Živjeti kao vegetarijanac, živjeti od zraka i sunca - stvar izbora - Monitor.hr
18.05.2017. (07:21)

Tko voli...

Živjeti kao vegetarijanac, živjeti od zraka i sunca – stvar izbora

Slobodna piše o paru koji 25 godina živi od vegetarijanske prehrane, ne jedu meso, jaja ni ribu. Na istoj je “dijeti” i njihov sin. Što god mislili o njihovom izboru, mora se priznati da dobro izgledaju. “Ako mislite da je to ekstremno, jeste li čuli za bretarijanstvo? To su ljudi koji uopće ne jedu, niti piju. Žive od prane, energije koja dolazi općenito iz prirode – sunca, zraka… Mislite da je to nemoguće? Mi volimo biti otvorena uma, poslušati, istražiti i iskusiti prije nego što o nečemu donesemo svoj sud”, kažu oni. Zvuči ekstremno, no to je filozofija koju prati snažno uvjerenje. Oni koji su iskusili kažu da se potpuno mijenja percepcija, a svoje mišljenje ima i Forum.


Slične vijesti

04.05. (12:00)

Mali džepni nutricionist

Cronometer – sve što je potrebno za praćenje unosa kalorija i tjelesne aktivnosti

Još jedna aplikacija koja bi se mogla opisati kao tek još jedan mobilni brojač kalorija, no osim što omogućava precizno praćenje koliko se kalorija unosi, s ovom je aplikacijom lako moguće dobiti i uvid u kvalitetu hrane koju se konzumira, kao i neke druge statističke podatke. Dakle, osim što Cronometer može pratiti makronutrijente (proteine, ugljikohidrate i masti), u stanju je pratiti i mikronutrijente (vitamine, minerale i druge spojeve), čime se dobiva nešto dublji uvid u to koliko je odabrana prehrana kvalitetna i odgovarajuća cilju koji se želi postići. Nudi prilično kvalitetnu bazu podataka o hrani, a nudi i mogućnost stvaranja i dijeljenja osobnih recepata. Bug

20.01. (13:00)

DHSS o kukcima u hrani: To uništava budućnost seljaka i domaće proizvodnje

Dok selo i seljak u Hrvatskoj propadaju kao i proizvodnja hrane, EU ozakonjuje “novu hranu”, pa ćemo uskoro na policama trgovačkih lanaca imati “praškaste kukce” Acheta domesticus (kućni šturak) dakle zrikavce u kruhu, pecivima, tjestenini, juhama… To zadovoljenje osnovne ljudske potrebe previše je važno, međutim i godinama prepušteno na milost i nemilost fluktuacijama tržišta. Jedino što se može sa žalošću zaključiti je da politika EU i Vlade RH imaju za posljedicu gubitak izvora sredstava za život tih ljudi za koje nije osmišljen nikakav program zbrinjavanja, a još manje budućnost u proizvodnji hrane. Agroklub

10.10.2022. (22:00)

Tko se rano hrani, manje kalorija grabi

Otkriveno zašto se debljamo kada kasno jedemo

Pretilost je veliki problem suvremenog društva. To nije neobično ako uzmemo u obzir činjenicu da su kalorije danas dostupnije i jeftinije nego ikada u našoj povijesti, te da je sjedilački način života postao dominantan. Dok smo još relativno nedavno u evolucijskoj povijesti morali ulagati dosta tjelesne energije da bismo osigurali dovoljno kalorija, danas ih teško uspijevamo potrošiti. Pritom imamo prirodnu sklonost štednji energije u obliku lijenosti jer je ona bila važna za opstanak u vrijeme kada su nestašice hrane i gladovanja bili uobičajeni. Otkriveno je da kasni raspored prehrane povećava osjećaj gladi tijekom budnosti, mijenja ekspresiju gena masnog tkiva tako da pogoduje povećanom skladištenju lipida te smanjuje potrošnju energije tijekom budnosti. Index

04.04.2022. (15:00)

Otac invencije

Kako se hranio Tesla: Dva obroka dnevno, svaki dan isti doručak, meso je jeo dvaput godišnje

“Najvažniji element moje životne šeme je moja ishrana. Ne možete očekivati da će stroj dobro raditi ako mu ne osigurate odgovarajuće gorivo. Dva obroka na dan su mi popravila zdravlje i izoštrila apetit i okus. Nisam znao šta je život dok iz ishrane nisam izbacio ručak. Danas sa 78 godina uživam u svoja dva obroka u istoj mjeri kao kad sam bio dječak od 16 godina i nemam nikakvih problema s probavom. Meso jedem vrlo rijetko, jednom ili dvaput godišnje. Bogato je proteinima, ali i riba je gotovo podjednako bogata proteinima i mastima, a mnogo lakše se probavlja. Fosfor koji sadrži odličan je za živčani sustav. Ali fosfor, dok hrani mozak, uzrokuje kiselost u organizmu. I meso i riba daju nam brzu energiju. Ove namirnice za ljude pojedinih profesija jesu neophodne, mada nam zbog svog sastava skraćuju život…” – niz zanimljivih Teslinih promišljanja o prehrani donosi Tesla Univese. Bookmarkirati.

