17/03/2016 - Monitor.hr
18.03.2016. (00:05)

Obonjan ove godine prima prve goste, malo jače platežne moži, a koje zanima umjetnost, glazba, gastronomija, wellness

18.03.2016. (00:04)

U zagrebačkoj Laubi održano proglašenje poduzetnika godine, na kojemu je dodijeljena nagrada Ernst Yung, svojevrsni poduzetnički Oscar; odnio ju je Đuro Horvat, međimurski poduzetnik iz tvrtke Tehnix iz Donjeg Kraljevca

17.03.2016. (23:56)

Haluciniranje boljševika

"Maglovito savjetovanje"

“Premijer Orešković je savjetnikom za unutarnju politiku imenovao Davora Huića, člana predsjedničina Gospodarskog vijeća i izvršnog direktora udruge poreznih obveznika Lipa. Huić je žučljivo naklapao o permanentnoj, dosad tobože neprekinutoj boljševizaciji Hrvatske, kritizirajući one koji problem za to vrijeme vide u fašizaciji društva. Najnoviji dokaz tome našao je bio u ciklusu filmova iz Sovjetskog Saveza, emitiranom na Trećem programu HTV-a”, pišu Novosti.

17.03.2016. (23:50)

Europska liga: Liverpool izbacio Man United, Dortmund Spurse

17.03.2016. (23:40)

"Pretvaraju li nas Instagram, Facebook i slični u tašte i narcise željne pažnje, ili smo od početka takvi?"

17.03.2016. (23:38)

"Apple nam nije prijatelj i nije mu glavna zaštita privatnosti njegovih korisnika – na pameti im je samo profit"

17.03.2016. (23:14)

Od reforme obrazovanja važniji je Srednji vijek

Reforma obrazovanja stoji, izgubit ćemo milijarde kuna!

Kada su u pitanju ‘Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije’ te ‘Cjelovita kurikularna reforma’, dva ključna reformska dokumenta u resoru ministarstva Predraga Šustara, iz krugova vladajućih već danima stižu kontradiktorne poruke. S jedne strane ministar Šustar tvrdi da podržava obje reforme i nastavlja s njihovom provedbom te gotovo ljutito poručuje kako se nada da to neće morati ponavljati svaki dan. S druge strane neki ključni potezi kasne. Prof. Neven Budak, voditelj Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije upozorava da bi zbog neprovođenja Strategije mogli ostati bez golemih sredstava iz EU koja su vezana uz nju. T-Portal

17.03.2016. (23:14)

Mostov ministar policije Orepić smijenio Vitu Bijelića, dugogodišnjeg načelnika Uprave kriminalističke policije, zamjenik "zamoljen" da ode u mirovinu

17.03.2016. (22:47)

Armenija: Bivše carstvo Ani danas je napušteni grad duhova; koji lijepo izgleda…

17.03.2016. (22:46)

Foto: Šaolinski redovnici vježbaju kung-fu na rubu litice

17.03.2016. (22:45)

Švedska: U vrtiću će učiti skoro izumrli vikinški jezik, priča ga još samo 2.500 ljudi

17.03.2016. (22:44)

Veliki londonski aerodrom Heathrow puštat će poeziju, da ljudi više uživaju u putovanju

17.03.2016. (22:39)

Starleta Amber Rose objavila fotografiju svog golog poprsja, čisto da se bori protiv zadrtosti

17.03.2016. (22:39)

Stvarno, koliko je djevojčica na ovoj fotografiji?

17.03.2016. (22:38)

Posljedni Amerikanac u Damasku: Ovdje bar znaš tko ima oružje, u SAD-u ga može imati svatko

17.03.2016. (22:37)

Foto: Ljutita djevojka postavila obavijest o "izgubljenom psetu" nakon što ju je dečko prevario [zubo]

17.03.2016. (22:35)

Ovogodišnji filmovi o superherojima govore o američkom padu u fašizam

17.03.2016. (22:35)

Video: Od filma do postera

17.03.2016. (22:30)

"To je fantastičan život, vrlo opušten"

