Banda robota koja vam može ukrasti automobil, bez obzira na bilo koji zaštitu!

Ukrajinskog redatelja Olega Sentsova (39) ruski je sud u kontroverznom procesu osudio na 20 godina pod optužbom terorizma. Bio je optužen za paljevinu proruskih stranačkih ureda na Krimu i zavjeru oko dizanja u zrak Lenjinovog kipa. Uhitile su ga ruske sigurnosne službe 1. svibnja 2014. nakon što je sudjelovao u kijevskim prosvjedima protiv ruske aneksije Krima. Koordinirao je akciju pomoći za ukrajinske vojnike koje su blokirale ruske snage. Više od tisuću filmaša potpisalo je peticiju za njegovo oslobađanje, koju je Europska filmska akademija poslala ruskom predsjedniku Putinu prošlog tjedna. Od hrvatskih filmaša uključeni su Rajko Grlić, Pavo Marinković, Boris T. Matić i Arsen Ostojić. Variety, Huffington Post

Baterije bi uskoro mogle trajati gotovo zauvijek

Prijetnje terorista i prijepori između država članica o zbrinjavanju migranata ozbiljno su doveli u pitanje opstanak režima slobodnog kretanja unutar EU. Iako su iz Europske komisije jučer poručili da su “sloboda kretanja i Schengen nepovratni te se o njima ne može pregovarati”, razmatra se mogućnost privremene suspenzije Schengena i uvođenje graničnih kontrola putnika najdulje 30 dana ako se dokaže da jedna država za to ima razloga ili uvođenje sustavnijih kontrola identiteta putnika, ali pod uvjetom da to ne bude isto kao granična kontrola. Jutarnji

Novoobjavljeno znanstveno istraživanje pokazalo je da SAD masovno koriste herbicide zahvaljujući pogrešnim i zastarjelim podacima, pa je tako sada 90 posto soje i kukuruza uzgojenih u SAD-u proizvod genetičkog inženjeringa. Ktom, znanstvenici ističu da herbicidi, a posebno glyphosati, štete ljudskom zdravlju jer su moguće kancerogeni, što je navela i Svjetska zdravstvna organizacija (WHO). Njemačka se odlučila zabraniti korištenje svih genetski modificiranih usjeva, slijedeći primjer Škotske. Europska komisija dala je državama članicama rok do 3. listopada da jave ukoliko ne žele biti uključene u GMO-izaciju europskog bloka. Independent, Tech Times

Slavni fizičar Stephen Hawking ima novu teoriju o “crnim rupama”, oko kojih znanstvenici već dugo lupaju glave. Po njemu, ljudi ipak mogu izaći iz crnih rupa, ako su one velike i rotiraju se. U tom slučaju, neće se moći vratiti u svoj svemir, ali će moći pobjeći u neki drugi. Barem je tako rekao Hawking sudjelujući na konferenciji u Stockholmu. Independent

Prvi put u Europi: Finska pošta započinje s pokusnim isporukama paketa putem dronova na otok Suomenlinna

Španjolske obavještajne službe upozorile su da je na području Europe čak 800-tinjak islamističkih ekstremista – osoba koje je regrutirala tzv. Islamska država ili pak al-Qaida i koje su se borile u Siriji i Iraku, a sada pripremaju napade po kontinentu, navodi britanski Times. U Europu se vratilo, dodaju, i 350 Britanaca s istim ratnim putem i prijetnja su za Britaniju – neki od njih “specifično namjeravaju ciljati mete na Otoku”. “Ti ljudi su slabo obučeni i pripremljeni, ali problem je što su spremni na sve. Prošli su minimalni trening, ali su im mozgovi potpuno isprani i napravit će sve što im nadređeni narede”, rekao je neimenovani obavještajac za Times. Jutarnji, The Times

Šef talijanske vlade Matteo Renzi je ocijenio “tragičnom namjeru nekih europskih zemalja da Rusiju ne ubrajaju u Europu”. Renzi nije imenovao te zemlje, ali nekoliko zemalja istoka i sjevera Europe, među kojima Poljska i baltičke zemlje, vrlo su kritične prema Rusiji Vladimira Putina kojeg optužuju da huška rat u Ukrajini. Index

