01/03/2016 - Monitor.hr
01.03.2016. (23:03)

Sloboda za Juliana

Više od 500 boraca za ljudska prava traži slobodu za Assangea

Prije početka sastanka Odbora za ljudska prava Ujedinjenih naroda u Ženevi, 500 organizacija za zaštitu ljudskih prava, pravnih stručnjaka, bivših dužnosnika UN-a i poznatih aktivista za zaštitu ljudskih prava, među kojima su i četiri dobitnika Nobelove nagrade za mir, zatražili su od vlada Švedske i Ujedinjenog Kraljevstva da poštuju odluku Ujedinjenih naroda koja ih poziva da oslobode osnivača WikiLeaksa Juliana Assangea. Među više od 500 potpisnika nalaze se i Naomi Klein, Pussy Riot, Ai Wei Wei, te hrvatski i slovenski filozofi Srećko Horvat i Slavoj Žižek. “Vlade Švedske i Ujedinjenog Kraljevstva postavljaju opasan presedan koji potkopava cijeli sustav ljudskih prava Ujedinjenih naroda u cjelini”, stoji između ostalog u njihovoj zajedničkoj izjavi. Guardian, Jutarnji

02.03.2016. (00:03)

Crna gora na prekretnici

Crna gora je decembra 2015 primila poziv za punopravno članstvo u savez NATO. Događanja pred i poslije prihvaćanja poziva bila su obilježena protestima protivnika punopravnog članstva te države u savezu NATO. Pozivanje demonstranata na Srbiju i Rusiju razotkrile su namjere i umiješanost pojedinih država u događanja u Crnoj Gori.

Ikonografija na protestima je podsjećala na 90-te godine prošlog stoljeća. Uspostavljen je tzv. prosrpski blok političkih stranaka, koji je svoje suprotstavljanje članstvu u savezu NATO obilježio sa retorikom i ikonografijom (ne)proživljenih ideologija iz 2. svjetskog rata te događanjima iz ratova iz devedesetih godina prošlog stoljeća. To je oživilo sjećanja posebno kod (brojčano) manjinskih zajednica, koje su upravo bile žrtve te politike sa početka 90-tih godina prošlog stoljeća. Finansiranje tih demonstracija vršeno je iz inostranstva. Na potpuno pogrešnom konceptu je dio prosrpske opozicije pokušao srušiti Mila Đukanovića (DPS) i aktuelnu Vladu Crne Gore. Za nešto takvo bilo bi potrebno obezbjediti podršku manjinskih zajednica, koje prosrpska opozicija sa postojećom politikom i pristupom sve više udaljava od sebe. Kakvi su razlozi za crnogorsku političku krizu i kakav je izlaz iz nje? Politička scena Crne Gore i politički akteri teško će doći do odgovarajućeg zajedničkog rješenja bez nekog oblika odnosno posredništva međunarodne zajednice.

Trvenja između Đukanovića i Krivokapića

Posljednjih nekoliko godina prisutna su snažna trvenja između premijera Crne Gore Mila Đukanovića (Demokratska partija socijalista – DPS) i predsjednika parlamenta Ranka Krivokapića (Socijaldemokratska partija – SDP), koja su zaustavila nekoliko većih stranih investicija, koje su ključne za crnogorsku privredu i posljedično za održavanje i očuvanje socijalnog mira. Potezi Krivokapića doveli su do raspada njegove Socijaldemokratske partije (SDP) i nastanka novih Socijaldemokrata (SD) pod vodstvom Ivana Brajovića, u koje je prestupila većina funkcionera i članova SDP.

Ta trvenja i nepouzdanost koalicije je konačno presjekao premijer Đukanović, koji je januara 2016 u parlamentu zatražio glasanje o (ne)povjerenju Vladi i dobio ga, bez podrške poslanika, koji su poslije raspada SDP-a ostali sa Krivokapićem. Ključne glasove za stabilnost osigurala su tri poslanika Pozitivne Crne Gore Darka Pajovića.

Crna Gora ima makroekonomske pokazatelje među najboljima u regionu (privredna rast 2015 iznosila je 3%, za 2016 najavljena je 4%) i uspješno napreduje u pristupnim pregovorima sa EU, dobila je i poziv za članstvo u savez NATO. Određeni napredak je postignut i u borbi protiv korupcije sa nekoliko većih hapšenja. Borbu protiv kriminala i korupcije potrebno je dodatno ojačati i intenzivirati na što je upozorila i EU.

Demokratska partija socijalista (DPS), koja je neprekidno na vlasti od prvih višestranačkih izbora je posljednjih 18 godina pored stranaka manjina koaliciju gradila u saradnji sa Socijaldemokratskom partijom (SDP). Iako je stranka Ranka Krivokapića u anketama javnog mnijenja sve vrijeme imala nisku podršku javnosti, ipak je u strukturama vlasti imala neproporcionalno veću ulogu i težinu. Tačka povezivanja je bila prije svega podrška suverenosti i evroatlantskim integracijama, jer je SDP važila za najsuverenističkiju stranku, u nekim slučajevima čak i nacionalističku i antisrpsku. Sve vrijeme bilo je moguće opaziti ucjenjivanje SDP-a, koji je neproporcionalno imao daleko više vlasti, nego što bi mu stvarno pripadalo na osnovu podrške biračkog tijela. Neki pojedinci iz SDP-ja su se u takvom položaju odlično »snašli« i okoristili.

Pokušaj stranih sila da profiliraju političku scenu u Crnoj Gori

Zašto je Ranko Krivokapić razbio taj koalicioni savez, koji mu je omogućio prepoznatljivu političku karijeru i koji se posljednjih nekoliko godina u svom političkom djelovanju čak povezao sa prosrpskim snagama, koje još uvijek ne prihvaćaju samostalnost Crne Gore? Jedini razlog su, po svemu sudeći, njegove ambicije da postane premijer Crne Gore, iako nema odgovarajuće podrške ni u biračkom tijelu ni u političkom prostoru. Te ambicije su posebno potpirivale strane sile oličene u vodstvu njemačke ambasade u Podgorici uz asistenciju ambasadora EU Mitje Drobniča, koji se aktivno miješa u politička događanja u Crnoj Gori i neposredno podržava neke opozicione snage.

Prvi korak u tim ambicijama za preuzimanje vlasti bilo je formiranje lokalne koalicije u opštini Kolašin, gdje se SDP povezala sa donedavnim velikim političkim protivnicima iz prosrpskog bloka, da bi samo preuzela vlast na opštinskom nivou. U sljedećem koraku je Krivokapić želio da taj »kolašinski scenario« prenese i na parlament glavnog grada Podgorice, ali to mu nije uspjelo i čak je dovelo do raspada njegove vlastite stranke SDP. Zbog netransparentnog događanja na kongresu stranke prošle godine, kada je Ranko Krivokapić za samo nekoliko glasova pobijedio protiv kandidata Ivana Brajovića, je veći dio funkcionara i članova stranke napustio SDP i osnovalo nove Socijaldemokrate (SD) pod vodstvom Brajovića. Lokalni izbori u opštini Tivat raspisani su za 17. april 2016 i predstavljat će test za sve aktere na crnogorskoj političkoj sceni.

Ko je zablokirao strane investicije?

