1.500 dolara za ulaznicu za - filozofsku debatu Žižeka i Petersona - Monitor.hr
18.04.2019. (19:30)

K'o da Aristotel dolazi

1.500 dolara za ulaznicu za – filozofsku debatu Žižeka i Petersona

Sutra je u Torontu intelektualni događaj godine – debata između Jordana Petersona i Slavoja Žižeka u dvorani pred oko 3,000 osoba, a na temu Sreća: kapitalizam protiv marksizma. Peterson kaže da su njegove ideje u skladu s tradicijom klasičnog liberalizma, protivnik je kolektivizma i identitetske politike, dok je Žižek “staromodni marksista” i “radikalni ljevičar”. Dakle, petak navečer, dva sredovječna muškarca, filozofski razgovor, tri tisuće mjesta – ulaznice rasprodane. Jutarnji


Slične vijesti

23.10. (13:30)

Rojevi misli

Filozofija i korona: Poslije će svi biti pametni

Može li filozofija odgovoriti na izazov trenutka? Iskustvo uči mišljenju. Mislimo situaciju, a situacija uvjetuje mišljenje. Ne diktira mišljenje iskustvo, nego iskustvo mišljenje. Jedno je ono što sam o ratu mislio za vrijeme rata, pogotovo dok sam ratu izravno svjedočio, a drugo što danas o ratu mislim. Spoznaja mijenja našu predodžbu. Što je potpunija, naša slika problema o kojem mislimo je cjelovitija. Barem mislimo i vjerujemo: jasnija… Mislimo o prisutnoj opasnosti koju svakojaka nagađanja nisu učinila manje nepoznanicom. Ono što je već vrlo jasno jest da opasnost po tijelo kao i uvijek postaje i opasnost po duh, piše Predrag Finci.

21.09. (23:00)

Moć znanja da mijenja i stvara

Propast svijeta: Esej filozofa Vučetića ljudima koji su uništili 68% životinjske populacije…

Odustati od razuma i slobode, odustati od znanja koje raste i mijenja nas, znači promovirati zablude neslobodnog čovjeka. Istina nije nešto što se osjeća, to je vjera. Istina je razumsko osvjetljavanje onoga što je prije bilo nepoznato. Istina ne ovisi o mnoštvu, ona ne nastaje okupljanjem mase. Okupljanjem mase nastaje istina o masi, a ona glasi: masa neslobodna, nebitna i neodgovorna. U masi nema odgovornosti. Tu nitko ništa ne čini, nego se stvara dojam da se nešto neosobno sudbinski događa, da sama duša svijeta progovara putem okupljene pastve koja je odustala da bude razumom i slobodom dovršavana. Znati konačnu istinu, imati konačno znanje o nečemu, moguće je samo ako smo pokopali znanost i razum. 24 sata

18.06. (13:00)

Filozofija i rap: Kako pomoću “panopticona” engleskog filozofa Jeremyja Benthama bolje razumjeti sisteme kontrole u modernom društvu

24.03. (14:30)

Razmišljam jer je - jedino preostalo

Njemačka filozofkinja Svenja Flaßpöhler: Ova kriza nam daje prostor za razmišljanje

Sada shvaćamo koliko je važno brinuti se, pomagati i njegovati. U isto vrijeme shvaćamo i to koliko je čitav naš sustav dizajniran za potrošnju i proizvodnju, a s ciljem održavanja tog beskrajnog toka. Sada shvaćamo koliko je krhak ovaj kapitalistički sustav i da bi možda trebali ponovo razmotriti tu hijerarhiju – kaže njemačka filozofkinja Svenja Flaßpöhleru u intervjuu za Deutsche Welle i dodaje – možemo preispitati pojedinačne elemente ovog sustava… rad od kuće, veću fleksibilnost i kompatibilnost s obitelji.

14.01. (21:30)

Moj grijeh, moj grijeh, moj konzervativni grijeh

In memoriam Roger Scruton: Najgora vlast nije ona koja radi pogreške, već ona koja nije spremna na ispravke

Velimir Šonje napisao je in memoriam britansko-američkom konzervativnom filozofu Rogeru Scrutonu, izdvajamo jedan njegov citat: “Dvije najmoćnije civilizirajuće snage su oprost i ironija. Oprost je skok iz ‘Ja’ perspektive u ‘Mi’ perspektivu. Priznanje pogreške i traženje oprosta su izvanredno važni čuvari slobode. Oni su i osigurači kvalitetne javne službe i to su prve stvari koje nestaju kada utopisti i planeri preuzmu uzde u svoje ruke. Ironija je distanca – sposobnost za perspektivu drugosti, pa i naspram samoga sebe. To stalno podsjeća da i onaj koji sudi bit će suđen“.

25.04.2019. (11:30)

Prokleta slučajnost i mogućnost izbora

Peterson: Sreća vas snađe; Žižek: Za sreću ne smijete imati previše demokracije

U petak je održana ta “debata stoljeća” s Jordanom Petersonom i Slavojem Žižekom o sreći u marksizmu i kapitalizmu. Kanadski profesor i psihijatar rekao je da je “sreća nuspojava, nešto što vas snađe. Ne možete se natjerati biti sretni. Možda se uspijete natjerati da budete nesretni, ali ne i sretni”. Slovenski filozof rekao je “za sreću ne smijete imati previše demokracije jer to donosi breme odgovornosti”. HRT zasad donosi polusatnu snimku debate – ovdje, a sutra cijelu snimku na HRT3. Buka je prevela Žižekovo izlaganje s debate – ovdje.

27.10.2018. (22:30)

Ljepota mane

Wabi-sabi – japanska filozofija prihvaćanja nesavršenosti kao smislenije i ljepše

Wabi na japanskom, ugrubo, znači “elegantna ljepote skromne jednostavnosti”, sabi znači “prolazak vremena i posljedično propadanje”, a filozofija wabi-sabi bi bila utočište od moderne opsesije perfekcionizmom. Šire rečeno, danas ona obuhvaća opuštenije prihvaćanje prolaznosti, prirodu i melankoliju, te favorizira nesavršenosti i nazavršenost u svemu.
[contentcards url=”http://www.bbc.com/travel/story/20181021-japans-unusual-way-to-view-the-world”]