Rode prestale migrirati: Hrane se na smetlištima u Portugalu

Rode, jedne od najpopularnijih ptica selica, zbog ljudi su drastično počele mijenjati svoje navike. Umjesto da odu u Afriku, sve veći broj ovih ptica počeo je ostajati cijele godine u Španjolskoj i Portugalu gdje se na smetilištima hrane ostacima ljudske hrane. Znanstvenici kažu kako se u posljednja dva desetljeća broj roda koje ne sele povećao čak 12 puta i sad se radi o oko 14.000 ptica. Razlog tome su dostupnost hrane i blage zime, koje su zbog globalnog zatopljenja sve toplije. Rode bi mogle biti ozbiljno ugrožene kad se na smetlištima, prema direktivi EU, otpad od hrane počne razdvajati u zatvorenim objektima. Independent

17.03.2016. (22:18)

Prebacivanje problema

Škole u Slavoniji učenike s problemima u ponašanju – tjeraju drugima

Velik broj osnovnih škola na području Osječko-baranjske županije nastoji se riješiti djece s problemima u ponašanju tako da traže njihov premještaj u druge škole. Budući da je riječ o dosta velikoj županiji s puno sela i zaseoka, škola od Županije traži da se toj djeci osigura i prijevoz u drugu školu. Upravo je takva “pedagoška praksa” ravnatelja škola razljutila županijsku pročelnicu Upravnog odjela za prosvjetu, Snježana Staščik. Ona je poslala dopis na sve osnovne škole, u kojem traži od stručnih službi škola da se potrude oko djece s problemima, umjesto da ih šalju u druge škole i time povećavaju troškove. “Ovo s premještanjem djece je sad postala pošast, a mi bi kompletan proračun Uprave trebali trošiti na putovanje i prijevoz djece. To nije rješenje”, rekla je Staščik. Index

17.03.2016. (21:38)

Narančasta opasnost

Trump kao predsjednik SAD-a opasniji od ISIS-a i rata u Kini

Economist Intelligence Unit upozorio je kako bi Donald Trump, ukoliko postane predsjednik SAD-a, mogao ugroziti svjetsku ekonomiju, povećati prijetnju od terorističkih napada te potaknuti trgovinski rat SAD-a s Meksikom i Kinom. Prijetnju koju po svijet predstavlja Trumo EIU je ocijenio ocjenom 12 od mogućih 25, istom ocjenom koju je dobila i eventualna džihadistička prijetnja globalnoj ekonomiji, a ocijenjen je i većom prijetnjom od britanskog napuštanja EU i oružanog sukoba u južnokineskom moru. Za tu ocjenu postoji nekoliko razloga – Trumpov otpor prema slobodnoj trgovini, optuživanje Kine za “manipulaciju valutom”, zagovaranje ubijanja obitelji terorista te prijedloga da se kopnena vojska pošalje u Siriju, kako bi se borila protiv ISIS-a te kako bi se preuzela sirijska nafta. BBC

17.03.2016. (20:09)

Kako će se iskomunicirati iz ovog problema?

Javni službenici imaju pravo na povišicu od milijardu eura

“Dodatak Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od 13. svibnja 2009. godine, koji je potpisan 2011. godine, nije ‘težak’ 1,4 milijarde kuna na godišnjoj razini – kako se do sada većinom pretpostavljalo – nego najmanje 7,4 milijarde kuna! Naime, kako je neslužbeno potvrdilo više analitičara, ali i dužnosnika bivše Vlade koji su radili potrebne simulacije, prema Dodatku tog sporazuma, ne aktivira se samo povećanje osnovice plaće za šest posto u slučaju kada bruto domaći proizvod u dva uzastopna kvartala poraste dva posto, nego se nakon šest mjeseci od te aktivacije mora početi s usklađivanjem plaća VSS početnika u javnim službama s prosječnom plaćom u “privredi”, a zatim dovesti taj paritet u odnos iz 2008. godine”, piše Slobodna.