Nastavak rušenja vladajuće koalicije doveo je do blokade nekih stranih investicija u primorski turizam, koje su ključne za privrednu stabilnost države. Premijer Đukanović je tom prilikom naglasio, da ustrajava na koaliciji samo zbog strateškog cilja ulaska u NATO i zbog čekanja na zvanični poziv u Sjevernoatlantsko savezništvo. Poslije dobivanja poziva sam je zatražio glasanje o povjerenju, da presječe neizvjesnost, koja je štetila državi.

Ovogodišnji parlamentarni izbori, koji će se održati mjeseca oktobra biće još napetije zbog dodatnog miješanja stranih sila. Šta možemo očekivati?

DPS još uvijek uvjerljivo vodi

Istraživanja javnog mnijenja pokazuju, da najviše mogućnosti da ponovno zavlada ima Milo Đukanović, jer njegova DPS ima u istraživanjima sama oko 45% podrške. Može još računati na poslanike manjinskih zajednica i proevropske stranke SD in Crnogorske demokratske unije (CDU), a sve više ka saradnji je naklonjena i Pozitivna Crna Gora upravo zbog podrške evroatlantskim integracijama. Na krajnjem rubu se formira agresivni opozicijski blok, kojeg vodi Demokratski front (DF) i zagovara prosrpsku i antievroatlantsku politiku. Taj blok ima snažnu podršku Rusije, koja neposredno financira i podržava ulične demonstracije i bojkot rada parlamenta Crne Gore. Između ta dva bloka je i umjereni građanski blok sa krnjim SDP-om, Urom i Demosom, kojeg izuzetno podržava Njemačka i tako pokušava destabilizirati moć premijera Đukanovića. Druge opozicione političke stranke nastupit će ili samostalno ili će se pridružiti jednom od navedenih blokova.

Zbog velikog uloga u igri, Crna Gora je pred novim valom stranih investicija i ulazi u završnu fazu evroatlantskih integracija, te zbog miješanja stranih sila u politična događanja može se očekivati vruća izborna kampanja. Za nastavak vladavine Mila Đukanovića suštinsko pitanje biće kako će biti uspješna nova SD Ivana Brajovića. Pored većine članova i birača nekadašnjeg SDP-a nova stranka je u svoje redove pridobila i dio javnosti, koji je do sada apstinirao izbore. Njihov uspjeh može biti ključan za formiranje stabilne većine u slijedećem mandatu.

Inovativan pristup SD u političkom prostoru

Stranka Ivana Brajovića SD je u politički prostor unijela inovativan pristup, koji umjesto ličnog obračunavanja, karakterističnog za crnogorsku politiku, zasnovan je sadržajnim i programskim nastupima. Njihova inicijativa »Partnerstvo za treći korak« ima za cilj, da se poslije obnove suvereniteta i državnosti i okončanja ulaska u integracije političke snage postave treći veliki strateški cilj, to je oblikovanje vizije snažnog privrednog razvoja. Brojne tranzicijske države, koje su uspostavile svoju samostalnost i nezavisnost u devedesetim godinama i poslije pristupile evroatlantskim integracijama, kasnije su se izgubile u političkoj nestabilnosti i podijeljenosti upravo zbog nedostatka velikog strateškog okvira. Za stabilnost crnogorske politike bi zbog toga bilo izuzetno važno, da vladajući blok, možda i sa umjerenim opozicionim blokom, faktički doreče viziju privrednog razvoja sa preciznim programom modernizacije države.

Na jesenskim izborima će dakle crnogorski građani imati široku ponudu, a zbog miješanja stranih sila nastavak vladavine Mila Đukanovića je u opasnosti i zavisan prije svega od uspjeha manjih koalicionih partnera, jer se očekuje tijesan izborni rezultat.

Evropski parlament pažljivo prati događanja u Crnoj Gori

U Izvještaju Odbora za vanjsku politiku Evropskog parlamenta (AFET), ključna pitanja Crne Gore pokazuju na nizak broj pravosnažnih presuda za organizirani kriminal, nezadovoljavajuću pljenidbu nezakonito stečenih sredstava i imovine, izražena je zabrinutost zbog korupcije, organiziranog kriminala i slobode medija. Korupcija je prisutna kod javnih nabavki, prostornog planiranja, zdravstvu i obrazovanju. Pozdravljeno je podnošenje više krivičnih prijava protiv više službenika i prepoznatljivih političara.

Evropski parlament preporučio je bolju zaštitu za prijavitelje korupcije (zaštićeni svjedoci), bolju saradnju sa civilnim sektorom u borbi protiv korupcije te je potrebno znatno povećati broj istraga i presuda u krivičnim djelima pranja novca.

U navedenom izvještaju izražena je zabrinutost nad izuzetno polariziranom političkom scenom i odlukama nekih političkih aktera da bojkotiraju rad državnih institucija. To upozorava na izraženu politizaciju javne uprave i vlasti su pozvane, da istraže primjere nasilja i prekomjerne upotrebe sile od strane policije tokom opozicionih protesta u oktobru 2015. Naglašeno je, da Crna Gora napreduje u pregovaračkom procesu, kao i aktivnostima vanjske politike. Evropske institucije imaju vrlo detaljan uvid u nedostatke sistema Crne Gore i u aktuelna događanja.

Borba za Crnu Goru ili nekoga drugog?

Međunarodni institut IFIMES smatra, da je vrlo važno za Crnu Goru kao multietničku državu da očuva mir i stabilnost te da svoju budućnost osigura punopravnim članstvom u savezu NATO i EU. Zbog toga je potrebno osigurati unutrašnji konsenzus većine aktera na političkoj sceni, koja bi stvorila harmoniju suživota svih građana te države. Veoma je opasno, da pojedinci ili neke političke stranke budu eksponenti stranih politika i interesa što može ugroziti ne samo Crnu Goru nego i region. Pri tome je izuzetno važno ponašanje i potezi zvaničnog Beograda, koji se zasada otvoreno ne miješa u crnogorska događanja kao što su to činile prethodne vlade Srbije, iako se zvanični Beograd nikada nije distancirao od demonstranata u Podgorici.

Naredni parlamentarni izbori oktobra 2016 će pokazati, da li su pojedinci i političke stranke bore za Crnu Goru ili za neku drugu odnosno treću državu. To će uskoro biti svima jasno, jer će parlamentarni izbori predstavljati istorijsku prekretnicu za Crnu Goru. Pri tome je važno povratiti povjerenje u politiku i političke stranke, koji su nosioci političkog djelovanja u svakoj državi i osigurati slobodne medije.

02.03.2016. (00:01)

Ophođenje s teškim kupcima

U današnjem epizodi stavljam fokus na akviziciju novih kupaca, a ne postojeće klijente i vaš odnos s njima, tako da slobodno preskočite ovaj tekst ako imate gotovo pa savršene kupce i do sada se niste susreli ili se uopće ne susrećete s prigovorima u prodaji.

Jeste li primijetili nešto drugačije u prvom pasusu ovog teksta? Ako niste, pročitajte još jednom… i primijetite kako sam već “na prvu” išao s isključivanjem dijela čitatelja te što od mene možete dobiti / očekivati u nastavku i to bez da sam ikoga vrijeđao ili išao u ego sukob (“uzimi ili idi dalje” tehnika).

