Austrijski vrhovni sud obračunao se s bankama presudivši u korist dužnika i obrazloživši svoju odluku zaključkom da su banke direktno prouzročile štetu jer građane koji su uzimali kredite u francima nisu upozorile na rizik. Tužbu je podigao bračni par iz Austrije, a u njihovu je korist presuda pala 5. travnja 2013. godine. 24sata

Nakon što su mađarski mediji pisali o međunarodnom incidentu na graničnom prijelazu u Baranji, gdje je mađarska policija navodno zaustavila vlak s 1.000 izbjeglica i 40 naoružanih policajaca, hrvatska je Vlada opovrgnula informaciju da su Mađari razoružali hrvatske policajce. „Ovo je teško kršenje međunarodnog prava. Prešli su granicu bez naše dozvole“, napisao je glasnogovornik mađarske vlade Zsoltan Kovacs. Ministar Ostojić je potvrdio da je 36 hrvatskih policajaca prešlo mađarsko-hrvatsku granicu, ali da su bili uvjereni da se radi o dogovoru. Policajci su popisani pa pušteni. Jutarnji, HRT

Nogometni sudac Bruno Marić, uvrijeđen tekstom o svome suđenju i sklonosti Dinamu, tuži portal NogometPlus za 100 tisuća kuna

Mađarski ministar: Hrvatska laže, nemamo sporazum o prijevozu izbjeglica!

Milanović i Merkel suglasni: Izbjeglički problem mora se riješiti na vanjskim granicama EU

Izbjeglice na slovenskoj granici će morati prespavati na cesti, Slovenci ih ne propuštaju

Centar za mirovne studije kritizirao je hrvatske taksiste, posebice one u Zagrebu, da iskorištavaju ljudsku tragediju izbjeglica koji su stigli u Hrvatsku naplaćujući im puno previše za vožnje. „Primjerice, saznajemo šokantne informacije da pojedini taksisti uzimaju i nekoliko stotina kuna kako bi neupućene ljude prebacili s Glavnog kolodvora do Velesajma te da iz Zagreba uzimaju nekoliko stotina eura kako bi ljude prevezli do najbliže granice s Republikom Slovenijom“, javljaju iz centra. Slobodna

Obrtnica iz Varaždina Mirjana Martan prodaje vježbenice u elektroničkom obliku, ali prema hrvatskim propisima mora osigurati skladište od minimalno 6 kvadratnih metara za te datoteke. „Ne možemo pričati o pregovorima s informatičkim gigantima poput IBM-a, o tome kako smo ‘prepoznali informatičku industriju kao jedan od zamašnjaka hrvatskog izvoza’, o dovođenju IT grupacija u zemlju u kojoj se traži da se e-knjige fizički stavljaju na skladište, ne možemo pričati o razvoju poduzetništva ako se poduzetnicima s novim idejama onemogućuje rad i zatire ih se već u samom početku“, napisala je Martan u otvorenom pismu ministrima Vrdoljaku i Marasu. Telegram

„Zato se ne trebamo iznenaditi kada i kod nas ovih dana počne otvorena kampanja protiv izbjeglica. Ta je kampanja, zapravo, već počela. Karamarkova prekjučerašnja izjava, u kojoj on dovodi u pitanje socijalizaciju i zapošljavanje izbjeglica »u situaciji kada velik broj naših građana seli van zato što nema radno mjesto«, kao i jučerašnji zahtjev HDZ-a za privremeno zatvaranje granice prema Srbiji, zapravo se u bitnome ne razlikuju od onoga što o ovom problemu govore Marine Le Pen u Francuskoj ili Nigel Farage u Britaniji. Razlika je jedino u tome da njih dvoje civilizirani dio Europe smatra rasistima i ksenofobima, a njihove stranke ekstremnima, dok u Hrvatskoj Karamarka i njegovu stranku smatraju pučanima i demokršćanima“, piše Novi list.

„Mi smo krivi jer smo svi zajedno, mediji, trustovi mozgova, političari, liberalnim pristupom stvorili dojam da mogu doći“, prokomentirao je mađarski premijer Viktor Orban velik broj izbjeglica koji je nahrupio u Europsku uniju, istaknuvši svoju zabrinutost da će u Europu ući stotinu milijuna migranata s Bliskog istoka, Azije i Afrike te da će u Europi biti više muslimana nego kršćana. Telegram

Pivarić i Antolić potpisali nove ugovore s Dinamom

N1: Muhammed s prijateljima preko Bregančice pobjegao u Sloveniju, mahnuo na odlasku

„Poći na veličanstveno putovanje fotografijama’drugih’ stanovnika Latinske Amerike, iznemoglih stanovnika Sahela u (izbjegličkom) bijegu od suše i rata, pa i stanovnika bivše Jugoslavije, svih nacionalnosti, u bijegu i strahu – jest vidjeti svijet i ljude, ravnopravne pred fotografskim objektivom. I tako očigledno neravnopravne u globalnom poretku“, piše FAK.hr o filmu Wima Wendersa i Juliana Ribeira Salgada kojeg se sutra može pogledati u Dokukinu KIC. FAK.hr

Business Insider sastavio je listu 25 nevjerojatnih i brutalnih vježbi koje su dio standardne obuke određenih vojski u svijetu. Od lomljenja cigle na glavi, preko skakanja kroz vatrene obruče pa sve do ispijanja zmijske krvi, ovo su vježbe od kojih se uspiju očeličiti i najveći mekušci.