17.03.2016. (19:50)

Crna strana domovine

Svaki treći dan ubije se jedan hrvatski branitelj

Stopa samoubojstava u braniteljskoj populaciji znatno je viša nego u civilnoj. Znatno su češće skloni počiniti suicid, obolijevaju od niza malignih bolesti i umiru prijevremeno, u dobi od 50-ak godina. “Sve to zajedno govori o vrlo lošem zdravstvenom i životnom stanju hrvatskih branitelja danas, do te mjere da možemo govoriti kako je riječ o društveno najugroženijoj skupini u Hrvatskoj”, rekao je pukovnik u mirovini Zoran Komar, koji je proveo sustavno istraživanje o samoubojstvima branitelja. Prema rezultatima tog istraživanja, u Hrvatskoj su od 1991. do kraja 2014. godine suicid počinila 2734 branitelja.”To znači da gotovo svaki treći dan jedan hrvatski branitelj digne ruku na sebe”, kazao je Komar. Glas Slavonije

17.03.2016. (19:20)

Odlaze u zeleniju zemlju

Lani iz Hrvatske u Irsku otišlo 5.500 ljudi, vratilo ih se stotinjak

Prošle su godine u potrazi za boljim životom u Irsku iz Hrvatske otišle 4342 radno sposobne osobe, a u siječnju ove godine otišlo ih je još 396. Pokazuju to podatci o zatraženim i izdanim PPS brojevima (Personal Public Service Number) u Irskoj koje na svojim službenim stranicama objavljuje irski ured za socijalnu zaštitu.On je nešto poput OIB-a u Hrvatskoj. Mnogi od ta 4342 građanina Hrvatske sa sobom su poveli i djecu te se pretpostavlja da se samo 2015. iz Hrvatske u Irsku odselio oko 5500 osoba. Većina njih je iz ekonomski i gospodarski uništene Slavonije i Baranje. Rijetki su oni koji u Dublinu, Corku, Limericku ili Galwayu, gdje su najveće hrvatske “kolonije” radnika, nisu pronašli posao te su se vratili u Hrvatsku. Riječ je o samo stotinjak osoba. Glas Slavonije

17.03.2016. (18:52)

Uvoznog kruha Gladni?!

Hrvatska lani najviše uvozila svinjetinu, čokoladu i kruh!

Hrvatska je u prošloj godini, prema podacima Hrvatske gospodarske komore, uvezla prehrambenih proizvoda za više od dvije milijarde i 300 milijuna eura. Prema podacima koji ne uključuju posljednji mjesec 2015. godine, uvoz poljoprivrednih proizvoda i gotove hrane iznosio je oko 860 milijuna eura više od izvoza. U prvih 11 mjeseci 2015. godine najveći je bio uvoz mesa – 279 milijuna i 644 tisuće eura. Na uvoznoj listi slijede proizvodi na bazi žitarica i škroba (dakle, kruh i konditorski proizvodi) s 183 milijuna eura, hrana pripremljena za životinje (177 milijuna eura), mlijeko, mliječni proizvodi, jaja i med s 159 milijuna eura. Velik uvoz bilježe pića, alkoholi i ocat (145 milijuna eura), kakao i proizvodi od kakaa (138 milijuna eura), te šećer i proizvodi od šećera (100 milijuna eura). Glas Istre

17.03.2016. (18:36)

Skijaški skokovi: Slovenac Prevc postavio dva nova rekorda na Planici

17.03.2016. (18:32)

HRT i Hrvatski studiji potpisali sporazum o suradnji; Kovačić: Podižemo nivo objektivnosti HRT-a, nikada satira nije bila "out" na HRT-u

17.03.2016. (18:13)

Šustar: Kurikularna reforma ide dalje

17.03.2016. (18:06)

Guardiola nakon trilera: Mandžukić nam je olakšao posao

17.03.2016. (18:01)

Karamarko: Na sjednici Vlade prihvaćen je amandman kojim će se znatno reducirati sredstva Uredu bivšeg predsjednika Mesića, a to znači i njegovo skorašnje ukidanje

17.03.2016. (17:22)

"Bombardiranje javnosti danima malograđanskim opaskama"

"Dobro da smo princu Charlesu pokazali kobasice"

“E, pa tako smo mi dočekali princa Charlesa i Camillu, čiji je posjet Hrvatskoj u sklopu turneje po državama zapadnog Balkana, kako ga je najavilo britansko veleposlanstvo, ovdje izazvao totalnu mobilizaciju. Upravo da te bude sram. Umjesto da im pokažemo ekipu Mate Rimca, za kojim je poludjelo pola svijeta, Teslu, tim za transplantacije, sveučilište, biblioteke, staru umjetnost i novi dizajn, mi smo im pokazali štandove s kobasicama i špekom i suvenirima od komušine, a u Osijeku su pred njih izletjele šokice u čipkastim suknjama i s dukatima na prsima”, piše Novi List.