Naime, praksa pokazuje da do situacije s teškim kupcima najčešće dolazi u jednom od ovih scenarija:

  • obećavamo više nego što smo u stanju pružiti i kupac to vidi / razumije
  • kupac ima nepoštene namjere (namjerno / nenamjerno) i traži više nego što smo mu mi u mogućnosti pružiti

S jedne strane je razumljivo da malo većim obećanjem i slikovitim opisom želimo privući klijente (tehnike šepurenja, privlačenja, uređivanja…) ali isto tako trebamo razumjeti i njih koji žele / traže više za svoj ulog. Osim toga, vrlo vjerojatno i sami često tražimo više za isti ulog.

Ako do sada opisanu situaciju možete prihvatiti i pristupiti joj bez jače nabijenih emocija i osjećaja da je napadnut vaš integritet, jedna od odličnih tehnika ophođenja s teškim kupcima je njihovo odbijanje od sebe.

  • Oprostite, no mislim da mi nismo dobar pružatelj usluge za vas
  • Imam osjećaj da se ovi pregovori vrte u krug
  • S obzirom na sve, čini mi se da Vi i ne želite naše rješenje
  • Možda naše rješenje i nije ono što Vama treba
  • Povlačimo ponudu

Ovo su samo neke od rečenica / smjernica oko kojih možete izgraditi svoj prodajni (pa čak i prezentacijski) nastup kada dođete u nezgodnu situaciju u prodajnom procesu.

Korištenjem ovih rečenica ili njihovih izvedenica postoji šansa da ćete “otjerati” kupca konkurenciji, da ćete ostati kratki za očekivane prihode (to je jedna druga priča) i da će oni ružno pričati o vama… ali, budimo iskreno – to se iznimno rijetko dešava pod uvjetom da je pre-sales i analiza klijenta dosta dobro napravljena.

Ono što se puno češće događa je da se kupci “zamisle” i preispitaju svoj odnos prema vama, uslugama koje pružate i prema cijelom procesu.

Naime, time što se (prividno) povlačite, vi zapravo komunicirate kako znate svoje granice i vraćate se u “svoju bazu”, te ako im je interesantno / potrebno ono što pružate u jako velikom broju slučajeva revidirat će svoju retoriku i agresivnost napada prema vama.

Neobično, no praksa pokazuje da djeluje.

01.03.2016. (23:52)

Posljednje putovanje

90-godišnja Norma odabrala putovanja umjesto kemoterapije

Američka baka Norma odbila je kemoterapiju i odlučila se zabaviti nakon što su joj liječnici rekli da boluje od karcinoma. Bio je to težak udarac za 90-godišnju Normu koja je netom prije izgubila muža, ali bila je jasna: “Imam 90 godina. Krajnje je vrijeme da krenem na put”. “Nismo bili sigurni što da napravimo. Nismo ju mogli ostaviti u domu, pogotovo nakon što je Leo, njezin suprug, umro u hospiciju. Stoga smo odlučili svi zajedno krenuti na putovanje, jer u ovoj fazi bolesti Norma ne osjeća bolove, bistrog je uma i još uvijek ima dovoljno energije”, napisala je na Facebooku njena snaha Ramie. Mashable

01.03.2016. (23:44)

E-novine: "Zatvaramo portal, do daljnjeg… ugasili nas photo-mafijaši, uz pomoć episkopa Filareta i seksi-bunny Natalije Dević"

01.03.2016. (23:35)

Izlet u ratnu zonu

"Ne možete se pripremiti za ono što će vas dočekati u Siriji"

Nekoliko sati gromke tišine i nebrojeno mnogo osvrtanja uz cestu. Tako bi se najkraće mogao opisati put dvojice hrvatskih slobodnih reportera Gorana Šafareka i Hrvoja Ivančića iz Bejruta prema Damasku. Ivančić, novinar, književnik i putopisac, te Šafarek, biolog, publicist i dokumentarist, u Siriji su proveli 10 dana kako bi snimali materijale za dokumentarni film. “Iako sam se dva i pol mjeseca, čekajući vizu, pripremao za Siriju, ništa vas ne može pripremiti za ono što vas tamo dočeka”, kaže Šafarek. Najviše vremena proveli su u Damasku, Homsu i Al Quaryataynu, sve redom teritoriju pod kontrolom Bašara al-Asada. U predgrađu Damaska Jobaru i susjednoj Doumi bili su doslovno na 30-ak metara od islamista. Jutarnji

01.03.2016. (23:06)

Električni uspjeh

Rimac: Ljudi se u Hrvatskoj previše žale

U Ženevi se danas održava čuveni međunarodni salon automobila, a hrvatski inovator i poduzetnik Mate Rimac ondje je predstavio svoj električni automobil Concept_One, ali i njegovog, kako kaže, zločestog brata blizanca – Concept_S. “Stalno rastemo, ima nas preko 150. Mislim da smo samo ove godine zaposlili pedesetak ljudi, a do kraja godine mislimo se i udvostručiti. Razmišljamo globalno, djelujemo lokalno. Kod nas su 90 posto zaposlenih Hrvati. Ne bih se puno žalio, mislim da se ljudi u Hrvatskoj previše žale”, kazao je Rimac. Telegram

01.03.2016. (22:41)

Kraj jednog sna

"Europa je propala, solidarnost moramo graditi na drugim temeljima"

“Ono što zagovara Janis Varufakis je potpuno pogrešno: zagovarati Europu kao nekakav kulturni fenomen vrijedan spašavanja po svaku cijenu su argumenti iz osamdesetih i devedesetih. To je ono što zagovara Angela Merkel, da će kulturna kohezija spasiti Europu. Moj odgovor je da neće. Europa je gotova, ona je propala. Sada moramo graditi europsku solidarnost i bratstvo na drugim temeljima, jer su stari mehanizmi propali. Kada se eurozona i EU krenu raspadati, mogu postojati samo dvije nacionalne politike, desna, autoritarna i konzervativna, i lijeva progresivna. Naš je zadatak formulirati ovu potonju jer nema druge opcije. To je proces za koji ljevica mora biti spremna”, kaže grčki ekonomist Kostas Lapavicas. Novosti

01.03.2016. (22:11)

Ostala je samo kulisa

Dežulović: Lijepa njihova

“Čitajući New York Times, Guardian, Huffington Post ili Business Insider, Hrvatska zaista izgleda kao raj na zemlji: tu su najljepši gradovi s najboljom hranom, najboljim vinima, najboljom zabavom i najboljim seksom, čak i najboljim investicijskim zonama, samo što u njima uživaju, kupaju se, sunčaju, hrane, opijaju, zabavljaju i investiraju svi osim Hrvata. Hrvati u tim najljepšim gradovima, štoviše, više ni ne žive: Dubrovnik je već odavno samo kulisa, filmski set za ‘Igre prijestolja’ ili ‘Ratove zvijezda’, a posljednje demografske studije pokazuju da se ubrzano prazni i Split, koji stanovništvo napušta brzinom proporcionalnom rekordnom rastu broja turističkih noćenja”, piše Boris Dežulović. Novosti

01.03.2016. (22:06)