U studenom prošle godine USKOK je istragu u aferi “Remorker” proširio na bivšeg ministra i sadašnjeg zadarskoga gradonačelnika Božidara Kalmetu, a potom je početkom lipnja podignuta i optužnica na kojoj je Kalmeta postao prvooptuženi. No, o pravomoćnosti USKOK-ove optužnice ništa se neće znati ne samo krajem kolovoza, nego ni u rujnu, tako da će eventualni početak suđenja svakako pasti usred političke kampanje pred parlamentarne izbore, a možda čak i nakon što izborni pobjednik već bude poznat. U međuvremenu, predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko sve je bliže odluci da umjesto Kalmete preuzme stranačku listu u IX. izbornoj jedinici. Slobodna

Motovunski festival u Zagrebu prikazuje kosovski film o izbjeglicama, a prihod ide za pomoć izbjeglicama u Beogradu

‘Dar’: Triler napravljen s više vještine od većine holivudskih žanrovskih ostvarenja

Mađarski mediji: Igor Štimac je kandidat za novog trenera Videotona

Novi ljubavni par: Stjepan Hauser iz 2Cellos i Jelena Rozga

Istraživanje: HDZ u kolovozu 31,8% (gotovo 2% više nego mjesec prije), SDP stagnira s 23,2%

Vrh HDZ-a mora mirovati: Karamarko u Zadru ozlijedio stopalo lijeve noge

Kolike će vam biti rate kad kredit iz ‘švicaraca’ pretvorite u eure?

Novi Stečajni zakon koji na snagu stupa s prvim danom rujna donosi i promjene za stečajne upravitelje. Svih 309 stečajnih upravitelja resornom ministarstvu trebaju predati zahtjev za uvrštenje na listu stečajnih upravitelja, kao i dokaz o obrazovanju, poslovnoj sposobnosti, položenom stručnom ispitu i sklopljenom ugovoru o osiguranju od profesionalne odgovornosti. Upravo bi osiguranje moglo “pročistiti” listu stečajnih upravitelja. Naime, poput odvjetnika, oni će biti dužni uplatiti osiguranje od profesionalne odgovornosti, a najniža osigurana svota iznosi 800 tisuća kuna. Novi list

Potpredsjednik Vlade Branko Grčić izjavio je da Vlada tijekom rujna planira prihvatiti zakonsko rješenje kojim bi se trajno riješio problem kredita vezanih uz švicarski franak. “Apsurdno je da je dužnicima nakon 8 ili 9 godina otplate kredita u CHF glavnica veća nego u trenutku kada su ugovarali kredit”, izjavio je Grčić. “Samo pretvaranje kredita bi se događalo prema tržišnom tečaju, znači onom koji će biti na dan konverzije, pri čemu bi se onda unazad računala razlika rasta glavnice temeljem tečajnih razlika i na taj način bi se utvrdio ukupni porast izazvan rastom tečaja CHF koji bi išao u otpis”, pojasnio je Grčić. “Želimo jednom za sva vremena riješiti problem kredita u švicarskim francima”, poručio je danas premijer Milanović, izjavivši da se ne boji reakcije banaka, koje će nešto izgubiti, ali i dobiti kroz porazne olakšice. Index, Novi list

“Tako šupačkih i bijednih epizoda kao što su današnje – kad se Srbijom šire glasine kako azijski izbjeglice siluju, pljačkaju i pale, Makedonija na njih šalje vojsku s dugim cijevima, a Hrvatska im poručuje im da se vrate odakle su došli – malo je stoga u cjelokupnoj suvremenoj povijesti tih naroda, vječnih izbjeglica koji su cijeli dvadeseti vijek pred nacizmom, komunizmom, gladi, siromaštvom, peronosporom i ratovima bježali na zapad. Gdje su i danas milijuni njih i njihove djece”, piše Boris Dežulović za N1. N1

Financijska izvješća tvrtki za 2014. pokazuju da je od ukupno 505 gospodarstvenika s Bisnodeove rang ljestvice najjačih više od polovice, čak njih 297, zabilježilo slabiji prihodovni rezultat. INA je i dalje prva, prihodi bilježe pad i iznose 25,4 milijarde ili 4,3% manje nego 2013. Drugi je Konzum, a treći HEP. Samo te tri tvrtke imaju prihode veće od 10 milijardi kuna, dok je i klub onih čiji su prihodi veći od jedne milijarde nastavio gubiti članove. Poslovni