17.03.2016. (16:50)

Prva kuća na kraju ulice

Interaktivna mapa Hrvatske: Koliko je sigurno koje susjedstvo?

Samo 2,5 posto stanovništva Hrvatske bilo je žrtva nekog oblika kriminala, što je gotovo sedam puta manje od prosjeka EU (koji iznosi 14 posto) te čak desetak puta manje od Bugarske, koja je sa 27 posto pogođenog stanovništva zasjela na vrh crne ljestvice EU. Hrvatske policijske statistike pak pokazuju da unutar relativno male Hrvatske postoje bitne razlike kad se radi o osobnoj sigurnosti i sigurnosti osobne imovine. Jutarnji donosi analizu u kojoj je po prvi put napravljen “crime maping” za provale po gradovima i pripadajućim naseljima.

17.03.2016. (16:37)

Ovo je najbrži Elise ikad proizveden – Lotus Elise Cup 250!

17.03.2016. (15:24)

Mungosi prepušteni tržištu

Pod minama još 9 županija, sve treba biti razminirano do 2019.

Iako je razminiranje djelatnost od nacionalnog interesa, država ga je prepustila tržištu. Razminiranje se trenutno sve manje financira iz državnog proračuna, a sve više iz EU fondova, pretpristupnih fondova, a nešto se financira i putem donacija. Pod minama je još 9 županija (71 grad i općina), Vlada još nije donijela plan razminiranja za 2016., a do 2019. sav posao treba biti gotov. H-alter

17.03.2016. (15:15)

Mireo i kineski HuoWangTong započeli partnerstvo za GPS praćenje više milijuna vozila u Kini

17.03.2016. (14:50)

Posebna skrb

Država udomiteljima plaća 2000 kn za svako dijete, još 125 ako je bolesno

Već godinama govori se o nužno potrebnom specijaliziranom udomiteljstvu, no teško je razviti taj oblik skrbi kada su naknade za udomitelje niske i u nekim situacijama nedovoljne. Za dijete predškolske dobi opskrbnina iznosi 1800 kuna, a ako udomljeno dijete ide u školu, onda je riječ o 2000 kuna. Taj iznos odnosi se na potrebe djeteta kao što su hrana, odjeća i školski pribor. Naknada koju udomitelji primaju za udomljavanje iznosi 500 kuna, a ako je riječ o djetetu ili mlađoj punoljetnoj osobi s tjelesnim ili mentalnim oštećenjima te osobama s poremećajima u ponašanju, onda se ona povećava za – 125 kuna. Forum

17.03.2016. (14:10)

Bandić najavio uređenje Trešnjevačkog trga i starog Savskog mosta

17.03.2016. (13:14)

Svađe i kobasice

Princ i regionalni dvorjani

“Moglo bi se učiniti paradoksalnim da će posjet plemenitog para koji je najavljen kao ‘poruka mira i stabilnosti’ na Balkanu, nakon svog popijenog vina i pojedenog meda, rezultirati zaoštravanjem regionalnih tenzija između Hrvatske i Srbije. No, dakako, samo ako odlučimo zaboraviti kako je snažna prisutnost velikih sila na Balkanu i do sad u pravilu rezultirala eskalacijom tuđih sukoba na našim prostorima”, piše Bilten. O posjetu princa Charlesa piše i Sanja Modrić u Novom listu, kritizirajući odluku da se princu pokažu kobasice umjesto Mate Rimca, Tesle ili nečeg drugog.

17.03.2016. (12:53)

Skeri šit

Osam nezavisnih hororaca koji bi nas mogli oduševiti

Buzzfeed se potrudio sastaviti popis odličnih horor filmova nezavisne produkcije koji bi nas uskoro mogli oduševiti. Na popisu su svoje mjesto tako pronašli The Master Cleanse s popularnim Johnnyjem Galeckijem iz Teorije Velikog praska, Another Evil redatelja i scenarista Carsona D. Mella te The Alchemist Cookbook, koji bi svojim kompliciranim protagonistom trebao ispraviti povijesnu nepravdu prema kojoj su tamnoputi glumci i glumice u ovom žanru uvijek potrošeni na plitke i bezvezne uloge.