Video: ‘Spawtlight’ – parodija oskarovskog filma ‘Spotlight’

01.03.2016. (21:54)

Svi plaču

Razlike u količini plakanja između muškaraca i žena nastaju u pubertetu

“Žene plaču oko četiri puta više od muškaraca. Dobro, varijacije unutar spolova su velike, postoje muškarci koji jako puno plaču i žene koje gotovo nikad ne plaču. To može biti djelomično društveno uvjetovano jer je nekad odnos prema djevojčicama i dječacima u tim slučajevima bio drukčiji. No, kao i kod većine stvari, čini se da je i ovdje sam uzrok biološki te da je riječ o hormonima. Istraživanja su pokazala kako najveće razlike u količini plakanja između muškaraca i žena nastaju tek u pubertetu, a ako za primjer uzmete djecu u vrtiću ili ranijoj osnovnoj školi, curice i dječaci gotovo da će jednako plakati”, kaže Dr. sc. Asmir Gračanin, viši asistent na Odjelu za psihologiju Filozofskog fakulteta u Rijeci, koji je znanstvenu karijeru posljednjih godina posvetio proučavanju suza. Telegram

01.03.2016. (21:54)

NASA prenosi povratak astronauta Scotta Kellyja sa Međunarodne svemirske postaje gdje je proveo rekordnih 340 dana

01.03.2016. (21:19)

Polako, Time!

Orešković u Berlinu: Za uvođenje eura

Po prvi put jedan hrvatski premijer i to usred Berlina rekao je da Hrvatska želi što prije ispuniti kriterije iz Maastrichta. Premijer Tihomir Orešković objasnio je kako je o tome tijekom vikenda razgovarao s guvernerom Vujčićem, koji je inače poznati zagovaratelj što skorijeg uvođenja eura, te kako on smatra kako će Hrvatska u roku od dvije do četiri godine ispuniti sve kriterije, prije svega one koji se odnose na BDP i smanjenje deficita i javnoga duga i da bi u tom vremenu mogao započeti proces uvođenja eura. Kriteriji iz Maastrichta imaju cijeli niz uvijeta koji se moraju ispuniti za uvođenje eura, a to uvođenje za svaku zemlju članicu nije samo, recimo valutno pitanje, već je to prije svega i političko i strateško pitanje, piše Dnevnik.hr.

01.03.2016. (20:51)

Povijesna slagalica

3D video rekonstrukcija prikazuje kako je zapravo izgledao drevni Rim

Nitko ne može u potpunosti rekonstruirati kako je izgledao drevni Rim u svom punom sjaju, ali je moguće, prema ostacima koje imamo danas i uz pomoć 3D tehnologije, vizualizirati kako su izgledale tadašnje građevine te kako je izgledala njegova struktura. Upravo to su i napravili u Rome Rebornu, akademskom istraživanju realiziranom u suradnji s Khan akademijom, čija je glavna misija stvoriti potpuni model Rima s njegovim najvećim građevinama. Zasad je napravljena rekonstrukcija Rima iz 320. godine poslije Krista, a cilj je da se uzmu povijesni prikazi grada i stvore realistični modeli u svakom razdoblju razvoja Rima, od 1000. godine prije Krista pa sve do 552. godine poslije Krista. Telegram, Daily Mail

01.03.2016. (20:20)

Empatija košta

Bezuvjetna ljubav prema djeci ugrožava – zdravlje roditelja

Nedavno istraživanje kanadskih znanstvenika pokazalo je da roditeljska empatija ili poistovjećivanje i neverbalno uživljavanje u emotivno stanje djeteta zbog pomoći u njegovu razvoju može imati negativne posljedice za zdravlje roditelja. Znanstvenici s kanadskog Sveučilišta Northwestern i Sveučilišta British Columbia utvrdili su češću podložnost brižnih roditelja sustavnim upalnim procesima zbog postupnog slabljenja imunosnog sustava. Novi list

01.03.2016. (20:00)

Neobičan životopis oduševio poslodavce: ‘Majka mi je uvijek govorila da sam njeno blago…’

01.03.2016. (20:00)

Lošinjski dobri dupini mijenjaju svoje glasanje u bučnom okolišu

01.03.2016. (19:46)

Nova energetska era

"Desetine milijardi ulaganja potpuno će promijeniti energetsko tržište"

“Fotonaponska energija je poznata već dugo vremena, ali cijena je u razdoblju od 40 godina pala 100 puta i jasno je da će njihova primjena biti puno raširenija sada nego prije. U taj sektor sve više ulaze tehnološke tvrtke poput Tesle, Googlea, telekomunikacijskih i elektroničkih divova što znači da se situacija mijenja, prvenstveno po pitanju skladištenja energije u prometu i kućanstvima. Radi se o desetinama milijardi ulaganja koje će već za 5 do 10 godina u potpunosti promijeniti tržište”, ističe Dejan Ljuština, konzultant PricewaterhouseCoopersa. “Potencijal energetskih projekata danas je ono što su investicije u autoceste bile 2000-ih godina”, rekao je ministar poduzetništva i obrta Darko Horvat otvarajući Energy investment forum. Izjavio je i da se Vlada nije odrekla Plomina C ili istraživanja nafte i plina u Jadranu. Poslovni, HRT

01.03.2016. (19:21)

Povijesno kotrljanje

Rolling Stonesi 25. ožujka sviraju na Kubi

Rolling Stonesi trebali bi nastupiti u kubanskoj Havani za Uskrs, što bi bio jedan od rijetkih zapadnjačkih koncerata na komunističkom otoku. Nagađanja oko koncerta traju već mjesecima, otkad je Mick Jagger posjetio glavni grad Kube u listopadu prošle godine. Kubanski mediji mogući događaj nazivaju ‘povijesnim trenutkom koji će otvoriti vrata dolasku ostalih bendova u Havanu’. NME piše kako bi Stonesi trebali održati besplatan koncert na sportskom stadionu Ciudad Deportiva 25. ožujka.

01.03.2016. (18:57)

Gužva u džungli

Francuska: Vlasti ruše izbjeglički kamp – poletjeli suzavac i kamenje

Francuska policija započela je rušenje južnog dijela izbjegličkog kampa u Calaisu, znanog kao ‘Džungla’ zbog čega su ondje izbili neredi, a dio skloništa je zapaljen. Dva buldožera i radnici privatne tvrtke koje je angažirala država počeli su rušiti dvadesetak privremenih skloništa. Izbjeglice iz tog dijela kampa premjestili su se u druge dijelove no došlo je i do sukoba s policijom te paleži. Policija je pritom koristila gumene metke, suzavac i vodene topove, piše The Independent. Guardian

01.03.2016. (18:14)

I dalje je loše

Nekretnine 8 posto jeftinije nego 2011.