SAD planira 2016. godine primiti 5 do 8 tisuća sirijskih izbjeglica

Ne stignete danas na Rasmussenovo predavanje o Kickstarteru? Pratite ga putem ‘streama’

Tropske šume koje pokrivaju površinu usporedivu s teritorijem Indije nestat će u sljedećih 35 godina zbog sječe, a riječ je o bržoj stopi deforestacije nego se ranije predviđalo, objavio je Centar za globalni razvoj. Procjenjuje se da će do 2050. biti posječeno 289 milijuna hektara tropskih šuma diljem svijeta. Index, Yahoo

Više od tisuću obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava ima blokiran račun

5 zanimljivih činjenica o obiteljskom životu vukova

Humanitarna katastrofa u Jemenu

“Motivirajući makedonske policajce da batinaju one žene i djecu, europska vlada u Bruxellesu, kao i vlada kancelarke Merkel, dovode u pitanje ne samo ideju europskoga ujedinjenja nego i načela temeljne deklaracije o ljudskim pravima. Gdje mogu otići ljudi koji danas bježe pred posljedicama američke i europske politike u sjevernoj Africi te na Bliskom i Srednjem istoku? U Europu ili u nebo. Mogu se pretvoriti u Europljane ili u dim”, piše Miljenko Jergović. Jutarnji

Šumski požari bez presedana haraju državom Washington

Balkan postaje jedan od najvažnijih izvora boraca ISIL-a, a u svemu prednjači gradić na Kosovu – Kačanik, piše Telegraph. U posljednje tri godine 24 muškarca iz toga gradića otišlo je u džihad, a s Kosova ukupno oko 300 osoba. Najozloglašeniji islamski borac iz Kačanika je Lavdrim Muhaxheri, kosovski Jihadi John. 25-godišnjak poznat po brutalnim pogubljenjima. Slobodna

Parlamentarni izbori ipak će se održati ove godine i to najvjerojatnije 15. studenog, a ne u krajnjem roku u veljači 2016. godine, doznaje Jutarnji. Također proračun za iduću godinu neće se donositi, već će se pričekati rezultati izbora. Vladajuću koaliciju činit će SDP, HNS, HSU, Laburisti i A-HSS, a IDS izlazi.

U Vodicama osvanule table za zabranu ostavljanja ručnika s greškom na engleskom

Dubrovnik: Ovacije za „kralja“ glasovira Ivu Pogorelića

Uvod u jedinstvenu glazbenu večer na 66. Igrama bio je Divertimento za gudače, skladba koju je Béla Bartók skladao na vrhuncu snage i jedna je od njegovih najvedrijih i najpristupačnijih partitura. Uslijedio je Pogorelićev dolazak pred publiku sa Chopinovim Koncertom za glasovir i orkestar br. 2 u f-molu. Nakon uvodnog predstavljanja teme u orkestru, melodiju preuzima glasovir i tu počinje monolog, sjajna vladavina solista i njegovih interpretativnih umijeća. Idealna kompozicija za vrhunskog maestra, „kralja“ glasovira kako mu tepaju mediji i publika, Iva Pogorelića. Podsjetivši festivalsku publiku na svu svoju umjetničku veličinu bez premca, koju krase virtuoznost i jedinstvenost izričaja, maestro je „zasut“ ovacijama. Nakon Chopina i pauze uslijedio je Čajkovski. Serenadu u C-duru za gudački orkestar bivši je učitelj Čajkovskog Anton Rubinstein, koji je u prošlosti bio suzdržan i često kritičan u komentiranju radova svog bivšeg studenta, ocijenio kao skladateljevo najbolje djelo što su sjajno publici predstavili Komorni studio Zagrebačke filharmonije pod ravnanjem Zoltána Kocsisa.

