Roman 'Toni': Plod nakaradnog miksa klasično balkanskog idolatriziranja sina jedinca i malignosti neoliberalnog individualizma - Monitor.hr
Subota (19:00)

Novi 'page turner'

Roman ‘Toni’: Plod nakaradnog miksa klasično balkanskog idolatriziranja sina jedinca i malignosti neoliberalnog individualizma

Kad bi forma književne kritike tolerirala emojije, od svih za ovu priliku odgovarajućih, najpristojniji izbor bio bi majmunčić koji pokrivajući oči signalizira da su svi ovi likovi i njihovi postupci teški cringe. Romaneskni debi etablirane prozaistice Rumene Bužarovske ustrojen je poput kakve morbidne tročinke s komičnim elementima jer čine ga kraće ulančane epizode koje gordo povezuje taj jedan te isti muški lik, a u svakoj na udaru mu je druga žena koja bukvalno nestaje kako bi oslobodila mjesto sljedećoj. Bilo bi histerično nadobudno pa i nepravedno bezveznog Tonija proglasiti serijskim ubojicom, jer on ništa, loše ni dobro, ne radi namjerno, ali neću pretjerati ako napišem da roman, zahvaljujući njemu, na mahove poprima razmjere psiho horora. Vanja Kulaš za Lupigu.


Slične vijesti

10.05. (19:00)

Čovjek koji je živio u petoj brzini dok smo mi još tražili kvačilo

Roman ‘Dolinar’ Marka Gregura: Biografija za nekoliko života

Nije ovo klasična biografija, već roman razlomljene, nekronološki ispričane radnje, ispripovijedan u potpunosti u prvom licu. Njegov život bio je toliko intenzivan i ubrzanog tempa da je to prosječnom (pogotovo introvertiranom) čitatelju teško i pojmiti. Žarka Dolinara u ovoj knjizi upoznajemo kao pomalo impulzivnog i tvrdoglavog mladića, koji prkosi autoritetima (prije svega školi!), ali je istovremeno nevjerojatno talentiran i sposoban čovjek i ponajprije veliki humanist koji je tijekom rata činio gotovo nezamislive stvari kako bi spašavao ljude kojima je prijetila deportacija. Marko Gregur oprezan je u pisanju biografskog romana, ne upušta se u opisivanje suvišnih detalja tamo gdje bi to moglo biti neprimjereno, pa tako o Dolinarovu privatnom životu nakon rata doznajemo malo, ali taman dovoljno za izgradnju potpunije slike o njegovoj ličnosti. Čitajući ovu knjigu, dobivamo malo više nade da i u užasnom svijetu postoje izuzetni ljudi koji su spremni riskirati za dobrobit drugih iz čistog čovjekoljublja i bez očekivanja koristi zauzvrat. Kažu na Perkatonicu

18.08.2025. (00:00)

Posljendji Mohikanac

Chinook: Dnevnički vestern pokojnog Bekima Sejranovića

Posljednji, nezavršeni roman pokojnog Bekima Sejranovića – ‘Chinook’, priča u kojoj se susreću suvremeni nomad u Americi uoči Trumpove pobjede i bosanski traper iz 19. stoljeća. U tom neobičnom dvoglasu, dopunjenom dvjema posljednjim pričama i autorovim planom rukopisa, sabrane su sve opsesije ovog važnog i velikog pisca. Umjesto da zatvori temu, on proširuje prostor u kojem se čitatelj, kad zaklopi knjigu, mora pokušati sam snaći. U tom smislu, to što je roman ostao nedovršen predstavlja savršenu završnicu života jednog nomada, vječitog stranca, koji se neprestano premještao kroz prostore, jezike i odnose, s jedinim trajnim uporištem u samom činu pripovijedanja. Baš kao i junak njegove zadnje knjige. tportal

21.05.2025. (12:00)

Kad Jim prestane šutjeti, Amerika se mora početi slušati

Pulitzerom nagrađeni roman: James – povijest ropstva iz prvog lica

U radikalnoj reinterpretaciji Twainova klasika, potlačeni lik crnog roba napokon progovara vlastitim glasom u precizno ispisanom upozorenju o mehanizmima rasizma, isključivanja i povijesnog nasilja koji nisu prošlost, nego matrica sadašnjosti. Ovo je roman koji moramo čitati, ne zbog nostalgije, nego zbog prepoznavanja. Dok Twain koristi humor i dijalekt kako bi prokazao apsurde rasizma, Everett koristi sofisticirani jezik i intertekstualne reference kako bi pokazao koliko je ta sloboda zapravo krhka i uvjetovana bijelom supremacijom. U tome leži duboka politička snaga njegova romana – on ne samo da kritizira prošlost, već razotkriva i sadašnjost, podsjećajući čitatelja da je povijest ropstva još uvijek živa u američkom društvu. tportal

20.10.2024. (21:00)

Ali koje društvo nije takvo?

