvrde da je druga započela napad. I Armenija i Azerbajdžan proglasile su ratno stanje te se traži sprječavanje turskog upliva u situaciju koji bi mogao biti razoran. Na snazi je opća mobilizacija, a u Azerbajdžanu je donesena odluka od djelomičnom i privremenom ograničenju ustavnih prava i sloboda te imovinskih prava. Al Jazeera

05.09.2017. (17:50)

Zeleno mazivo

Azerbajdžan godinama podmazivao europske političare milijardama dolara

Azerbajdžanska vladajuća elita dvije je godina upravljala tajnim crnim fondom u vrijednosti od 2,4 milijarde dolara koji je koristila za potkupljivanje europskih političara, otkrila je istraga koju je proveo konzorcij europskih tiskovina i objavio pod nazivom ‘Izvješće o organiziranom kriminalu i korupciji’ (OCCRP). Ovaj je tajni fond djelovao od 2012. do 2014. godine, a koristio se za podmićivanje političara koji bi zatim zauzeli prijateljski stav prema vladi u Bakuu. Guardian