Daroviti umjetnik i pijanist vanserijskog umijeća ili „genije“ kako ga je nazvala slavna Martha Argerich, Ivo Pogorelić glazbu je počeo učiti sa sedam godina, a naobrazbu nastavio na Konzervatoriju Čajkovski u Moskvi. Nakon debija 1981. u newyorškom Carnegie Hallu bilježi trijumfalne nastupe u prestižnim koncertnim dvoranama diljem svijeta i nastupa s vodećim svjetskim simfonijskim orkestrima. Posljednji put maestro Pogorelić na Igrama je nastupio 2011. godine što je nakon 26 godina pauze bio njegov veliki povratak na Igre praćen nevjerojatnim interesom publike, baš kao što je bio slučaj i s ovim koncertom za koji su ulaznice danima unaprijed bile rasprodane. Još jedan maestro na koncertu je bio Zoltán Kocsis, mađarski pijanist, dirigent i skladatelj svjetskog glasa. Osim što je nastupao uz najistaknutije svjetske orkestre kao što su Berlinska, Kraljevska i Bečka filharmonija, simfonijski orkestri Chicaga i San Francisca, redoviti je gost najuglednijih međunarodnih festivala u Edinburghu, Parizu, Salzburgu, Pragu i drugima. Od 1997. umjetnički je ravnatelj Mađarske nacionalne filharmonije s kojom je i nastupio na Dubrovačkim ljetnim igrama 2000. godine kad je održao dva koncerta, kao pijanist i kao dirigent. Vlasnik je uglednih međunarodnih nagrada i priznanja, nosi i titulu ambasadora mađarske kulture, a čeka ga još jedan nastup na 66. Igrama, i to sutra, 25. kolovoza kad će na završnom koncertu ravnati Simfonijskim orkestrom Hrvatske radiotelevizije.

Ovu iznimnu koncertnu večer za pamćenje u sklopu glazbenog programa 66. Dubrovačkih ljetnih igara, podržali su Bajadera i novi partner Igara Kraš, a koncert je privukao i veliki broj domaćih i stranih uglednika iz javnoga i poslovnoga života, uključujući i mađarskog državnog tajnika nadležnog za kulturu Pétera Pála Hoppála. Iscrpnije…

Za festivalsku je publiku, Rade Šerbedžija pripremio je program nazvan „Meni se dušo od tebe ne rastaje“, osmišljen kao kombinacija pjevanja, recitacija i čitanja pjesama uz pratnju Miroslava Tadića na gitari. Na oduševljenje dubrovačke publike, Šerbedžija je na Lovrjencu ponovno utjelovio Hamleta i održao slavni monolog „Biti ili ne biti“. Uz posvetu Predragu Pređu Vušoviću Šerbedžija je na sinoćnjem koncertu izveo svoju pjesmu „Sletjeti u Dubrovnik“, a na programu su se našle i poznate makedonske skladbe, poput „Eleno kerko“ i „Izlezi Vido“.

Rade Šerbedžija glumu je diplomirao na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu, a već za vrijeme studija igrao glavne uloge u filmovima i kazališnim produkcijama. Uz glumačka ostvarenja Rade Šerbedžija napisao je i objavio četiri knjige poezije, jednu biografsku knjigu i pet nosača zvuka te postavio i 12 autorskih režija, a uz to i educira mlade glumce. S gitaristom Miroslavom Tadićem, Šerbedžija je snimio dva albuma: „Ponekad dolazim, ponekad odlazim“ i „Imam pjesmu za tebe“, a njihov zajednički koncert u Lisinskom također je zabilježen na nosaču zvuka. Miroslav Tadić veliko je gitarističko ime, a svoje formalno glazbeno obrazovanje stekao je u SAD-u. Snimao je i nastupao u različitim glazbenim stilovima; od barokne i klasične glazbe pa do bluza, jazza i rocka i to s uglednim svjetskim glazbenicima poput Placida Dominga i orkestra losanđeleske opere, Londonskog simfonijskog orkestra, Vlatka Stefanovskog i drugih. Iscrpnije…