U ožujku 2011. godine libijski lider Moamer Gadafi upozorio je europske političare da bez stabilne Libije neće biti nikoga tko će kontrolirati bezbroj izbjeglica iz Afrike i s Bliskog istoka koji će utočište pokušati pronaći u Europskoj uniji. „Milijuni crnaca preko Mediterana mogu prijeći u Francusku i Italiju, ali Libija igra ulogu u sigurnosti na Mediteranu“, rekao je tada Gadafi. 24sata

Mađarski gradonačelnik kao Chuck Norris: ‘Ne dolazite, mi smo opasni dečki! Mađarska je loš izbor puta. Moj grad je najgori’

Dio slovenske oporbe danas se zauzeo za otvaranje granica za izbjeglice i pokazivanje veće solidarnosti prema njima. „Od Vlade tražimo da umjesto praznih riječi ispuni ranija obećanja da će biti solidarna te da odmah omogući siguran prijelaz izbjeglica i svekoliku pomoć koja im je potrebna“, rekao je Matej Vatovec, zastupnik oporbene Udružene ljevice (ZL). Jutarnji

Broj izbjeglica koji su ušli u Hrvatsku u ovom se trenutku kreće oko 15 tisuća, ali čini se da je danas situacija dosta mirnija no jučer. Iz Osijeka je maloprije 11 autobusa s oko 600 izbjeglica krenulo put Mađarske, a prije pola sata redovnom linijom HŽ-a za Zagreb ih je otputovalo 500-tinjak. Premijer Milanović je izašao sa sjednice Vijeća obrane i nacionalne sigurnosti koju je sazvala predsjednica Grabar-Kitarović jer se trebao javiti na telefonski poziv njemačke kancelarke Angele Merkel. „Naši planovi funkcioniraju. Griješe oni koji misle da Europu treba zatvoriti bodljikavom žicom. To nije Europa“, prokomentirao je premijer. U Mađarskoj je na granični prijelaz Beremened stigao 21 autobus s 1.300 ljudi, a autobusi će ih odvesti preko granice u Austriju, što znači da je otvoren koridor iz Mađarske prema europskome zapadu. Jutarnji

HP zbog razdvajanja otpušta još 30 tisuća radnika

Nakon što je premijer Milanović na konferenciji za novinare obavijestio javnost da će Hrvatska puštati izbjeglice da prođu kroz našu zemlju jer odbija dozvoliti da Hrvatska postane izbjeglički ‘hot spot’, Guardian javlja da su hrvatsko-mađarski odnosi sve gori zbog izbjegličke krize. Glasnogovornik mađarske Vlade Zoltan Kovacs kritizirao je Milanovićevu odluku, nazvavši je „potpuno neprihvatljivom“. Kovacs smatra da je neprihvatljivo da europska zemlja ne poštuje europska pravila samo zato što je nespremna nositi se s krizom. France Presse, STA, Ansa, APA i Beta ističu da je Milanović najavio da će se izbjeglice i migrante koji ulaze u Hrvatsku uputiti do granice s Mađarskom i Slovenijom. T-Portal, Jutarnji

Tim genetičara s Instituta Ruđer Bošković, predvođen dr. sc. Đurđicom Ugarković, po prvi je puta dokazao da satelitska DNK ima važnu regulatornu ulogu u prilagodbi organizma na razne stresne promjene u okolišu. Ovi bi rezultati mogli objasniti kako organizam uspješno preživljava stres. T-Portal

„Prema mojem mišljenju sigurno ne dolazi u obzir da u hotele primamo izbjeglice kao što smo to radili u Domovinskom ratu. Imamo dovoljno drugih kapaciteta i možemo ih pripremiti na vrijeme. Hrvatska može primiti određeni broj izbjeglica, ali ne može ih primiti sve“, izjavio je gradonačenik Splita Ivo Baldasar. Varaždinski gradonačelnik Goran Habuš istaknuo je da je Varaždin otvoren i gostoljubiv grad, a varaždinska se vojarna u Optujskoj ulici priprema za smještaj izbjeglica, iako se zasad smatra da za time neće biti potrebe. HRT, Slobodna

Kajin: Da su izbjeglice tako agresivne prema ISIL-u kao prema hrvatskoj policiji…

Država greškom ovršila Hypo banku za 300.00 kuna

Optužno vijeće zagrebačkog Općinskog kaznenog suda potvrdilo je optužnicu Zdravku Mamiću koju je Općinsko državno odvjetništvo protiv prvog čovjeka Dinama podiglo 24. srpnja zbog prijetnji. Naime, Mamić je u prosincu 2013. na sastanku sa zastupničkim timom nogometaša Roberta Murića u sastavu otac Branko, bivši Dinamov nogometaš Željko Pakasin i menadžer Davor Ćurković zaprijetio da će svu trojicu „ubiti i odslužiti“, a Ćurkoviću je rekao da će mu „iščupati grkljan“. Index

Noć muzeja u Beču – cjelodnevni izlet s prijevozom uz razgled grada 3. listopada

Gričevanje ove godine – od TBF-a do Kandžije

Tehnološka tvrtka Ducati komponenti iz Ludbrega u Varaždinskoj županiji jedan je od globalnih lidera u proizvodnji električnih bicikala, a njihov proizvod ovoga je tjedna predstavljen i papi na svečanoj audijenciji ministara zaštite okoliša Europske unije u Rimu. Iako u ludbreškom Ducatiju, koji je dio talijanske grupacije Ducati energia, rade na električnom kotaču već nekoliko godina, sada su ozbiljno krenuli u osvajanje tržišta: Hrvatska je za poštare naručila 180 električnih bicikala, a interes je iskazala i talijanska pošta, piše Poslovni.