17.03.2016. (12:24)

Pazi, Mirko, auto

Hrvatska je po sigurnosti u prometu među najgorima u Europi

U 2015. godini na hrvatskim je cestama poginulo 358 osoba, što je čak 13,4 posto (40 osoba) više nego 2014. godine. Broj nesreća uzrokovanih alkoholom povećao se za 6,9 posto, broj poginulih biciklista prošle se godine povećao na 34 osobe (godinu ranije 19), a posebno je alarmantan broj mladih vozača koji su stradali za volanom – prošle godine poginulo ih je 60 u odnosu na „samo“ 31 godinu prije. Prosječna starost automobila na našim je prometnicama 13,5 godina, a zabrinjavajuć je i broj od 347.126 neispravnih vozila. Sve ovo znači da je po sigurnosti u prometu Hrvatska među najgorima u Europi. Monitor

17.03.2016. (12:03)

Bugatti iz 1937. godine prodan za 9,7 milijuna dolara

17.03.2016. (11:45)

Kako tako?

Poljoprivrednici starije dobi imaju mirovine od samo 50 eura

Na hrvatskim seoskim područjima mnogi poljoprivrednici primaju mirovine koje iznose svega 50 do 70 eura, što nije dovoljno za normalan život. Marijana Petir, hrvatska eurozastupnica i članica parlamentarnog Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj, vjeruje da bi se ovaj problem riješio uvođenjem nacionalne minimalne mirovine, koja ne bi bila niža od praga siromaštva – u Hrvatskoj on iznosi 1.850 kuna. Glas Slavonije

17.03.2016. (11:18)

Prvi trailer epskog remakea filma ‘Ben-Hur’

17.03.2016. (11:09)

Svjetska premijera dokumentarca ‘Slobodni’ Tomislava Žaje na festivalu u Bukureštu

Dugometražni dokumentarni film Slobodni uvršten je u službeni program Međunarodnog festivala dokumentarnih filmova o ljudskim pravima Jedan svijet Rumunjska koji se od 21. do 27. ožujka održava u Bukureštu. Uz to, film je tijekom ovog tjedna dostupan za gledanje na online platformi Doc Alliance.

Osim projekcije i debate nakon filma u sklopu glavnog programa nazvanog ‘Kukavičje gnijezdo’ (‘Cuckoo’s Nest’), film će se prikazati i srednjoškolcima s kojima će se nakon toga razgovarati. Teme su vezane uz film, a fokus je na ljudskim pravima, s naglaskom na prava ljudi s intelektualnim i mentalnim teškoćama. U svim razgovorima sudjelovat će i redatelj.

Film Slobodni prati ljude zatvorene u hrvatskim institucijama za osobe s intelektualnim teškoćama i njihov put u slobodu. Nakon izlaska iz institucija ovi ljudi se počinju mijenjati pred našim očima. Promatramo ih dok pokušavaju ostvariti svoje snove, ali ovaj put iz njihove vlastite perspektive.

Tomislav Žaja potpisuje režiju, scenarij i produkciju, direktor fotografije je Jasenko Rasol, montažer je Davor Švaić, skladatelj i dizajner zvuka Vjeran Šalamon, a tonski snimatelj Hrvoje Radnić. Film je nastao u produkciji Gral Filma, a sufinanciran je sredstvima Hrvatskog audiovizualnog centra, Open Society Foundations i Ureda za kulturu Grada Zagreba.

Tema ovogodišnjeg 9. Međunarodnog festivala dokumentarnih filmova o ljudskim pravima Jedan svijet Rumunjska je pogled preko granica – kako onih fizičkih tako i onih mentalnih. Festival je nenatjecateljskog karaktera.

Osim prikazivanja na festivalu, film Slobodni se tijekom ovog tjedna može besplatno pogledati i na online platformi Doc Alliance. Doc Alliance, Inicijativa posvećena promociji i razvoju dokumentaristike, rezultat je partnerstva sedam europskih festivala dokumentarnog filma (CPH:DOX, Doclisboa, Docs Against Gravity FF, DOK Leipzig, FID Marseille, Jihlava IDFF i Visions du Réel).