Prema višegodišnjem sporazumu o suradnji koji su HRT i Igre potpisali na dan otvorenja ovogodišnjih Igara, na završnom koncertu, odnosno dodjeli Nagrade Orlando, sudjelovat će dobitnici Orlanda prethodne godine uz jedan glazbeni ansambl Hrvatske radiotelevizije. Tako ove godine Igre zatvara cijenjeni Simfonijski orkestar Hrvatske radiotelevizije koji je izrastao iz prvog radijskog orkestra osnovanog 1929., samo tri godine nakon početka emitiranja tadašnjega Radio-Zagreba, a na čelu su mu stajali mnogi ugledni dirigenti poput Pavla Dešpalja, Oskara Danona, Milana Horvata, Uroša Lajovica, Vladimira Kranjčevića i Nikše Bareze, dok na Dubrovačkim ljetnim igrama broje mnoge nastupe. Njima će ovom prigodom ravnati Zoltán Kocsis, ugledni mađarski pijanist, dirigent i skladatelj, koji je glasovir počeo svirati već kao petogodišnji dječak, a u osamnaestoj godini postao poznat van granica domovine. Osim što je nastupao uz najistaknutije svjetske orkestre kao što su Berlinska, Kraljevska i Bečka filharmonija, simfonijski orkestri Chicaga i San Francisca, surađivao je s velikim dirigentima Claudijom Abbadom, Lovrom von Matačićem i drugima, te je redoviti gost najuglednijih međunarodnih festivala u Edinburghu, Parizu, Salzburgu, Pragu i drugima. Vlasnik je brojnih međunarodnih nagrada i priznanja, a nosi i titulu ambasadora mađarske kulture. Kocsisu će ovo biti drugi nastup na ovogodišnjim igrama, naime 23. kolovoza u atriju Kneževa dvora Kocsis dirigira Komornim studijom Zagrebačke filharmonije uz maestra Iva Pogorelića na glasoviru. Hrvatski barokni ansambl (HRBA) najznačajniji je hrvatski ansambl specijaliziran za povijesno vjernu interpretaciju glazbe baroknog razdoblja i bliskih epoha, na originalnim glazbalima i njihovim vjernim replikama. Okuplja renomirane glazbenike mlađe generacije – instrumentaliste i pjevače, afirmirane u izvođenju barokne glazbe, a lani su za nastup pod naslovom Ljubav nježna, ljubav okrutna na 65. Dubrovačkim ljetnim igrama nagrađeni Nagradom Orlando. Sopranistica Monika Cerovčec rođena je u Varaždinu, gdje je završila Srednju glazbenu školu, da bi glazbenu kulturu diplomirala na Muzičkoj akademiji u Zagrebu 2006. godine, a usporedno s tim pohađala je i solo pjevanje u klasi Lidije Horvat – Dunjko.

Na programu svečanog koncerta pred crkvom sv. Vlaha, kojim će biti zatvorene 66. Dubrovačke ljetne igre, je Bachov peti Brandenburški koncert u D duru, uvertira Wagnerove opere Majstori pjevači, pjesme Claudea Debussyja u orkestraciji Zoltána Kocsisa te Dvořákova Osma simfonija u G-duru.

Dodjelu Nagrada Orlando za najbolja ostvarenja u dramskom i glazbenom programu, koncert, te nakon toga i spuštanje zastave Libertas čime će simbolično biti zatvorene 66. Dubrovačke ljetne igre, izravno će prenositi Treći program Hrvatske televizije i Treći program Hrvatskog radija.

Ulaznice su dostupne su online na internetskim stranicama Igara www.dubrovnik-festival.hr, na prodajnim mjestima u Festivalskoj palači, Multimedijalnom centru Visia, Kulturno-informativnom centru u Luži te jedan sat prije početka izvedbe na blagajni na ulazu.

Spremni smo za situaciju ako dođe do izbjegličkog vala, Hrvatska nema namjeru silom sprečavati ulazak izbjeglica, imamo prihvatne centre za ljude koji se žele domoći drugih europskih zemalja, izjavio je ministar unutarnjih poslova Ranko Ostojić. Komentirao je i najavu povlačenja šatoraša iz Savske. “Bilo bi puno korisnije kada bi Hrvatski crveni križ iskoristio te šatore za puno bolje stvari i stavio ih na raspolaganje izbjeglicama i onima kojima su zaista potrebni”, smatra Ostojić. N1

Na imanju 22-godišnjeg Marka Cerjana iz Biljevca raste industrijska konoplja, okružena ostalim domaćim kulturama. Na ulazak u ovaj posao odlučio se jer je shvatio da ima ogroman potencijal, ponuda je mala, a potražnja velika. “Industrijska konoplja profitabilan je posao, predrasude svakako nisu. Mislim da bi u ovo vrijeme krize ljudi to morali imati na umu”, kaže Cerjan. Index