Trebaju li Hrvatskoj dva nova javna sveučilišta?

Porscheov najnoviji automobil Mission E je direktni napad na Teslu, a bome ni Rimcu neće biti svejedno!

Slovenski mediji pišu da je u prihvatnom centru u Brežicama prema službenim informacijama 150 ljudi, a prema neslužbenim oko 500. Većina ih ulazi ilegalno preko Sutle, kaže premijer Miro Cerar, te dodaje da su prihvatni centri otvoreni i u Postojni te u Gornjoj Radgoni. “Mađarska zasad ne razgovara s Hrvatskom. I prije nego što je izbjeglički val krenuo, mađarsko-hrvatski politički odnosi pali su na nisku razinu i ne vidim nikakvu potrebu za razgovorima prije izbora“, kaže mađarski ministar vanjskih poslova Peter Szijjarto. Ministrica Vesna Pusić izjavila je kako je samo jedna žena za sebe i djecu zatražila azil u Hrvatskoj.

Stvarni centar snage EU-a nije Komisija, već Vijeće EU-a – summiti nacionalnih resornih ministara. Na tim sastancima se katkad vode oštre borbe ili se banalno cjenka. Tu nije riječ o “zajedničkim vrijednostima” Europe, već o nacionalnim interesima za koje se svaka zemlja želi izboriti. Tako i nikako drukčije funkcionira EU već desetljećima. Ali vrlo uspješno: u zapadnoj Europi već 70 godina nije bilo ratova i stvorena je zona neusporedivog blagostanja. Zato će izbjeglička kriza biti riješena tek kad bude pogođeno europsko gospodarstvo, smatra. Deutsche Welle

Znanstvenici u otvorenom pismu pozivaju na toleranciju, solidarnost i humanost prema izbjeglicama

U skladu s pozivom pape Franje da svaka župa udomi jednu izbjegličku obitelj, Sveta Stolica udomila je četveročlanu izbjegličku obitelj iz Sirije, pripadnika Melkitske grkokatoličke crkve, koja je prije sukoba činila 10% sirijske vjerske zajednice gdje je većina muslimana. Zagrebačka nadbiskupija poručila je da će odgovoriti na papin apel, ali nije objasnila kako. Index

MUP upozorava na lažne vijesti o kaznenim djelima izbjeglica

25 glazbenika u životinjskome liku

Ekskluzivnih 150 primjeraka Aston Martina DB9 GT Bond Edition, je šansa da postanete cool baš kao James Bond!

Program Interreg Va, suradnja između Mađarske i Hrvatske

“Već dulje držim kako u nas nitko ne bi zapazio da se na sedam dana i formalno ukine policija. Što se dogodilo s temeljnom zadaćom temeljne policije, a to bi bilo hodanje? Koje pak nije ništa drugo doli osnovna mjera prevencije: da se stalno pokazujete i tako na vrijeme demoralizirate nasilje i lopovluk. Nema toga više, takozvana policijska patrola nije ni stigla zaživjeti pod terminom ‘policijska ophodnja’, a zameo joj se trag. Hrvatska policija ne šeta nego sjedi, ulicu je zamijenila stolcem u uredu, tabane guzicom, i umjesto žuljeva dobiva hemoroide”, piše Forum.

Znanstvenici/ice iz Instituta za migracije i narodnosti sastavili su Otvoreno pismo – poziv znanstvenika/ica na toleranciju, solidarnost i humanost kojim pozivaju na nekoliko važnih stvari u današnjoj situaciji tzv. izbjegličke krize kojoj svjedočimo, a koju se nerijetko može shvatiti i kao krizu humanosti te temeljnih europskih vrijednosti poput prava na život, slobodu i zaštitu.

Pismo je potpisalo 447 znanstvenika, akademika, neovisnih stručnjaka među kojima i mnogi istaknuti članovi znanstvene zajednice u Hrvatskoj, regije i Europe.

Ovim otvorenim pismom znanstvenici/ice pozivaju na: toleranciju, solidarnost i humanost spram izbjeglica umjesto predrasuda i ksenofobije; na razumnost, odgovornost i objektivnost u medijskome i javnom sagledavanju i prikazivanju izbjegličke problematike; na sustavno informiranje i senzibiliziranje javnosti te na službeno očitovanje nadležnih državnih tijela o aktualnoj situaciji; na javnu i stručnu raspravu o ovoj temi; na jačanje sustava pružanja izbjegličke zaštite; te na pružanje podrške i pomoći izbjeglicama.