Cijene nekretnina u Hrvatskoj pokazuju pad od 0,36 posto prema istom mjesecu prošle godine, prema novom istraživanju Njuškala provedenom na uzorku od 162.000 nekretnina. Najnoviji podaci uspoređeni s cijenama u veljači 2011. godine, pokazuju njihov pad za 8 posto. Prva dva mjeseca 2016. godine pokazuju da prosječne cijene kvadrata stanova bilježe mali oporavak prema istom periodu 2015. godine. Prosječna cijena stana po kvadratu u Zagrebu iznosila je 1.606 eura što je približno isto kao i u veljači prošle godine. Poslovni

01.03.2016. (18:08)

Zlatne ribice

Za rastresenost u uredu krivite evoluciju

“Kad je u pitanju preživljavanje, u nas je usađeno da obraćamo pažnju na svoju okolinu jer se uvijek može pojaviti neka prilika ili prijetnja. Važno nam je primjećivati stvari oko sebe i ne možemo jednostavno isključiti pažnju koju im posvećujemo”, objašnjavaju evolucijski biolozi razloge zbog kojih u uredu lako izgubimo pozornost. Guardian donosi savjete za prilagodbu radnog prostora radi veće učinkovitosti, a Salon donosi savjete za poboljšanje memorije. Guardian

01.03.2016. (18:06)

Petrov: Nisam znao da je Milijan Brkić kandidat Domoljubne koalicije za ministra branitelja; HDZ protiv Mosta i Oreškovića: Brkić ostaje naš jedini kandidat!

01.03.2016. (18:02)

Pulski planinari nestali na Snežniku, tražilo ih 30 slovenskih GSS-ovaca, javio se vođa puta: Lakše je biti avanturist nego spasioc

01.03.2016. (18:00)

HSP AS najglasniji za uvođenje obveznog vojnog roka, a predsjednik im vojsku služio civilno

01.03.2016. (17:54)

Video: Sve Playboyeve duplerice

01.03.2016. (17:40)

(Ne)ravnopravnost svega

1.810 milijardera na svijetu, žena samo 190

Najbogatijih 20 ljudi na svijetu siromašnije je za više od 70 milijardi dolara nakon pada na globalnim financijskim tržištima, pokazalo je najnovije godišnje rangiranje milijardera magazina Forbes. Ukupno bogatstvo 20 najimućnijih osoba opalo je s prošlogodišnjih 899 milijardi na 827 milijardi dolara, a na listi najbogatijih i dalje dominiraju muškarci. Od ukupno 1.810 milijardera, samo 190 njih su žene, odnosno za sedam manje u odnosu na 2015. godinu, piše u izvještaju koji prenosi Guardian. Forbes navodi da je broj milijardera smanjen u odnosu na prošlu godinu sa 1.826 na 1.810, a da je najveći gubitnik telekomunikacijski tajkun Carlos Slim, čije je bogatstvo u posljednjih godinu dana smanjeno za 27,1 milijardu dolara.

01.03.2016. (17:20)

Još uvijek špilja

Ljilja Vokić: Trebaju ostati ocjene i propisana lektira

“Treba smanjiti obujam gradiva, strukovne škole treba približiti gospodarstvu i treba uvesti izbornu nastavu”, rekla je Ljilja Vokić, bivša ministrica obrazovanja na početku stručne rasprave o cjelovitoj kurikularnoj reformi osnovnoga i srednjeg školstva. Smatra da ocjene ne treba ukinuti: “Uči se za znanje, a ne za ocjenu, međutim, znanje moramo ocijeniti”. Vokić se ne slaže ni s potpunim izborom lektire jer smatra kako mora postojati standard. “Nastavnicima se nudi širi popis iz kojega će oni određivati koja bi djela učenici trebali pročitati – u tome imaju autonomiju”, odgovara joj voditelj reforme Boris Jokić. HRT

01.03.2016. (17:07)

Službeno izvješće: ‘Brexit’ bi negativno utjecao na milijune života

01.03.2016. (16:47)

Nije sve tako zeleno

U blokadi 956 OPG-ova s dugom iznad 377 milijuna kuna

Zbog neizvršenih osnova za plaćanje, krajem prosinca 2015. godine u blokadi je bilo 956 obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava (OPG), s dugom od 377,4 milijuna kuna, pokazuju najnoviji podaci Financijske agencije. Udio OPG-a u ukupnom broju blokiranih fizičkih osoba iznosi 4,1 posto, dok je udio njihova duga u iznosu blokade fizičkih osoba bio 5,4 posto. Poslovni

01.03.2016. (16:18)

Oprez, u Hrvatskoj se pojavio novi trend računalnih prijevara

01.03.2016. (16:03)

Čas posla

Budućnost je sve bliže: Do Marsa za 30 minuta?

Američki fizičar Philip Lubin smatra kako se putovanje na Mars može smanjiti s tri dana na svega 30 minuta i to tako da se koristi bespilotna letjelica s laserskim pogonom. Lubin je inače profesor fizike sa sveučilišta u Santa Barbari, a svoj projekt predstavio je i NASA-i. Ističe kako bi uz pomoć lasera letjelica postigla veliko ubrzanje od 280,5 milijuna kilometara na sat, te tako u kraće vrijeme stigla u svemirsku orbitu. No, plan ima i nekoliko mana. Još se traži rješenje kako bi se letjelica i zaustavila kada bi stigla na Mars. Problem stvara i svemirski otpad, a za sada se ne predviđa za putovanje ljudi. Index, Digital Trends

01.03.2016. (16:02)

Lidl prošle godine izvezao 8,9 milijuna eura hrvatskih proizvoda

01.03.2016. (16:02)

Tour of Croatia kreće iz Osijeka, HTZ izdvojio 4 milijuna kuna

01.03.2016. (16:02)

Croatia Airlines posluje s dobiti treću godinu zaredom

01.03.2016. (15:57)

Kontejner na dar

Njemačka: Privatni iznajmljivači bogate se na smještaju izbjeglica

Prošle godine tvrtka Human Care sa sjedištem u Bremenu dobila je nalog vrijedan tri milijuna eura za izbjeglički smještaj u Tiringiji u kojem je utočište našlo 210 ljudi. Za jedan smještaj u Wolfsburgu dobiva 300.000 eura godišnje. Neke općine i gradovi, kao primjerice Berlin, zdvojno traže mogućnosti smještaja izbjeglica pa nude po 50 eura po danu i osobi za zbrinjavanje izbjeglica, što koriste brojni vlasnici nekretnina. U međuvremenu berlinski Senat tvrdi da će se suprotstaviti kriznim profiterima, piše DW.

01.03.2016. (15:48)

Hrvatska animacija na festivalima u Portugalu i SAD-u

01.03.2016. (15:33)

'Those who have nothing have only their discipline'

Badiou gost Filozofskog teatra: Pričat će o ljubavi, posjetiti Petrovu goru

Poznati francuski filozof Alain Badiou gostovat će 17. ožujka u Filozofskom teataru u zagrebačkom HNK-u. Dan iza toga program gostuje u Muzeju prekinutih veza na Gornjem gradu gdje će Badiou i voditelj Srećko Horvat voditi dijalog o ljubavi. U sklopu Badiouove prve hrvatske “turneje”, francuski filozof održat će i predavanje u Tvornici Jedinstvo te će posjetiti Petrovu Goru, poznato mjesto antifašističkog otpora. Monitor

01.03.2016. (15:21)

Alain Badiou gost Filozofskog teatra 17. ožujka

Nakon iznimno uspješnog Filozofskog teatra kada je na Valentinovo Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu publikom ispunila izraelska sociologinja Eva Illouz, najnoviji gost Srećka Horvata je francuski filozof Alain Badiou. On će 17. ožujka nastupiti u zagrebačkom HNK-u, koje je specijalno ovim povodom objavilo knjigu Rapsodija za teatar u prijevodu Zlatka Wurzberga. Filozofski teatar u HNK tako će ovaj put posve biti posvećen kazalištu. 