17.03.2016. (11:05)

Mirovincima 3 od 4 milijarde kuna novih obveznica

17.03.2016. (11:03)

Nema više traženja parkinga

400 milijuna ljudi u samovozećim automobilima do 2030. godine

Kad u opću upotrebu uđu automobili koji upravljaju sami sobom, moglo bi se dogoditi da će značajno pasti broj ljudi koji će u svom vlasništvu imati osobna vozila. Prema predviđanjima ABI Researcha, do 2030. godine čak 400 milijuna ljudi oslanjat će se na zajedničku uporabu samovozećih automobila, čija će usluga biti povoljnija od svih troškova koje vlasnik automobila mora plaćati. Mashable

17.03.2016. (10:21)

Bartova vizija baleta ‘Romeo i Julija’ 19. ožujka premijerno u zagrebačkom HNK

Balet Romeo i Julija Sergeja Prokofjeva premijerno će biti izveden u subotu, 19. ožujka u Hrvatskome narodnom kazalištu u Zagrebu. Riječ je o šestom baletnom uprizorenju najpoznatije ljubavne priče tragičnoga završetka u našoj kazališnoj kući, ovaj put u koreografiji i režiji francuskoga umjetnika iznimne reputacije Patricea Barta, koji je mnogim svojim djelima ostavio neizbrisiv trag na najvažnijim svjetskim baletnim pozornicama. Kao dugogodišnji prvak Baleta, koreograf i baletni pedagog pariške Opere, uveliko je zaslužan za reputaciju toga velikog baletnog kazališta te je svojim radom utjecao na brojne koreografe i baletne umjetnike, u svojoj zemlji, ali i diljem svijeta. U predstavi ostvarenoj njegovim karakterističnim klasičnim rukopisom, koji osobito vodi računa o karakterizaciji likova, sudjelovat će solisti i ansambl Baleta HNK uz pratnju Orkestra Opere zagrebačkoga HNK. Uvrštavanjem u repertoar ovoga djela inspiriranoga jednom od najslavnijih tragičnih drama, naše se kazalište pridružuje obilježavanju 400. obljetnice smrti Williama Shakespearea.

Balet Romeo i Julija lirska je priča o tragičnim veronskim ljubavnicima na glazbu Sergeja Sergejeviča Prokofjeva, koja je od svojega nastanka 1938. godine neprekidno nadahnuće mnogih naraštaja koreografa i redatelja.

Tema vječnog umjetničkog djela Romeo i Julija su ljubav, religija, smrt, ali i snaga, mržnja, suparništvo, seksualnost i moć, kompleksnost ljudskih odnosa i njihovih motivacija; piše Patrice Bart u povodu premijere, nastavljajući, Julija vjeruje u privid kako vlada svojim životom, ali ona pada kao prva žrtva vezana s Romeom koji predstavlja sladak okus zabranjena voća. Oni su spleteni u mrežu ljubavi i smrti. Povratak u Shakespeareov svijet posredstvom plesne umjetosti je tjelesna i intelektualna plovidba. Oslanjajući se na glazbu Prokofjeva, ta plovidba je umjetnčki izazov za svakog koreografa.

Izvedbom baleta ravnat će maestro Nikša Bareza. U predstavi nastupaju: Iva Vitić Gameiro, Andrea Schifano, Natalia Horsnell, Guilherme Gameiro Alves, Tomislav Petranović, Duilio Ingraffia, Azamat Nabiullin, Andrej Barbanov, Miruna Miciu, Takuya Sumitomo, George Stanciu, George Baldovin, Simon Yoshida, Svebor Svečak, Milka Hribar Bartolović, Andrej Izmestjev, Kornel Palinko i mnogi drugi.

Romeo i Julija nije romantičan balet, kakvi su Giselle ili Silfida, no nije ni veliki klasični balet kakve je stvarao slavni i do danas citirani koreograf Marius Petipa u svojim djelima poput Bajadere ili Labuđega jezera. Dokaz tomu je i činjenica što svi koreografi koji se prihvaćaju rada na tim velikim klasičnim baletima ne mogu zanemariti izvornik, dok isti postupak kada se radi o baletu Romeo i Julija nije obavezan. Svaki koreograf koji kreira balet Romeo i Julija donosi svoju viziju i svoju verziju Shakespeareova djela savršeno dopunjenoga Prokofjevljevom glazbom.