Pismo je nastalo kao želja da kao znanstvenici i znanstvenice, ali i kao građani/ke, iskažu svoj stav solidarnosti prema izbjeglicama i pridonesu stvaranju tolerantnije atmosfere dobrodošlice za one tražitelje zaštite koji će doći u našu zemlju bilo putem kvota za relokaciju i preseljenja, bilo onih koji već dolaze izravno na državnu granicu, te da se svi zajedno uključe u javnu raspravu o jačanju sustava podrške i integracije onih koji će priliku za bolji i siguran život pokušati ostvariti u Hrvatskoj.

“Ključni strateški dokumenti u visokom obrazovanju u Hrvatskoj preporučaju da se ne pokreću nova javna visoka učilišta, no usprkos tome svjedočimo osnivanju dva nova javna Sveučilišta, Sveučilišta Sjever i Sveučilišta u Slavonskom Brodu. Procedure kojima se osnivaju navedena sveučilišta nisu dovoljno transparentne i nisu dovoljno usklađene s trenutnim pravnim propisima. Institut za razvoj obrazovanja, kao stručna organizacija koja se zalaže za strateški i održiv razvoj visokog obrazovanja, izražava zabrinutost zbog ovakvih postupaka koji nepotrebno jačaju nepovjerenje u sustav znanosti i visokog obrazovanja te poziva donosioce javnih politika da preispitaju postupke oko osnivanja spomenutih sveučilišta.

Kao vodeća stručna organizacija u regiji koja se bavi istraživanjem i razvojem politika visokog obrazovanja, Institut za razvoj obrazovanja (IRO) smatra važnim upoznati javnost s ključnim izazovima vezanim uz inicijative osnivanja novih javnih sveučilišta u Republici Hrvatskoj. Prvi izazov proizlazi iz činjenice da trenutna krovna strategija u području visokog obrazovanja, Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije RH, ne predviđa osnivanje novih javnih sveučilišta, već naprotiv, problematizira održivost postojećeg broja javnih visokih učilišta. U Strategiji stoji da „postojeća mreža visokih učilišta u Hrvatskoj svojim geografskim rasporedom obuhvaća sve dijelove Hrvatske, međutim svojom brojnošću nadilazi nacionalni potencijal i raspoložive kapacitete“ (str. 92). Strategija nadalje navodi da su se „zbog razmjerno malog tržišta visokog obrazovanja i slabe mobilnost studenata nerijetko uvodili novi studijski programi, što je dovelo do neopravdanog bujanja visokih učilišta i gubitka na kvaliteti“. Stoga, ističe se u Strategiji, „upitna je dugoročna održivost pojedinih regionalnih ustanova koje nemaju kritičnu masu za osiguranje kvalitete obrazovnog, odnosno istraživačkog rada“ (str. 93). Ovu Strategiju izglasao je Sabor RH 2014. godine na prijedlog Vlade RH pa se logično nameće pitanje kako to da u 2015.-oj godini ta ista Vlada i Sabor preuzimaju osnivačka prava nad Sveučilištem Sjever, čime ono postaje osmo javno sveučilište u Hrvatskoj te trenutno stavljaju u proceduru osnivanje još jednog javnog sveučilišta u Slavonskom Brodu.

Drugi izazov proizlazi iz trenutno važećeg strateškog dokumenta „Mreža visokih učilišta i studijskih programa u Republici Hrvatskoj“ koju je Sabor RH usvojio 2011. i koji je namijenjen „nadležnim tijelima Republike Hrvatske za djelovanje na području visokog obrazovanja, posebice u postupcima donošenja odluka o opravdanosti osnivanja novih visokih učilišta i/ili odobravanja novih studijskih programa“ (str.11). Ovaj dokument izričito tvrdi da je „uspostavom sedam javnih sveučilišta Republika Hrvatska dosegnula maksimum koji je ostvariv, s obzirom na raspoloživ znanstveno-nastavni potencijal sada i u idućih 10 do 15 godina“ (str.12) te da „u ovome trenutku Republika Hrvatska ima dostatan broj javnih sveučilišta i do daljnjega ne bi trebalo osnivati nova javna sveučilišta, barem dok se ne konsolidiraju postojeća i dok ne prođe prvi krug reakreditacije, koja će pokazati stvarno stanje na njima“ (str.26.). Vlada RH trebala bi stoga pružiti dostatne razloge za pokretanjem dodatna dva nova javna sveučilišta.

Treći izazov proizlazi iz same procedure osnivanja novih javnih sveučilišta koja nije usklađena u svim segmentima s trenutno važećim pravnim propisima. Primjerice, novoosnovano Sveučilište Sjever nije upisano u upisnik znanstvenih organizacija pri Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta RH, što znači da nema dopusnicu za znanstvenu djelatnost. Budući da sveučilišta obavljaju, sukladno važećim propisima, i znanstvenu, i djelatnost visokog obrazovanja, nije jasno kako je Vlada RH uopće mogla preuzeti osnivačka prava nad sveučilištem koje nema dopusnicu za obavljanje znanstvene djelatnosti. S druge pak strane, Vlada RH je na dnevni red sjednice 17.9.2015. uvrstila Nacrt prijedloga Zakona o osnivanju Sveučilišta u Slavonskom Brodu, bez da je prethodno objavila rezultate javnog savjetovanja o Nacrtu prijedloga iskaza o procjeni učinaka Prijedloga Zakona o Sveučilištu u Slavonskom Brodu iz lipnja ove godine. Dodatno, javno savjetovanje o samom prijedlogu Zakona nije uopće provedeno, već je spomenuti Zakon stavljen na dnevni red Vlade, i to s prijedlogom da se uputi u hitnu proceduru.