20.03.2022. (19:00)

Za više informacija upitajte svog nutricionista

Eksperiment braće blizanaca: Jedan je jeo meso, drugi vegansku hranu

Veganu je pao kolesterol i porastao otpor prema dijabetesu, a s vremenom mu je porasla i energija. S druge strane, pala mu je brojnost crijevnih bakterija, zbog čega bi bio skloniji nekim bolestima. Pritom valja uzeti u obzir kako genetika inače igra bitan faktor u načinu na koji procesuiramo hranu, a blizanci dijele 25 do 30 posto istih mikroba u svom organizmu. Čak i da jedu istu hranu, njihovi bi organizmi mogli drugačije reagirati. IFL Science

17.10.2021. (15:00)

Ima se, može se

Uvodi se novi sustav označavanja hrane, cilj smanjiti bacanje golemih količina namirnica

Darja Sokolić, ravnateljica Hrvatske agencije za hranu i poljoprivredu (HAPIH) najavila je da će se u EU do kraja 2022. uvesti novi način označavanja hrane, a kako bi se spriječilo prekomjerno bacanje. S obzirom na to da se u Hrvatskoj godišnje baci 380 000 i 400 000 tona hrane zbog lošeg označavanje, moglo bi to pomoći da se ta količina smanji, a 50 % otpada na kućanstva. Telegram

05.09.2021. (16:00)

I zato je dobro imati kemičara u kući

Kemičar u kući: etilen-oksid – sveprisutni otrov

Etilen-oksid je za ljude otrovan spoj koji je nedavno nađen u nekim proizvodima zbog čega su povučeni s polica u trgovinama. Zbog tročlanog prstena svoje molekule etilen-oksid reagira sa svime ili, možda je bolje reći, nema toga s čime ne reagira: s vodom daje etilenglikol, sastojak antifriza i sirovinu za proizvodnju polietilenglikola itd. Stoga nas ne treba čuditi da se tim plinom – jer vrelište mu je 10 oC – dezinficira, prije svega medicinski pribor. To je dobro, no nije dobro kada se njime dezinficira hrana, da bi se uništile bakterije, plijesni i ličinke kukaca koje u njoj žive. Ipak ga u nekim proizvodima može biti 1-10 mg/kg. I što sad? Pitanje je koliko često i koliko takvu hranu jedemo i koliko nam taj hranom uneseni etilen-oksid povećava vjerojatnost oboljenja od raka. Sve u svemu, dobro je da postoje propisi, dobro je da se hrana kontrolira, ali u svemu treba imati mjeru, pa tako i u strahu od otrova u onome što jedemo. Nenad Raos za Bug.

29.08.2021. (09:00)

Neutralizacija, detoksikacija, regeneracija...

Male tajne velikih sportaša – Sportaši i kiselost organizma

Svaki sportaš kao što mora brinuti o treningu i kondiciji, tako mora brinuti o prehrani i otkiseljavanju organizma, koja je neizostavni dio oporavka. Za vrijeme treninga i nakon treninga prisutna je veća količina mliječne kiseline u organizmu koju treba neutralizirati radi oporavka mišića i smanjenja upale u organizmu. PH – dijagnostika se primjenjuje u vrhunskom sportu intenzivno posljednjih desetak godina. Svaki organizam ima svoju tzv. acidobazičnu ravnotežu, a normalna pH vrijednost organizma kreće se od 7, 36 do 7,44. Sve ispod ili iznad toga prijelaz je u acidozno, odnosno, alkalozno stanje. Ta stanja često su trenutna i prolazna, no u slučaju kronične kiselosti ili bazičnosti valjalo bi nešto poduzeti kako ne bi došlo do neželjenih posljedica po zdravlje. Ključ je, naravno, u balansiranoj prehrani i tjelesnoj aktivnosti, ovisno o mogućnostima i potrebama pojedinca. Biker.hr

24.08.2021. (22:30)

Kukci koji život znače

Svijet bez kukaca oprašivača bio bi svijet bez čokolade, a dinje i lubenice gotovo bi nestale

Stranice Our world in data redovno nas izvještavaju o stanju planeta pa su tako objavili i što bi se dogodilo da nestane kukaca oprašivača. Studije stare desetak godina tvrde da bi proizvodnja poljoprivrednih kultura pala za oko 5 posto u zemljama s višim dohotkom i 8 posto u zemljama s niskim do srednjim prihodima, a morali bismo se pomiriti s 90 % manje kivija, dinja, lubenica, bundeve, brazilskih oraha i kakaovca te avokada. Svijet bez čokolade i namirnica na koje smo navikli pokušava se u EU spriječiti novom strategijom o bioraznolikosti do 2030. kojom se planira proširenje postojeće mreže zakonski zaštićenih područja te postavljanje pravno obvezujućih ciljeva EU za obnovu prirode i degradiranih ekosustava. Jutarnji list

15.08.2021. (14:00)

Prehrana je bitna, ali ne i ključna

Uspješni sportaši tvrde da je biljna prehrana uvelike zaslužna za njihov uspjeh

Prošlo je nekoliko godina otkad je objavljen dokumentarac The Game Changers koji je vrlo brzo postao jedan od najgledanijih dokumentaraca na Netflixu. U njemu možete vidjeti neke od najjačih i najuspješnijih sportaša na svijetu kojima nije potrebno meso ili mliječni proizvodi za uspjeh. Sportaši sada zamjenjuju mliječne i životinjske proteine za biljne izvore proteina, poput slanutka i leće. Pregled iz 2019. godine objavljen u časopisu Nutrients otkrio je da bi sportaši koji slijede biljnu prehranu mogli vidjeti poboljšanja u zdravlju srca, performansama i oporavku. Veganska prehrana proučavana je kako bi pomogla preokrenuti plak, poboljšala visoki kolesterol u krvi i smanjila visoki krvni tlak, prekomjernu težinu i rizik od dijabetesa. Među sportašima  i poznatim osobama koji su na takvoj prehrani su sestre Williams, Novak Đoković, Lewis Hamilton, Mike Tyson, Arnold Schwarzenegger, Carl Lewis i drugi. Green