17.03.2016. (10:20)

Svijet na dlanu

Bitcoinom plaća 25 tisuća Hrvata

Bitcoinom aktivno plaća gotovo 25 tisuća Hrvata, što je jedan posto domaćih online kupaca, otkrilo je istraživanje koje su na uzorku od 6.800 ispitanika proveli Perpetuum Mobile, PBZCard, Symantec i BUG. Uvjerljivo najpopularnija alternativa karticama i gotovini u Hrvatskoj, međutim, ostaje Paypal, koji koristi čak 1,8 milijuna građana. Poslovni

17.03.2016. (09:43)

Otvara se 1. Proljetni salon HDLU Zagreb

U 19 sati, u zagrebačkoj Galeriji Sunce ( Avenija Marina Držića 1, URIHO, Zagreb) otvara se 1. Proljetni salon Hrvatskog društva likovnih umjetnika Zagreb.

Izložba će se moći pogledati do 15. travnja 2016., u vremenu: pon-pet od 10 do 16 sati, srijedom do 17 sati, subotom, nedjeljom i blagdanom zatvoreno. Ulaz slobodan.

Na izložbi će izlagati : Kristina Kinkela, Vlasta Pastuović Aleksić, Boris Pecigoš, Josip Rubes, Mladen Žunjić, Margareta Vidmar, Carla Radnić, Marija Kruljac, Krešimira Gojanović, Petar Vidak, Anđelko Brkić, Marina Lapadatović, Sabina Blažić, Juraj Jonke, Sonja Šimatić, Diana Šimek, Elvira Ladišić, Zvonko Petanović, Alfred Freddy Krupa, Robert Štimec, Tamara Gusar, Slavenka Baković, Anita Nadj, Vedran Ivanković, Stjepan Katić, Petar Hranuelli, Jasminka Bukvić, Hrvojka Miočić I-ku-ka, Tatjana Grgurina Vučetić, Jasna Dapas, Ivana Kolić, Sanja Čižić, Mladen Krupa Jr., Dalibor Brlek Slavenski, Nada Martinjak, Tihomir Cirkvenčić, Aida Hebib Raguž, Morana Jugović.

17.03.2016. (09:40)

Andro2D2

Dubrovnik: Članovi udruge Nazbilj izveli igrokaz ‘Star Wars po naški’

Članovi udruge Nazbilj jučer su se u večernjim satima okupili ispred dubrovačke gradske vijećnice i izveli igrokaz koji su nazvali „Star Wars po naški“. Spojili su tako popularni film čije snimanje počinje u Dubrovniku s aktualnom političkom situacijom u gradu. „Imperator je poslao Dvoglavog da uruči pozdrave Lord Liearu da nastavi ovako dobro raditi za Imperiju, da bude više solada i još žešće borbe protiv pobunjenika. Imperator je poslao vojnike i poručio Lordu da sezona bude što bolja“, rekli su članovi udruge u igrokazu. Slobodna

17.03.2016. (09:34)

Hrvatska je po sigurnosti u prometu među najgorima u Europi

Udruga Sigurnost u prometu (SUP) jučer je organizirala okrugli stol na temu ”Stanje sigurnosti cestovnog prometa u RH i EU”. Povod je taj jer je u 2015. godini poginulo 358 osoba, što je čak 40 osoba (13.4 posto) više nego u 2014., a za 28 osoba više od očekivanog prema Nacionalnom programu sigurnosti cestovnog prometa RH (NPSCP). Ovime je ugroženo i ostvarivanje konačnog cilja NPSCP-a za 2020. godinu od 213 poginulih osoba. Ukupna brojka prometnih nesreća za prošlu godinu iznosi 32.531, što je za 3.6 posto više u odnosu na 2014.

Okrugli stol organiziran je u suradnji s Ministarstvom unutarnjih poslova, Fakultetom prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu i Centrom za vozila Hrvatske. Okupljeni su kroz raspravu iznosili prijedloge o tome kako poboljšati trenutačnu situaciju.

“Nakon pozitivnog trenda koji bilježimo od 2008. kada su poginule 664 osobe u prometu, u prošloj smo godini nažalost zabilježili povećanje poginulih. Brojke su to koje nas ne vesele, ali isto tako mislimo da situacija još uvijek nije alarmantna. Nadam se da će to pokazati dobri rezultati iz ove godine. Nastavljamo s povećavanjem kontrola, a posebno bih želio upozoriti vozače i putnike da se vežu pojasom, on ne služi da se izbjegne kazna, nego zato da bi se zaštitio život”, rekao je Miron Huljak iz Ministarstva unutarnjih poslova.