Četvrto, zbog negativnog demografskog trenda, postojeća javna visoka učilišta, a time i ona novoosnovana, imat će izazov s popunjavanjem upisnih kapaciteta uslijed smanjenog broja dostupnih kandidata za upis u narednom desetljeću, što je prepoznato kao problem i u navedenim strateškim dokumentima. Naposljetku, peti izazov, i u slučaju Sveučilišta Sjever, i Sveučilišta Slavonski Brod, kao većinski izvor osiguravanja financijskih sredstava potrebnih za podmirivanje troškova koji će nastati osnivanjem navodi se državni proračun. Važno je naglasiti da ni u jednom od dva navedena slučaja nije izrađena detaljna financijsko-ekonomska analiza koja pokazuje o kojim iznosima se točno radi, kakve će financijske posljedice povećanje javno financiranih sveučilišta sa sedam na devet imati na već postojeća sveučilišta, s obzirom da nije planirano povećanje ukupnog iznosa proračunskih sredstava za visoko obrazovanje te na koji način će biti osigurana dugoročna financijska održivost navedene dvije institucije.

IRO se ovim očitovanjem nema namjeru svrstati u pristalice ili protivnike osnivanja novih sveučilišta, već želi ukazati na potrebu valoriziranja postojećih strateških dokumenata i propisa te na potrebu izrade studije izvodljivosti pri pokretanju novih javnih sveučilišta kako bi se osigurala dugoročna održivost i razvoj sektora visokog obrazovanja u Hrvatskoj. Dodatno, smatramo da opisani nedostaci imaju izrazito negativan učinak na izgradnju povjerenja u sustav znanosti i visokog obrazovanja u kojem bi se razvoj trebao događati planski, sustavno i transparentno, što nije slučaj za spomenute procese. Stoga IRO poziva sve odgovorne donosioce javnih politika, posebno Vladu i Sabor RH, da preispitaju svoje aktivnosti vezane za osnivanje novog javnog Sveučilišta u Slavonskom Brodu i Sveučilišta Sjever.”

Zatvaranje granica i izbjeglička kriza su ovih dana prve asocijacije na Mađarsku, tako da je vijest kako je Europska komisija dodijelila 73,9 milijuna eura za programe prekogranične suradnje RH i našeg sjevernog susjeda prošla ispod radara. Od tog, 60.8 milijuna je rezervirano u Europskom fondu za regionalni razvoj.

“Mađarski premijer diže zid prema Hrvatskoj, a Europska komisija daje 60 milijuna eura za izgradnju mostova suradnje između naše dvije zemlje. S kolegom europarlamentarcem. Tiborom Szanyem sam razgovarala o ovom pitanju i složili smo se da trebamo surađivati kako bi što više građana, poduzetnika i organizacija saznalo za mogućnosti koje Interreg nudi. S Mađarima dijelimo najdužu EU granicu i naše pogranična područja trebaju surađivati kako bi se ta sredstva iskoristila. Ona se mogu iskoristi iza poticanje gospodarskog rasta i otvaranje radnih mjesta, ” kazala je hrvatska zastupnica Biljana Borzan.

Radi se o programu Interreg Va koji će u razdoblju od 2014. do 2020. promovirati suradnju županija, gradova i općina uz Muru i Dravu u poticanju malog i srednjeg poduzetništva, turizma, ekologije, kulture i obrazovanja.

“Iako se čini da je mađarska vlada zaboravila da su Mađari 2004. ogromnom većinom glasali za ulazak u EU, Unija nas nije zaboravila poduprijeti u izgradnji zajedničke budućnosti. Slogan mađarsko-hrvatske suradnje u Interreg Va programu “Gdje rijeke spajaju” izvrsno odražava suradnju naših dviju zemalja i nas zastupnika u Europskom parlamentu. Kolegica Borzan i ja ćemo lobirati po terenu da se ovih 60 milijuna eura pametno iskoristi,” kazao je mađarski eurozastupnik Szany.

Izgradnja pročistača vode u Međimurju, obnova turističke infrastrukture u Virovitičko-podravskoj županiji, znanstvena suradnja Sveučilišta u Osijeku i Pečuhu, unapređenje sustava nadzora rijeke Drave su neki od 169 projekata vrijednih 49 milijuna eura koji su odobreni u prethodnom Interreg 4a programu u razdoblju od 2007. do 2013.

“Lista uspješnih projekata pokazuje da su neki naši gradovi, općine i županije prepoznali važnost povezivanja s mađarskim susjedima. Novi program je još bogatiji, a unaprijedili su se i apsorpcijski kapaciteti na državnoj i lokalnoj razini. Načelnik koji uspostavi suradnju s mađarskim kolegom svojoj općini otvara šansu za povlačenje značajnih sredstava. Na primjer, obnova ili uređenje škole koju financira EU može značajno unaprijediti kvalitetu života u maloj općini,” poručila je Borzan.