Pojačan nadzor granice zbog izbjeglica, sigurnosna situacija na visokoj razini

Više od 3.000 potpisnika, među kojima su akademici, biskupi i nogometaši, zatražilo je peticijom da se pozdrav ‘Za dom spremni’ vrati kao službeni pozdrav Oružanih snaga. “Inicijativa je neozbiljna, neprihvatljiva i na razini provokacije”, komentira inicijativu Ured predsjednice Kolinde Grabar Kitarović. T-Portal

Nova bizarna zabava mladih u Novom Sadu su iscenirane otmice koje se snimaju i nakon toga sudionici akcije video snimke dijele na društvenim mrežama. Zbog nesvakidašnje šale ljudi ne shvate što se događa pa prijave da su svjedoci otmice, a policija je već dva puta nakon dojave blokirala grad. Radio Slobodna Europa

Velika većina nas obožava jesti meso, pa se mnogi ljudi prisiljeni na prehranu s niskom razinom masnoća i kolesterola užasavaju ograničenja u konzumaciji crvenog mesa. Ipak, i u okviru takve prehrane možete jesti umjerene porcije mesa divljači, jer njih odlikuje niska ukupna masnoća kao i nizak udio zasićenih masnoća te kolesterola. Posebno je prikladno meso nojeva, koje ima vrlo nisku razinu kolesterola, pa postaje sve popularniji sastojak zdrave prehrane diljem svijeta. Na listi namirnica koje bi trebali češće jesti su i riba, maslinovo ulje, te jogurt.

S obzirom da iz Moskve još uvijek nije stiglo službeno priopćenje o prekidu suradnje u vezi s Južnim tokom, Bugari smatraju da je projekt moguće spasiti. Rusiji su potrebni plinovodi kao instrument političkog pritiska i Bugarska bi mogla u tome odigrati svoju ulogu. Poslovni puls

Cijene benzinskih goriva pale su šesti tjedan za redom. Eurosuper 95 je čak 21 lipu jeftiniji (9,36kn), čime je cijena pala na najnižu razinu od sredine veljače ove godine. Ukupno je u posljednjih šest tjedana litra eurosupera 95 jeftinija čak za više od jedne kune, čime je cijena spremnika od 50 litara niža za 51 kunu. Pala je i cijena eurodizela i to za 13 lipa po litri, ali je autoplin poskupio za 5 lipa i sada se prodaje za oko 3,61 kunu. Monitor

Litra benzina najjeftinija je u posljednjih šest mjeseci. Šesti tjedan za redom pale su cijene benzinskih goriva, litra eurosupera 95 je niža za čak 21 lipu, čime je pala na najnižu razinu od sredine veljače ove godine. Ukupno je u posljednjih šest tjedana litra eurosupera 95 jeftinija čak za više od jedne kune, čime je cijena spremnika od 50 litara niža za 51 kunu. Sada se prodaje oko 9,36, odnosno 9,37 kuna, ovisno o kompaniji.

Pala je i cijena eurodizela i to za 13 lipa po litri. Litra eurodizela prodaje se za oko 8,53 kunu, što je najniža cijena od početka veljače. Također, u posljednjih sedam tjedana litra ove vrste goriva bilježi pad cijene. U tom razdoblju, spremnik od 50 litara jeftiniji je ukupno 38,5 kuna.

Nažalost, vozači koji koriste autoplin nemaju razloga za veselje. Litra ove vrste goriva poskupila je za 5 lipa i sada se prodaje za oko 3,61 kunu, ovisno o kompaniji. S time da Plinski centar Zagreb prodaje autoplin po čak 20 lipa nižoj cijeni od velike većine ostalih postaja.

Ovakvo kretanje cijena, kažu iz naftnih kompanija, posljedica je pada cijena derivata na burzovnim kotacijama na Mediteranskom tržištu i odnosa tečaja dolara prema kuni tijekom prethodnoga tjedna. Tečaj dolara pao je na samo 6,58 kuna (primjerice početkom srpnja tečaj je bio preko sedam kuna), dok je barel sirove nafte (tipa Brent) pao na 45 dolara.