Dan iza toga Filozofski teatar gostuje u Muzeju prekinutih veza na Gornjem gradu gdje će Badiou i Horvat voditi dijalog o ljubavi. 

Alain Badiou, filozof, dramaturg, matematičar i pisac, profesor na prestižnoj École Normale Supérieure u Parizu, jedan je od najutjecajnijih mislilaca današnjice. Rođen je 1937. godine u Rabatu, u Maroku. Politički je aktivan od rane mladosti, prije svega u borbi za dekolonijalizaciju Alžira, a poslije i tijekom 1968. svojom filozofijom istražuje odnos subjektiviteta i ontologije. U središte svojega filozofskog sustava postavlja četiri procedure istine koje filozofija prepoznaje kao univerzalne i vječne: matematiku, umjetnost, ljubav i politiku.

U tome kontekstu, kazalište je jedno od najvažnijih područja umjetnosti koje razotkriva kompleksnu vezuljubavi i politike, dvije najvažnije – i jedine – teme kazališta, prema Badiouu.

Objavio je pedesetak naslova, među kojima se ističu Teorija subjekta, Može li se misliti politika, Bitak i događaj, Manifest za filozofiju, Etika, Logike svjetova, Pohvala ljubavi i dr. Napisao je nekoliko dramskih djela, među kojima Tikve i upravo objavljeno Drugo Sokratovo suđenje.

U sklopu Badiouove prve hrvatske “turneje”, francuski filozof održat će i predavanje u Tvornici Jedinstvo pod nazivom Fašizam, komunizam, sreća, kao i posjetiti Petrovu Goru, poznato mjesto antifašističkog otpora.

01.03.2016. (15:12)

Zadie Smith sprema novi roman – Swing Time

01.03.2016. (14:50)

Zeleno zlato

Kilogram šparoga – 200 kuna

Na tržnicama u Rijeci, Zagrebu, Šibeniku i dr. prodaju se šparoge po paprenoj cijeni od 200 kuna za kilogram, odnosno 35 kuna za vezicu. Za istu cijenu kolika se traži za kilu šparoga može se kupiti 20 kg naranči ili limuna, 10 kg lisnatog povrća, 33 litre mlijeka, 8 kilograma mesa ili gauda sira, 2,5 kg pršuta ili 6,5 l španjolskog maslinova ulja. Večernji

01.03.2016. (14:50)

Simply Red, Natali Dizdar i Jinx sviraju na Zagreb Calling

Poznati britanski pop-soul bend Simply Red nastupit će 22. lipnja na Šalati kao headlineri prvog dana festivala Zagreb Calling. Predgrupe će im biti Natali Dizdar i grupa Jinx.

Simply Red u Zagreb dolazi u sklopu velike svjetske turneje na kojoj sviraju svi hitove i predstavljaju posljednji studijski album ‘Big Love’.

U 2010. Mick Hucknall je odlučio na neko vrijeme maknuti se sa scene I posvetiti odgoju kćeri.“Mene je odgojio moj otac i htio sam biti o.

Nakon Zagreba Natali Dizdar i Jinx putovat će s Simply Red i u Beograd gdje će nastupiti na tamošnjem Belgrade Callingu u četvrtak 23. lipnja.

Drugog dana Zagreb Calling, 23. lipnja nastupit će britanski soul pjevač John Newman.

Dnevne ulaznice za prvi dan / 22. lipnja
Parter: 260 kn u pretprodaji, 280 kn na dan koncerta
Tribina: 290 kn u pretprodaji, 310 kn na dan koncerta
Fan Pit: 299 kn u preprodaji, 320 kn na dan koncerta

Dnevne ulaznice za drugi dan / 23. lipnja
Parter: 170 kn u pretprodaji, 190 kn na dan koncerta
Tribina: 230 kn u pretprodaji, 250 kn na dan koncerta
Fan Pit: 250 kn u pretprodaji, 270 kn na dan koncerta

01.03.2016. (14:44)

Lidl prošle godine izvezao 8,9 milijuna eura hrvatskih proizvoda

Njemački trgovački lanac i jedan od vodećih u Hrvatskoj, Lidl, u prošloj je godini ostvario izvoz hrvatskih proizvoda na inozemna tržišta u kojima posluje u vrijednosti većoj od 8,9 milijuna eura. U odnosu na 2014. godinu, kada je izvezeno 5,7 milijuna eura, ostvaren je porast od više od 50 posto.

Lidl na europska tržišta najviše izvozi proizvode i usluge hrvatskih tvrtki PPK, Osatina, Alba, Dukat, Kandit, Meggle, Pan-Pek, PP Orahovica, Zdenka. Hrvatski proizvodi koje Lidl izvozi diljem Europe plasiraju se pod Lidlovim privatnim brendovima koji su kupcima na tim tržištima dobro poznati, a dio proizvoda se prodaje pod vlastitim hrvatskim brendovima.

01.03.2016. (14:38)

Ken Block ima novi video – Gymkhana 8, i ovaj puta divlja po ulicama Dubaija!

01.03.2016. (14:22)

Kocku po kocku

Ilčić želi Oltar domovine preseliti s Medvedgrada na Zrinjevac

‘U boj, u boj’ iz Zajčeve opere ‘Nikola Šubić Zrinski’ moglo bi uskoro odjekivati zagrebačkim Zrinjevcem. To je jedan od prijedloga predsjednika Hrasta i saborskog zastupnika Ladislava Ilčića za obilježavanje ove godine kao godine Nikole Zrinskog, piše Novi list. Također predlaže da se Oltar domovine preseli s Medvedgrada na Zrinjevac.

01.03.2016. (13:51)

Tigar od papira

‘Karamarko započinje prakticirati vladavinu kolektivnog straha i jeze’

“Povjesničar s navodno impozantnim dvopredmetno-jednopredmetnim studijskim stažem, Karamarko je obećao i radikalnu reformu/promjenu sadržaja školskih knjiga tzv. nacionalnih nastavnih predmeta. To drži ključnim uvjetom za ‘domoljubni’ (pre)odgoj nacionalno osviještenih Hrvatica i Hrvata. Od pelena do naravne smrti. Odredi operativaca iz revizionističke pričuve (za dom) spremni već bučno marširaju. Da ne bude zabune o tome što se može (treba?) očekivati, neki dan je više tisuća ZDS ‘crnaca’ – vođenih nacionalno ‘najosvještenijim’ Đurom Glogoškim i zaboravljenim glumcem Božidarom Alićem – pošlo prognati iz Hrvatske u Srbiju Mirjanu Rakić, a u nedjelju se baš Jelačićevu konju pod repom postrojila AHSP-ova ‘crna legija'”, piše H-alter.