Europarlamentarci Szany i Borzan su dogovorili kako će tijekom terenskih aktivnosti u gradovima i općinama promovirati Interreg 5a, svaki sa svoje strane granice. Informiranje javnosti o programu je bitno jer osim jedinica lokalne samouprave i građani i poduzetnici mogu dati impuls za realizaciju EU projekata.

“Kao europarlamentarka često organiziram i sudjelujem na raznim okruglim stolovima i tribinama vezanim uz EU i Parlament. Kada ubuduće budem na takvim događanjima u krajevima uz Dravu i Muru, planiram odvojiti vremena za promoviranje Interreg programa. Smatrat ću da sam uspjela ako građani nakon toga budu ispitivali svoje načelnike zašto njihova općina nema prekogranične projekte,” najavila je europarlamentarka iz Slavonije.

„Od početka studenog građani će moći lakše reciklirati odjeću, obuću i ostali tekstil. Sve trgovine koje prodaju tekstil i obuću površine veće od 400 kvadrata morat će imati spremnike za tu vrstu otpada. Omogućavanjem jednostavnijeg prikupljanja tekstila pomažemo i domaćim tvrtkama koje recikliraju tekstil. Prikupljanjem većih količina tekstila na domaćem tržištu tim će se tvrtkama smanjiti ovisnost o uvozu i troškovi proizvodnje. Tako potičemo domaće gospodarstvo i stvaramo preduvjete za otvaranje novih zelenih radnih mjesta“ – izjavio je povodom objave Pravilnika o otpadnom tekstilu i obući ministar zaštite okoliša i prirode Mihael Zmajlović.

Pravilnik će na snagu stupiti 1. studenog kako bi trgovine tekstilom i obućom imale dovoljno vremena za prilagodbu i nabavu spremnika. Otpadni tekstil i obuća jedna je od sedam kategorija otpada koju je potrebno odvojeno prikupljati i reciklirati. Time se čini dobro za okoliš, jer će umjesto na odlagalištima otpadni tekstil ponovo završiti u industriji.

Pravilnikom je propisano da sve tvrtke, građani i obrtnici koji se bave razvijanjem, proizvodnjom, preradom, prodajom, uvozom ili izvozom proizvoda od tekstila u prodajnom prostoru većem od 400 m2 ili njegovoj blizini na vidljivom mjestu postave spremnike za skupljanje te vrste otpada. Sakupljeni tekstil i obuća predavat će se tvrtkama ovlaštenim za sakupljanje te vrste otpada.

Ovaj propis važan je za domaće tvrtke koje se bave recikliranjem tekstila koje su zbog nedostatka materijala na domaćem tržištu morale uvoziti skuplji otpadni tekstil iz inozemstva.

„Pozdravljamo donošenje Pravilnika. Već ove godine primjećujemo dobre promjene i gotovo 8 puta povećala se količina otpadnog tekstila koji pribavljamo na domaćem tržištu. Vjerujemo da će se zbog novog propisa još više povećati raspoložive količine otpadnog tekstila na domaćem tržištu koji je jeftiniji od uvoznog. Time ćemo postati konkurentniji na tržištu EU na kojem ostvarujemo oko 85% prihoda plasiranjem proizvoda za energetsku izolaciju koji se koriste u građevinarstvu, a proizvodimo ga od otpadnog tekstila. Lani smo reciklirali 2500 tona tekstila, a plan nam je da do 2016. tu količinu povećamo na 6000 tona“ – izjavio je direktor tvrtke Regeneracija Anđelko Švaljek koju su ministar Zmajlović i direktor Fonda Müller obišli u srpnju. (Recikliranje otpadnog tekstila, video)

Reciklirani tekstil iz Regeneracije koristi se u građevini, automobilskoj industriji, industriji namještaja, poljoprivredi, higijeni.

Podaci Agencije za zaštitu okoliša pokazuju da je 2013. udio tekstilnog otpada u komunalnom otpadu u Hrvatskoj iznosi oko 3%. Količina proizvedenog komunalnog tekstilnog otpada oko 50.000 tona, odnosno oko 12 kg po stanovniku godišnje.

“Hrvatska je za sve te ljude tranzitni prostor, ali mi više ne možemo. Ne možemo ih više udomljavati. Od danas ćemo početi druge metode, humane metode. Ovo je posljedica europske nesposobnosti, a problem je granica Turske i Grčke. EU ne poduzima ništa nego čeka da se problem sam riješi. Zatvoriti Bajakovo je ogromna šteta. Zatvoriti kukuruzišta nije moguće, ni vojno ni ustavno ni zakonski. Pozivamo EU i poručujemo da Hrvatska neće biti ‘hot spot’, a onda će Slovenija i Mađarska po nekim svojim kriterijima birati tko im se sviđa. Mi imamo srce, ali imamo i mozak”, poručio je na izvanrednoj konferenciji premijer Milanović. 24sata

Izbjeglice u gradu duhova

Microsoft je ravio vlastitu Linux distribuciju, izgradivši nešto što se zove Azure Cloud Switch (ACS), “transplatformski modularni operativni sustav za podatkovni centar umrežavanja izgrađen na Linuxu”. Pothvat je proglašen “probojem u izgradnju vlastitog softvera koji podržava mrežne uređaje poput preklopnika”. ACS je dizajniran tako da koristi sučelje apstrakcije preklopnika (SAI), OpenCompute pokušaj koji nudi API za programiranje ASIC-a unutar mrežnih uređaja. The Register