“Bilo je to u doba krize, i mi smo doma gojili dva prajca. Ja san odija vazimjat spirine, kupit okolo… Gospe moja, kako smo mi gledali ta dva prajca. Kad bi se dite razbolilo, uvatilo proliv, sidilo na mokro – ništa, jebe ji se! A kad se prasac razboli, to je bila tuga u kuću! Prajca se uvik gledalo, pazilo da mu di šta ne fali”, rekao je Miljenko Smoje razgovarajući s Borisom Dežulovićem. Novi list

U IDS-u se vode unutarnji pregovori: SDP spreman dati Ipsilon, decentralizaciju i regiju

Vrhunska kvaliteta Mayer & Bach posuđa pretvara kuhanje u pravi užitak pa će vam od sada pripremanje hrane postati omiljena zanimacija, na radost svih članova obitelji. Naručite 16-dijelni set po cijeni sniženoj na samo 599kn koji sadrži: tavu s poklopcem, tri lonca s poklopcem raznih dimenzija, steamer, tavu za prženje s poklopcem, dva podloška i cjedilo. Mayer & Bach je jedna od najpoznatijih marki posuđa, koja oduševljava ljubitelje kuhanja diljem svijeta, pridružite im se i vi. kupime.hr

10:08 U životinjskome umu: Riješavanje složenih zadataka, HTV1
13:36 Vjenčanja (3.7), HTV2
14:58 Jedan, dva, tri (8.0), HTV1
20:00 Seoski učitelj (7.0), HTV3
20:04 Sve o jednoj djevojci (7.3), HTV2
23:21 Ispod istog mjeseca (7.4), HTV1
23:40 Šmokljani na faksu (4.6), NovaTV
01:04 Tiho putovanje (7.1), HTV3
01:25 Invictus (7.4), NovaTV
Kompletni programi: HTV1, HTV2, HTV3, HTV4, RTL, NovaTV

“A Perfect Day u celini je pomalo nekompletan film, ni tamo ni ovamo. Ima tu i smisla i dubine, ali samo do određene granice. Poruke filma se obično završavaju na floskulama tipa: ‘Rat je sranje’ ili ‘Birokratija je sranje’, iako je tema humanitarnih radnika relativno sveža i nepotrošena u brojnim ratnim filmovima. Deo problema se skriva i u tipskim, grubo skiciranim i iskonstruiranim likovima, a imamo i nemalu dozu patetike”, piše Marko Stojiljković. Monitor

Zaista logično zvuči da se ratna komedija / melodrama smeštena u Bosnu potkraj rata pojavi na festivalu u Sarajevu. Zapravo rat u Bosni postaje opšte mesto modernog, a opet staromodnog konflikta. Prošlo je ipak nešto vremena i neke rane su se zalečile, možda je i međunarodna zajednica nešto shvatila u međuvremenu, a možda to više nije ni bitno, bar aktuelnih ratova ima u našem svetu. Opet, logično je da ovakav film, jedan u nizu na sličnu temu, nije baš izazvao oduševljenje kod sarajevske publike.

Sa druge strane, to se ne može reći za Benicia Del Tora, koji je bio glavna internacionalna zvezda ovogodišnjeg festivala. Ima to smisla, on je jedan od koloritnijih glumaca danas sa širokim spektrom, uglavnom otkačenih uloga u otkačenim filmovima poput The Usual Suspects i Fear and Loathing in Las Vegas, ali je u svojoj karijeri odigrao i Che Guevaru. Ovde ima retku priliku da igra “clooneyevskog” lika, pomalo romantičnog, najčešće duhovitog šarmera.

Ovde igra Mambrua, veterana humanitarnog rata po silnim ratištima na svojoj možda poslednjoj misiji u Bosni, pre nego što se vrati kući u London gde ga čeka verenica.

Dolazi inspektaža koju vodi njegova bivša devojka Katya (Kurylenko) i od koje zavisi budućnost daljnje misije. To u suštini ima manji upliv na Mambrua nego na njegove kolege, okorelog, ciničnog logističara B.-a (Robbins), “novu curu”, tipično idealističnu i “by the book” Sophie (Thierry) i prevodioca Damira (odlični Feđa Štukan) kome je to jedini stabilni izvor prihoda. Efektivno, oni imaju nekoliko dana da svoje šefove uvere u opravdanost i učinkovitost misije. Pritom, na terenu je rat koji još uvek traje, bez obzira što je proglašen prekid vatre i što su pregovori u toku. Humanitarci su pritom “zadnja rupa na svirali”, iza UN vojske, birokratije, lokalnih vojski, vlasti i bandi.