Vegetarijanka, roman nobelovke Han Kang: Kontroverzni roman o kojem će čitatelji žestoko raspravljati

„Vegetarijanka“, naime, uopće nije roman o vegetarijanstvu. Nejedenje mesa ovdje je doista samo metafora. Iako su neki strani kritičari, šokirani pričom o ženi koju obitelj zlostavlja jer se izgladnjuje a ona se ne buni nego to zlostavljanje apatično „prihvaća“, sve to pokušali objasniti kulturnim razlikama između istoka i zapada, esktremnom pristojnoću i neizražavanjem emocija što navodno karakterizira istočnjake, mislim da to nije slučaj.

Čini mi se da je „Vegetarijanka“ toliko uznemirujuća zbog sličnosti a ne razlika. Priča Han Kang ustvari je priča o institucionaliziranom nasilju: kulturna kohezija uvijek dolazi uz cijenu, normalnost je stvar dogovora – kako sama riječ kaže, nije normalno sve ono što odstupa od norme; od toga što zajednica zahtijeva, a ne kako zaista jest. Južnokorejsko društvo opisuju kao visoko uređeno i skladno, no društveni sustav, da bi se održao, zahtijeva veliku količinu strukturnog nasilja. Najbolje knjige

14.05.2024. (21:00)

Velike i male nesreće koje život znače

Hideo Yokoyama – Sedamnaest: Novinarska groznica

Glavni lik romana “Sedamnaest” je Kazumasa Yuuki, novinar Vjesnika sjevernog Kanta. Yuukija pratimo u dvije vremenske linije: u jednoj, koja se zbiva 2002., ima pedeset sedam godina i upravo se s prijateljevim sinom Rintarom Anzaijem planira popeti na stjenovito lice litice Tsuitate koja se nalazi na planini Tanigawa. Riječ je o usponu od 330 metara – muškarci se planiraju uspeti uz okomitu stijenu visine Tokijskog tornja.

U drugoj pripovjednoj i vremenskoj liniji, koja se zbiva 1985. godine, dakle prije sedamnaest godina (odatle i engleski i hrvatski naslov romana, japanski u prijevodu glasi “Penjačka groznica”), Yuuki ima četrdeset godina i jedini je član redakcije koji ima neobičnu titulu “lutajućeg novinara”. Ubrzo doznajemo zašto: pet godina ranije dogodio se incident u kojem je u prometnoj nesreći koja jako nalikuje samoubojstvu poginuo mladi novinar Ryoto Mochizuki, i to nakon redakcijske svađe. roman mogao biti zanimljiv i “običnim” čitateljima jer tako je malo knjiga i serija koje doista uspiju konzumenta uvjeriti da je novinarski kaos stvaran: nas, novinare, prijatelji i obitelj često nagovaraju da napišemo roman o životu u novinskoj redakciji, mi (ili barem ja) redovito odgovaramo da nitko ne bi povjerovao u tu priču – kad se stavi na papir, odjednom zvuči nestvarno. Yokoyami je uspjelo poništiti upravo taj element fantastičnosti, lažnosti: čitatelj nema dojam da pretjeruje. Najbolje knjige

03.02.2022. (00:00)

Lijek protiv jezive dosade

Zadnja ruka: Baretić je napisao rijetko zabavnu i duhovitu knjigu

Novi, dugoočekivani roman Renata Baretića u jednu ruku opravdava očekivanja odlične proze, no u drugu predstavlja pravo iznenađenje. Od omiljenog „Osmog povjerenika“ (2003.) Baretić je pomno gradio svoj osebujni stil pisanja, koji bi se mogao opisati kao stvarnosna proza s otklonom. Rijetko zabavna i duhovita knjiga, i to ne samo na razini likova i događaja o kojima govori. Roman je napisan na inventivnoj upotrebi i kombinaciji raznih dijalekata, od splitskog do zagrebačkog kajkavskog. Stilski ovaj roman doista pruža ono što se često naziva „užitak u tekstu“. Duhovitost je prisutna i na razini jezika – što je inače karakteristično za poeziju – a čini se da je upravo takva sjajna upotreba stila ono mjesto koje omogućuje „prolaz“ Zvonkovim (protagonistovim) likovima. S obzirom da su oni zapravo samo riječi, poigravanje jezikom ono je mjesto na kojem se susreću pisac Zvonko i njegovi likovi. A to je onda i mjesto susreta sa čitateljem, kojem će novi Baretićev roman zasigurno iznimno svidjeti. Lupiga

01.09.2021. (17:30)

Jesensko čitanje

‘Pronađen’: Krimić koji počinje nestankom jednog dječaka otvara priču o istrazi pedofilskog lanca

“Pronađen” je vrlo dobar krimić koji će vas s jedne strane podsjetiti na dobre britanske serije, a s druge na skandinavsku krimi-tradiciju jednog Henninga Mankella, ili Maj Sjöwall i Pera Wahlööa. Knjiga Erin Kinsley s jedne je strane umješni, zanimljivi policijski procedural. S druge, to je knjiga u slavu “jednoroga”: prezrenih “uhljeba” iz javnog sektora – piše Jurica Pavičić. Jutarnji