Austrijanci najavili ustavnu tužbu zbog RBA zadruga

Ukupni depoziti poslovnih banaka u Hrvatskoj u srpnju su nastavili rasti, i to za 2% naspram istog razdoblja prošle godine, te su krajem srpnja dosegli 245,1 milijarde kuna. U analizi RBA-a navodi se da je tomu pridonio rast štednih i oročenih depozita, koji su od srpnja prošle godine porasli za 856,7 milijuna kuna ili 0,4%. “Očigledno alternativne vrste investiranja još uvijek nisu dovoljno atraktivne da privuku kapital iz banaka, stoga očekujemo nastavak godišnjih stopa rasta depozita, predvođen rastom depozita u sektoru kućanstava”, zaključuju analitičari. T-Portal

Na područje RH danas do 9 sati ušlo je preko 14.000 izbjeglica, objavio je MUP. Ministar Ostojić ponovio je da je pitanje vremena kada će Hrvatska, zbog izbjegličke krize, potpuno zatvoriti promet. U sabirnom centru za izbjeglice u Brežicama smješteno do sada 180 ljudi koji su tijekom noći ilegalno prešli slovensku granicu, ali ih po neslužbenim podacima ima već najmanje 500. Premijer Milanović izjavio je na izvanrednoj konferencij[video_icon] i da Hrvatska više nema kontrolu te da će morati početi provoditi druge metode, i to ljudske, zbrinjavanja izbjeglica, a to je uputiti ih prema Mađarskoj. Stavovi hrvatskih građana podijeljeni su. Telegram

O položaju feminizma

Trenutačno prosječna mirovina u Hrvatskoj nakon 30 godina staža iznosi 2240 kuna, a na 100 umirovljenika dolazi tek 120 zaposlenih. Situacija samo ide nagore iseljavanjem i negativnim prirodnim prirastom pa već neodrživo stanje postaje polako katastrofalno. Zato ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić kao rješenje do povećanja radnih mjesta predlaže uplaćivanje u treći, dobrovoljni mirovinski stup, za što država daje 750 kuna poticaja. Prema njegovoj računici, onaj tko mjesečno uplati 416 kuna, trebao bi za 30 godina imati mirovinu veću za 2.298 kuna. Dnevnik.hr

“Od početka studenog građani će moći lakše reciklirati odjeću, obuću i ostali tekstil. Sve trgovine koje prodaju tekstil i obuću površine veće od 400 kvadrata morat će imati spremnike za tu vrstu otpada”, izjavio je povodom objave Pravilnika o otpadnom tekstilu i obući ministar zaštite okoliša i prirode Mihael Zmajlović. Pravilnik na snagu stupa 1.11. kako bi se trgovine stigle prilagoditi. Otpadni tekstil i obuća jedna su od sedam kategorija koju je potrebno reciklirati, čime se štiti okoliš. Poslovni, Monitor

13:40 Kakav je okus romance (6.6), HTV2
15:00 Tenis – Davis Cup: Brazil – Hrvatska, HTV4
15:15 Svjetska vrela mladosti: Campodimele, HTV2
15:15 Cvjećarica (5.8), HTV3
20:50 Košarka, EP: Srbija – Litva, HTV2
21:23 Hrabro srce (8.4), HTV1
21:45 Ruska arka (7.4), HTV3
22:30 Dan zaljubljenih (5.8), NovaTV
23:30 Edison (5.3), RTL
23:30 Uljez (7.0), HTV3
00:45 Glup i gluplji 2 (3.4), NovaTV
01:24 Nevolje s Dickom i Jane (6.1), HTV1
01:25 Kuća voštanih figura (5.3), RTL
Kompletni programi: HTV1, HTV2, HTV3, HTV4, RTL, NovaTV

Izbjeglice koje ne žele zatražiti azil u toj zemlji Slovenija trpa iza rešetaka dok traje utvrđivanje identiteta i matične zemlje, a dan zatvora naplaćuje 20 eura. Naziva ih ilegalnim migrantima, a takvih je u Postojni trenutačno 14, koje su pokušali prebaciti u mađarsku Lendavu, no Mađarska ih nije htjela primiti. Prema policijskim podacima, Slovenija je ove godine na izbjeglicama zaradila 33.000 eura, piše ljubljanski Dnevnik. Seebiz

Na Zagrebačkom velesajmu noćas prespavale 164 osobe [foto]

U najnovijem romanu Jonathan Franzen bavi se internet generacijom i nepodnošljivom količinom informacija modernoga doba, no reakcije publike oštro su podijeljene: dok neki Purity hvale kao “briljantan i duhovit” roman, drugi su ga napali kao najnoviji njegov “komad izmeta” ili pretenciozno smeće. U romanu ima hakera, pokreta Occupy, baby boomera i Južne Amerike, a jedino što je sigurno jest da se knjiga dobro prodaje. T-Portal

Ministar Varga zbog izbjeglica proglasio zelenu razinu pripravnosti

Američka središnja banka odgodila povećanje kamatnih stopa

Znamo što su BB, ali što su CC i DD kreme?