Naslovni savršen dan počinje tako što naša škvadra veselih humanitaraca nađe leš nekog debelog frajera u jedinom funkcionalnom bunaru u okolini. Debelog, znači, treba izvaditi, ali to je mnogo veći problem nego što se čini, i logistički i birokratski. Treba srediti nadležnosti ili ih makar kvalitetno ispreskakati i treba naći konopac, što je mnogo veći problem nego što se to čini. A i debelog je možda neko namerno bacio tamo, iz ovog i onog razloga. Kada im se, sticajem okolnosti, pridruži i lokalni dečak Nikola (Rešidović), njihova zajednička, na momente smešna, na momente tužna “avantura” može da počne…

https://www.youtube.com/watch?v=CfWcxJq_jnQ

I to na trenutke radi. Ima tu i humora i odličnih glumačkih ostvarenja (odrasli muški deo škvadre je jako raspoložen), ima i teške ljudske drame, pa čak i patetike. Sve je lepo i atraktivno snimljeno, španske lokacije dobro imitiraju Bosnu, a dugi kadrovi i scene koji bi inače stvarali prazan hod su podvučene dobrom gitarskom muzikom koja ističe duh filma.

Čak je i priča univerzalna i shvatljiva u kontekstu svakog rata, a ne samo jednog.

I tu dolazimo do problema: A Perfect Day u celini je pomalo nekompletan film, ni tamo ni ovamo. Ima tu i smisla i dubine, ali samo do određene granice. Poruke filma se obično završavaju na floskulama tipa: “Rat je sranje” ili “Birokratija je sranje”, iako je tema humanitarnih radnika relativno sveža i nepotrošena u brojnim ratnim filmovima.

Naravno, od takvog posla čovek razvija određene mehanizme odbrane i film pokušava na tome da kapitalizira, ali to je bolje izgledalo u knjizi nego na filmu. Humoristične replike i “one-lineri” bolje izgledaju na papiru, ali retko kad pogode cilj na filmu. To su uglavnom tipske fore i uspevaju da ih izvuku samo raspoloženi glumci, a ni to nije slučaj uvek.

Deo problema se skriva i u tipskim, grubo skiciranim i iskonstruiranim likovima. Kod muških se to rešava frajerskim stavom i bleskastim ponašanjem, posebno u slučaju B.-a, Mambru je ipak nešto ozbiljniji i sličniji tipu nekakvog “vođe projekta”, dok je prevodilac Damir u Štukanovoj izvedbi tako predivno “deadpan” i u stanju da sa jednom facijalnom ekspresijom podvuče balkanski apsurdistan. Ženski likovi su, međutim, skoro pa lišeni ličnosti, svedeni na po jednu ili dve karakterne osobine.

Sa druge strane, imamo i nemalu dozu patetike, takođe šablonizirane i ustrojene tako da udari ispod pojasa. Opet je i to tako namešteno da film nikad ne odlazi suviše u težinu i da ga je moguće gledati sasvim normalno i opušteno. Spoj humora i melodrame sa ratnim okruženjem i postavkom filma ceste i apsurdnim zapletom je tonalno nekonzistentan i zbog toga A Perfect Day nikad nije ništa više od tek gledljivog filma i prolaznog iskustva.

Opet, i takav kroz apsurd ili baš zbog apsurda evocira uspomene na neke druge, uspelije filmove. Ima tu daška Kusturičinog i Kovečevićevog Undergrounda, Altmanovog M.A.S.H.-a, kao i romana i filma Catch 22. Kao i od poslednjeg, tranzicija sa jednog medija na drugi jednostavno nije tako glatka. Ako ne očekujete previše, A Perfect Day će biti sasvim solidno iskustvo. (6/10)

Filmski kritičar Marko Stojiljković porijeklom je iz Beograda, a živi i radi u Sloveniji. Pratite ga i na blogu Film na dan.