01.03.2016. (13:14)

Ako pukne

Brana kod Mosula opasnost za 1,5 milijuna ljudi

Ako pukne brana kod Mosula bila bi to prava katastrofa za najmanje 1,5 milijuna ljudi, upozoravaju američki dužnosnici. Opasnost od pucanja trenutno je veća nego ikada jer je nakon desetljeća ratova i nestabilnosti brana vrlo zapuštena, a nalazi se i na nestabilnom, trusnom području. Tsunami valovi ubili bi stotine tisuća ljudi za nekoliko sati, a trećina Iraka završila bi pod vodom visine 13 metara. Telegraph, Dnevnik.hr

01.03.2016. (12:53)

U blokadi 956 OPG-ova s dugom iznad 377 milijuna kuna

01.03.2016. (12:31)

Ima li nade za nas?

‘Proračun za 2016. s pravom se postavlja kao pitanje života ili smrti’

Premda se donošenje proračuna za 2016. doživljava kao pitanje života ili smrti i za državu i za Vladu, za uspostavljanje reda u državi i utvrđivanje jasne ekonomske i fiskalne politike, jednako je značajan – ako ne i značajniji – pravovremeni, potpuni i transparentni postupak proračuna za 2017. – 2019., ističe Katarina Ott iz Instituta za javne financije. Ona podsjeća da je za 2015. u proračunu planiran deficit od 12,542 milijardi kuna, a za 2016. je prethodna Vlada u svojim Smjernicama planirala 10,462 milijarde kuna, a nova Vlada planira 7,485 milijarde kuna. T-Portal

01.03.2016. (12:21)

‘Život je truba’ putuje po međunarodnim festivalima

01.03.2016. (12:17)

‘Život je truba’ putuje po međunarodnim festivalima

Nakon domaće kino distribucije, komedija Život je truba u režiji Antonija Nuića kreće na putovanje po međunarodnim festivalima! Film će, naime, tijekom ožujka biti prikazan na čak tri filmska festivala, a ova festivalska turneja započet će 2. ožujka u službenom natjecateljskom programu srpskog filma 44. izdanja beogradskog Međunarodnog filmskog festivala FEST, jedne od najznačajnijih regionalnih filmskih manifestacija, gdje će film biti predstavljen kao jedan od naslova u kojima je Srbija sudjelovala kao manjinski koproducent. Uslijedit će prikazivanje na Međunarodnom filmskom festivalu u Sofiji (u sklopu natjecateljskog programa Balkan competition) te u natjecateljskom programu Međunarodnog filmskog festivala u Aubagneu. U travnju će Život je truba gostovati i na jednom od najvažnijih festivala posvećenih kinematografiji Srednje i Istočne Europe – na filmskom festivalu GoEast u Wiesbadenu, gdje će film biti dio programa Highlights.

Ovaj feel-good film koji pršti humorom i optimizmom snimljen je u produkciji Propeler Filma kao hrvatsko-slovensko-srpsko-britanska koprodukcija. Svjetsku premijeru film je imao protekle jeseni na prestižnom Međunarodnom filmskom festivalu u Varšavi, jednom od petnaest A festivala u svijetu.

Od početka prosinca Trubu je u domaćim kinima mogla pogledati i hrvatska publika, a distribuciju je pratio i projekt Truba na putu, organiziran u suradnji s Hrvatskim audiovizualnim centrom i Kino mrežom, koji je ekipu Trube predvođenu redateljem i glumačkim ansamblom odveo na putovanja u nekoliko hrvatskih gradova.

U filmu glume Iva Babić, Bojan Navojec, Ksenija Marinković, Filip Šovagović, Goran Navojec, Mirela Brekalo, Zlatko Vitez i Filip Križan.

Na beogradskom FEST-u, u programu Fokus Europa, bit će prikazan još jedan film iz produkcije zagrebačkog Propeler Filma: omnibus Zagrebačke priče vol. 3, sastavljen od šest kratkometražnih filmova koje režijski potpisuju Ivan Salaj, Petar Orešković, Matija Vukšić, Vlatka Vorkapić, Danilo Šerbedžija te Radislav Jovanov Gonzo.

01.03.2016. (12:11)

Najveći ljubavni film godine, ‘Brooklyn’, u kinima od 3. ožujka

Brooklyn, film snimljen po istoimenoj hit knjizi Colma Toibina i nominiran za tri Oscara dolazi u domaća kina.

Smješten je u 1950-te, doba kad se iz Irske nemilice odlazilo trbuhom za kruhom u obećanu zemlju Ameriku. Mlada Elis se odluči odseliti u New York. Za sobom ostavlja majku i sestru te odlazi s dozom optimizma u budući život. Elis uskoro upoznaje mladića, dobiva zaposlenje i priliku za novi uspješni život. Kada joj nenadano umre sestra, ona se mora vratiti kući. Tamo će susresti novog udvarača. Hoće li joj to pokvariti planove koje je imala u Americi?

Najveći ljubavni film godine, priča o upornoj djevojci i jednom vremenu kada su vrijedila drukčija pravila nego danas, Brooklyn je nominiran za tri Oscara u najvažnijim kategorijama, onoj najboljeg filma, najbolje glavne glumice (Saoirse Ronan) i adaptiranog scenarija. Uz izvrsne uloge Brooklyn donosi i šarmantan prikaz nekadašnje Amerike od prije 60 godina te minuciozan uvid u irsku zajednicu u njujorškom Brooklynu tih godina.

Mladoj Saoirse Ronan ovo nije prva nominacija za Oscara, za tu nagradu bila je nominirana još 2007. za ulogu u drami Okajanje.

Brooklyn u kinima igra od 3. ožujka.

01.03.2016. (12:11)

Vakula: Iznadprosječnost – najkraća je ocjena ovogodišnje veljače, i po temperaturi zraka, i po količini oborine

01.03.2016. (11:45)

Kako kome...

Prosječna plaća porasla za 178 kuna, najbolje u zračnom prijevozu

Prosječna nominalna neto plaća za prosinac 2015. iznosila je 5.711 kuna te je za 178 kuna bila viša u odnosu na isto razdoblje u 2014. Najveće neto satnice u prosincu 2015. isplaćene su u sektorima zračnog prijevoza (57,63 kune) i promidžbe (50,90), a najmanje u proizvodnji kože i srodnih proizvoda (16,93), proizvodnje odjeće (17,26), te zaštitnim i istražnim djelatnostima (17,53 kune). RTL vijesti

01.03.2016. (11:24)

Dežulović: Karamarkov poučak ili može li budala biti poglavnik?