Ig Nobelove nagrade, pokrenute kao parodija pravog Nobela, dodjeljuju se svake godine za najneobičnija ili najtrivijalnija znanstvena postignuća, odnosno ona koja vas “najprije nasmiju, a zatim tjeraju na razmišljanje”. Ovogodišnji dobitnici uključuju entomologe koji su otkrili da ubod pčele najviše boli na nosnici, gornjoj usni i penisu, matematičare koji su izračunali da jedan muškarac može napraviti 600 sinova, kemičare koji su “otkuhali” jaje i fizičare koji su otkrili “zakon uriniranja“. Guardian

Razveselite vaše djevojčice – set Frozen: ovalna pernica, set za doručak, ruksak, kišobran i jastuk

Vlade zemalja eurozone osigurale su povrat od tek 40% financijske pomoći koju su bile dodijelile bankama kako bi ih sačuvale od globalne financijske krize različitim mjerama, objavila je Europska središnja banka. No povrat od 40% malen je u usporedbi s ostalim gospodarstvima svijeta, dok su rizici još uvijek prisutni jer vrijednost preostalih jamstava doseže vrijednost od 2,7% BDP-a eurozone. Gotovo petina ukupnog povećanja javnog duga u eurozoni, sa 65% BDP-a u 2008. na 92% na kraju 2014., povezana je s pomoći odobrenom bankama. Poslovni

Gljive: naučite razlikovati otrovne od jestivih

Izbjeglice u Zagrebu taksijima traže put prema Europi [foto]

Iz željeznične stanice u Dobovi na hrvatsko-slovenskoj granici jutros oko 2 sata vlak sa 150 izbjeglica krenuo je prema Postojni na zapadu Slovenije, gdje će biti smješteni. To je prva skupina od 150 izbjeglica koju je Slovenija propustila iz Hrvatske, nakon što su isprva zadržani na granici i trebali biti vraćeni u Hrvatsku jer nisu imali potrebne dokumente. Još su tri navrata 24 stranca pokušala ući u Sloveniju, na hrvatsko-slovenskom graničnom prijelazu Obrežje, no svi su vraćeni. Slovenski premijer Miro Cerar izjavio je da su izjave o koridorima za izbjeglice “nekorektne i opasne” i te da će se Slovenija držati šengenskog režima. Radio Slobodna Europa

Lingvistima dodijeljena ‘Ig’ Nobelova nagrada za otkriće univerzalne riječi

Čovjek koji je predvidio kolaps glazbene industrije

U istraživanju časopisa Zaštita povodom Dana zaštite i sigurnosti kao najsigurniji hrvatski grad 2014. proglašen je Sinj, dok je prosjek sigurnosti općenito u porastu. Nakon Sinja najsigurniji su Samobor, Virovitica, Đakovo i Požega, dok su ispod prosjeka Pula, Zadar i Zagreb. Najsigurniji grad u prometu 2014. bio je Samobor, a najveći broj prometnih nesreća zabilježili su Vinkovci. Čakovec je proglašen najnesigurnijim hrvatskim gradom kad su u pitanju krađe. Dnevnik.hr

U Hrvatsku je od srijede ušlo 11.003 izbjeglica, a usprkos zatvaranju granice prema Srbiji, izbjeglice i dalje pristižu preko pograničnih poljoprivrednih površina. Mjesto koje je trenutno najteže pogođeno jest Beli Manastir, gdje stigao višestruko veći broj ljudi nego što ih tamo mogu primiti, ukupno 8000 ljudi, no dio ih je sada krenuo prema Osijeku. “Baranji prijeti humanitarna katastrofa, državne su službe pokazale potpunu nesposobnost i nedostatak planova”, izjavio je osječko-baranjski župan Vladimir Šišljagić. U Srbiju i dalje iz Makedonije ulazi oko 4000 izbjeglica dnevno, koje se sada upućuju prema Hrvatskoj. Srbija optužuje Hrvatsku zbog zatvaranja granice. Mađarska je pak počela graditi zid i prema Hrvatskoj.. Večernji

Prpić: Imajte 20 posto novca prije crowdfunding kampanje

Sirijska vojska počela je koristiti nove vrste zračnog i kopnenog oružja koje je poslala Rusija, izvještava sirijski vojni izvor, što potvrđuje sve veću pristunost Rusije u Siriji i njezinu potporu Bašaru al-Asadu. Rusija smatra da Asadu treba pomoći u borbi protiv Islamske države, dok SAD i njezini partneri, Saudijska Arabija, Izrael i Turska, između ostalih, žele srušiti Asada, koji ima potporu Irana i Hezbollaha. Kako SAD također bombardira ciljeve Islamske države u Siriji i Iraku, postoji mogućnost “sudara” s ruskim avionima. Yahoo!

90% ljudi ima pomaknut ili iščašen prvi gornji kralježak zvan atlas što dovodi do brojnih problema s kralježnicom. Riješite se boli i neugode uz namještanje atlasa (dijagnostika i korekcija) u Centru za manualnu medicinu i fizikalnu terapiju. Dodatna pogodnost je i gratis tretman kiropraktike. Nakon zahvata dolazi do „samopodešavanja“ kralježnice i pozitivnih promjena kao što su lakše spavanje, smanjenje glavobolja, vrtoglavice, zujanja u ušima i zakočenosti. Ponuda dana…