Glavni kamen smutnje između Armenije i Azerbajdžana je autonomna oblast Gorski Karabah - Monitor.hr
13.09. (22:00)

Novi-stari rat

Glavni kamen smutnje između Armenije i Azerbajdžana je autonomna oblast Gorski Karabah

Prvi rat u Gorskom Karabahu (1988. - 1994.) – Wikipedija

Glavni je kamen smutnje između dviju bivših sovjetskih republika, različitih poviješću, kulturom i religijom, autonomna oblast Gorski Karabah (Nagorno Karabah), enklava u Azerbajdžanu nastanjena pretežno Armencima. Borbe su ondje izbile ponovno u rujnu 2020., kad je Azerbajdžan potisnuo armenske snage koje su prethodno zauzele dio teritorija koji graniči s Gorskim Karabahom. U studenome te godine su Rusija, Armenija i Azerbajdžan potpisali ugovor o prekidu vatre kojim je Armenija prisiljena vratiti sav prethodno okupirani azerski teritorij. Dojam je da je angažman ruskih oružanih snaga u Ukrajini ohrabrio dvije kavkaske republike da se ponovno potuku, računajući da Moskva sada nema snage ni koncentracije ponovno intervenirati. Jutarnji Stefan Wolff, politolog na Sveučilištu u Birminghamu, smatra da je najnoviji sukob posljedica nedostatka mirovnog sporazuma. (Aljazeera) Veleposlanik Republike Azerbajdžan u Republici Hrvatskoj Fahraddin Gurbanov neđu ostalim kaže: “Armenska strana ne pokazuje nikakvu želju za mirom i ispunjavanjem svojih obveza” (Nacional)


Slične vijesti

31.01.2021. (00:30)

Primirje među vječno zaraćenim stranama

Turske i ruske snage počele vršiti nadzor primirja u Nagorno-Karabahu

U mjestu Merzilli u regiji Aghadam danas je počeo nadzor primirja Azerbajdžana i Armenije, a vrši ga zajednički centar turskih i ruskih snaga u Nagorno Karabahu. Cilj je nadzora implementacija mirovnog sporazuma iz studenoga koji je potpisan uz posredovanje Rusije, a prisutni su bili azerbajdžanski ministar obrane Zekir Hasanov i zamjenik turskog ministra obrane Yunus Emre Karaos te zamjenik resornog ruskog ministra Alexander Fomin. Al Jazeera

 

17.11.2020. (19:30)

Povijest se baš doslovce ponavlja

Armeni se povlače iz Nagorno Karabaha, pale kuće za sobom

Do početka prosinca Armeni moraju vratiti Azerbajdžanu tri regije – Lačinsku, Kelbardžansku i Agdamsku, kojima sada vlada potpuno bezakonje. Armeni koji napuštaju svoje domove pale ih i razaraju kako ne bi ostalo ništa od njih, cijela su naselja u plamenu. Armenija je uspjela zadržati dio Karabaha pod svojom kontrolom i očuvati koridor koji ih spaja s tom enklavom usred Azerbajdžana. U ratu koji je trajao 44 dana poginulo je gotovo pet tisuća Armena. Jutarnji

29.09.2020. (19:30)

Od A do Dž

Infografika: Vojske Armenije i Azerbajdžana

Azerbajdžan: za vojsku izdvaja 2,7 milijardi dolara, ima 67.00 aktivnih vojnika i 300.000 rezervista te 127 aviona kao i 31 brod. Armenija na vojsku troši 500 milijuna dolara, ima 45.000 vojnika i 210.000 rezervista, te 65 vojnika, a mornaricu nema – jer nema more. al Jazeera

29.09.2020. (13:30)

Gore ne može

Lacmanović: Rat u Nagorno-Karabahu nije u interesu SAD-a i Rusije

“Rusija nije zainteresirana za zaoštravanje odnosa jer joj ne treba još jedno krizno žarište na njezinoj granici. Amerika se sada neposredno nalazi pred izbore i nije zainteresirana za taj sukob” – objašnjava Bogoljub Lacmanović za al Jazeeru sukob u Nagorno-Karabahu. Smatra on da ova situacija “ne može prijeći u neki opći veliki rat, prije svega što je već predsjednik Azerbejdžana (Ilham) Alijev mlađi dao izjavu da nije cilj njegove vojne akcije teritorij države Armenije”. Ono što zanemaruje je da je Azerbajdžan prekinuo koridor između Armenije i Nagorno-Karabaha, što će ovi nedvojbeno pokušati vratiti.

29.09.2020. (01:00)

Beskonačno bure baruta

Novi rat na rubu Europe mogao bi zapaliti regiju. Sad je sve na Putinu i Erdoganu

Trenutačno su Armenija i Azerbajdžan najbliže totalnom ratu što su bili od raspada Sovjetskog Saveza i rata koji je uslijedio kad se većinski armenska pokrajina Nagorno-Karabah odcijepila od Azerbajdžana 1988. Dok Turski glasnogovornik predsjednika Ibrahim Kalin objavljuje kako Ankara osuđuje napad Armenije na Azerbajdžan, glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova poručuje da ministar Sergej Lavrov “intenzivno kontaktira kako bi potaknuo obje strane na prekid vatre i početak pregovora kako bi se stabilizirala situacija”. Pomoć u zaustavljanju totalnog rata na ovom zapaljivom području nude i Iran, SAD te Njemačka. Pretpostavlja se da će Rusija i Turska koje trenutačno njeguju toplije odnose pokušati sukob zaustaviti. Index

 

28.09.2020. (09:00)

Povijest se ponavlja

Žrtve u Nagorno-Karabahu, proglašeno ratno stanje

U Nagorno Karabahu opet su počeli sukobi  pa u nedavnom ima 16 mrtvih i više od stotinu ranjenih. Obje strane tvrde da je druga započela napad. I Armenija i Azerbajdžan proglasile su ratno stanje te se traži sprječavanje turskog upliva u situaciju koji bi mogao biti razoran. Na snazi je opća mobilizacija, a u Azerbajdžanu je donesena odluka od djelomičnom i privremenom ograničenju ustavnih prava i sloboda te imovinskih prava. Al Jazeera

29.03.2017. (20:50)

Zemlje kojima je Hrvatska Zapad

Pet prekrasnih zemalja u kojima se može lijepo živjeti s hrvatskom plaćom

Punkufer je sastavio listu pet zemalja u kojoj bi građani s prosječnom hrvatskom plaćom mogli živjeti više nego solidno. Na popisu su svoje mjesto našli Armenija, Grenada, u kojoj usluge taksista za cijelu noć koštaju tek stotinjak kuna, Fidži, Laos, gdje kvalitetna masaža košta tek nekoliko dolara na sat, i Nepal, koji se ističe „čudesnom prirodom u oblacima“.

02.06.2016. (22:22)

Uvrijeđeni

Bundestag pokolj nad Armencima proglasio genocidom, Turci povukli ambasadora

Donji dom njemačkog parlamenta Bundestag izglasao je, unatoč žestokom protivljenju Turske, rezoluciju kojom se ubijanje Armenaca koje su počinile turske snage tijekom Prvog svjetskog rata proglašava genocidom. “Ova rezolucija će ozbiljno naštetiti tursko-njemačkim odnosima”, upozorio je turski predsjednik Erdogan. a premijer Yıldırım je povukao turskog veleposlanika iz Berlina. NY Times, BBC, Novi list