“Prvi potpredsjednik Vlade Tomislav Karamarko, u svijetu će biti poznatiji kao otac Karamarkova poučka, logičke vratolomije koja je objasnila kauzalitet svijeta i zauvijek promijenila znanost, filozofiju, politiku i pravo… Ništa više neće biti isto nakon što je Tomislav Karamarko otkrio kako je ‘indikativno da je cijela priča o Milijanu Brkiću krenula onog dana kad su ga predložili za ministra’, objasnivši tako zanimljivu slučajnost da je skandal sa sudski dokazanim plagijatorom predloženim za ministra u hrvatskoj Vladi pukao, eto, tek kad je sudski dokazani plagijator predložen za ministra u hrvatskoj Vladi”, piše Boris Dežulović. N1

01.03.2016. (11:03)

Dobit HRT-a 56,9 milijuna kuna

01.03.2016. (10:48)

She lost that loving feeling

Frauke Petry – najopasnija žena u njemačkoj politici

Njemačka šefica stranke AfD (Die Alternative für Deutschland) Frauke Petry nedavno je izjavila kako bi njemačka vojska, ako treba, trebala i pucati na izbjeglice i migrante koji se pojavljuju na granicama države. Do prije nekoliko godina Nijemci su se čak krzmali poslati svoju vojsku samo u mirovne misije, a sad šefica stranke koja ima čak sedam zastupnika u Europskom parlamentu, i koja bilježi izvanredan rast popularnosti, uvodi u srednjostrujaški politički diskurs strijeljanje imigranata. Jutarnji

01.03.2016. (10:20)

Usta, grlo, nos

Što bi se moglo dogoditi ako dijelimo četkice za zube

Dijeljenjem četkica za zube može se dobiti parodontnu bolest ili oralni herpes ako vlasnik četkice ima trenutno mjehurić. Ako desni krvare pa bakterija uđe u krv, moguć je i hepatitis, AIDS ili koja druga zarazna bolest. No, prije nego počnemo paničariti, vjerojatnije je da nećemo uloviti ništa više od prehlade. Telegram

01.03.2016. (10:14)

Hrvatska animacija na festivalima u Portugalu i SAD-u

Dva međunarodna festivala animacije koja počinju u četvrtak, 3. ožujka, portugalski Međunarodni festival animiranog filma Monstra te američki GLAS Festival animacije, u svojim natjecateljskim i posebnim programima prikazuju niz hrvatskih animiranih filmova.

Međunarodni festival animiranog filma Monstra, koji se održava u Lisabonu od 3. do 13. ožujka, u natjecateljskim će programima prikazati tri domaća filma, a gledatelji će vidjeti i opširni pregled hrvatske animacije podijeljen u sedam zasebnih programa.

U natjecateljskom programu kratkometražnih filmova prikazuju se Stakleni čovjek Daniela Šuljića i manjinska koprodukcija Život s Hermanom H. Rottom Chintis Lundgren, dok se u studentskom natjecanju prikazuje film A i majmuni umiru Anje Sušanj.

Hrvatska će također kao jedna od četiri gostujuće zemlje 15. izdanja festivala biti zastupljena kroz sedam programa: Zagrebačka škola animacije – Zlatni klasici, Nova hrvatska animacija, Hrvatski autori stripova i animiranih filmova, retrospektivama Danijela Šuljića, Borivoja Dovnikovića i Dušana Vukotića te retrospektivom radova studenata ALU – odsjeka za animirani film.

Nadalje, u ostalim programima Monstre prikazuje se još hrvatskih ostvarenja: u obiteljskom programu igra jedna od epizoda Profesora Baltazara, autora Zlatka Grgića, Borisa Kolara i Ante Zaninovića, dok program Jury Retrospective donosi filmove Ja već znam što čujem Darka Masneca, Tu tamo Alexandera Stewarta te Re-Cycling Project grupe autora, među kojima je i hrvatska autorica Petra Zlonoga.

01.03.2016. (10:06)

Drugi tjedan za redom rastu cijene goriva

01.03.2016. (10:00)

Drugi tjedan za redom rastu cijene goriva

Drugi tjedan za redom u Hrvatskoj rastu cijene goriva. Cijena litre eurosupera 95 od utorka je viša za 7 lipa i sada se prodaje u rasponu od 8,24 do 8,28 kuna, ovisno o kompaniji. U posljednja dva tjedna, litra benzina, kao i eurodizela, poskupila je ukupno 12 lipa.

Naime, cijene dizelskih goriva u utorak su minimalno porasle. Litra eurodizela skuplja je za 1 lipu i sada se prodaje u rasponu od 7,42 do 7,45 kuna. Također, od utorka vozači koji koriste autoplin, litru plaćaju 3 lipe više, a na većini postaja prodaje se po cijeni od 3,69 kuna. Neki distributeri kao što je Plinski centar Zagreb ovu vrstu goriva prodaju po čak 30 lipa nižoj cijeni (3,39 kuna).

Promjena cijena goriva u Hrvatskoj posljedica je kretanja cijena naftnih derivata na takozvanom Mediteranskom tržištu i kretanja tečaja dolara u odnosu na kunu. Prosječni tečaj prošloga tjedna porastao je za 1,37 posto te je vrlo vjerojatno i uzrokovao poskupljenje goriva (eurodizela sigurno). Budući da je tečaj dolara u utorak 1,04 posto viši nego dan prije i ako se taj trend nastavi do kraja tjedna, te ako bude jačeg utjecaja rasta cijena sirove nafte u svijetu na Mediteransko tržište, idućega tjedna mogli bi očekivati novi rast cijena.

01.03.2016. (09:55)

Srednja žalost

Za svoj rad policija dobila trojku

U prošloj godini 56,62% policajca dobila je ocjenu 3 za svoj rad, a ona znači da većina korektno radi svoj posao, uz minimalan nadzor i rutinsko usmjeravanje. Četvorku je zaslužilo njih 38,52%, peticu 3,58%, a dvojku 1,28%. Međutim, nema točne evidencije o tome tko je dobio bolje ocjene, oni na terenu ili rukovoditelji. Večernji

01.03.2016. (09:34)

Učionica budućnosti otvorena u Osnovnoj školi Popovača

01.03.2016. (09:22)

Unikatan Lamborghini Aventador Mansory J. S. 1 Edition – 819 konja i 2.7 sekundi do 100 km/h

01.03.2016. (08:48)

:P

Nove Facebook reakcije nisu ‘wow’ lingvistima

Facebook je nedavno predstavio novi set emotikona (ljubav, tuga, ljutnja, divljenje, smijeh) kojima možemo izraziti što osjećamo prema onome što vidimo na društvenoj mreži, a ne samo ‘lajkati’. No nova opcija ne sviđa se lingvistima koji primjećuju kako se jeziku čini velika šteta jer se riječi zamjenjuju zvukovima. Wired

01.03.2016. (08:25)

Džepne kazne

Slovenska policija legalno pljačka migrante, vraća ih u Hrvatsku bez ičega

Novi list dobio je fotografije kazni koje slovenske vlasti naplaćuju državljanima zemalja koje nisu ugrožene ratom, a koji također pokušavaju migrirati. Njima se u Sloveniji oduzima praktički sav novac koji imaju, jer se smatra da su ilegalno pokušali prijeći granicu. Pronađu li im 120 eura, kazna će biti 120 eura, pronađu li 330 eura, kazna će biti toliko. U Hrvatsku oni tako bivaju vraćeni bez novčića. Novi list

01.03.2016. (08:00)

Sponzorirana vijest

Najbrži internet je ono što tražite?

Provjerom dostupnosti usluga na stranicama Terrakoma, korisnici će dobiti informaciju nalaze li se na trasi Terrakom optičke infrastrukture. Dostupne brzine downloada u OPTIK paketima idu od 2 do čak 100 Mbps, dok se brzine uploada kreću od 512 kbps do 20 Mbps. Svi solo, duo i trio OPTIK paketi u prva tri mjeseca dostupni su za samo 1 kunu uz ugovor na 24 mjeseca, dok se usluge dostupne putem postojeće telefonske linije (ADSL) vežu uz popust od 30% u istom razdoblju. Više na www.terrakom.hr