U 2015. poginulo 93.5 % više mladih vozača

Najveći broj osoba pogine u prometnim nesrećama koje su se dogodile zbog brzine neprimjerene uvjetima. Tijekom 2015. u tim je nesrećama poginulo 140 osoba, 14 više nego 2014. Povećan je i broj nesreća koje su izazvali vozači pod utjecajem alkohola za 6.9 posto. Tijekom 2015. najviše je poginulo vozača, njih 224 što je 21.1 posto više nego 2014. Poginula su 62 putnika u vozilima, a jednako toliko je poginulo pješaka. Na milijun stanovnika 81 pogine u prometnoj nesreći. Zabrinjava podatak u 2015. da je mladih vozača (do 24. godine) poginulo 60, u odnosu na 31 iz godine prije, što je porast za 93.5 posto. Poginulo je 11 pješaka manje nego 2014., a to je jedan od rijetko pozitivnih elemenata.

“Kroz analizu koju smo proveli je važno istaknuti da je u nesrećama koje su se dogodile prigodom vožnje u zavojima smrtno stradalo 124 osoba, 15 više nego 2014. (109 poginulih). Izuzetno ranjiva kategorija sudionika u prometu su vozači bicikala, mopeda i motocikala. Poginulo je 58 motociklista, 14 više u odnosu na 2014. Najviše brine gotovo nevjerojatan podatak o 34 poginula biciklista, što je 15 više u odnosu na godinu prije”, rekli su Georg-Davor Lisicin, Milan Pajnić i Željko Marušić iz Udruge Sigurnost u prometu.

347.126 neispravnih automobila, prosječna starost 13.5 godina

Tijekom 2014. godine na cestama Europske unije je smrtno stradalo 25.846 osoba što je za 0.6 posto manje od broja poginulih u 2013. Podaci su zabrinjavajući jer se Akcijskim planom EU predviđa godišnje smanjenje od 6.7 posto da bi se dostiglo 50 posto manje poginulih do 2020. Svakoga dana na cestama EU pogiba 70 osoba. Najmanje poginulih na milijun stanovnika imaju Velika Britanija, Švedska, Nizozemska i Malta (manje od 30). Hrvatska je što tiče stanja sigurnosti u prometu 25. od 28 zemalja članica EU.

“Prosječna starost svih vozila je 13,5 godina, a prosječna starost osobnih automobila 12,52 godina. U prošloj je godini bilo 45.000 novoregistriranih rabljenih vozila čija je prosječna starost bila veća od 9 godina, dok je novih automobila registrirano 32.000. Ukupno je bilo neispravno 347.126 automobila. Najviše grešaka na vozilima bilježe uređaji za kočenje i osvjetljenje. Prosječna starost vozila raste, to direktno utječe na njihovu neispravnost, a ovim putem apeliram na odgovorne da uvedu razne mjere ili poticaje kako bi se pomladio vozni park, a time i povećala sigurnost”, rekao je Igor Dorić iz Centra za sigurnost vozila Hrvatske.

FPZ sustavno radi na lociranju opasnih mjesta

Hrvatskoj ne nedostaje kvalitetnog kadra, a to potvrđuje ekipa s Fakulteta prometnih znanosti. Ona aktivno radi na podizanju razine sigurnosti cestovnog prometa tako da snima primjenom specijalnog vozila opremljenog s kamerom i GPS uređajem. Prepoznati su već u Kataru i Engleskoj gdje rade na velikim projektima.

“Snimali smo dionicu državne ceste D3. Prilikom izrade videozapisa utvrđuju se prostorne koordinate svakog segmenta na promatranoj cestovnoj mreži, čime je omogućeno precizno lociranje svih potencijalno opasnih mjesta. Kroz aplikaciju FPZ Coding Tool unosimo 160 različitih atributa o geometrijskim, građevinsko-tehničkim karakteristikama cestovne mreže te postojećim karakteristikama i strukturi prometnog toka. Ovako možemo na svakoj prometnoj točki u Hrvatskoj znati svaku potencijalnu opasnost i djelovati”, kažu Marko Ševrović i Bojan Jovanović s FPZ-a.

Gubici od prometnih nesreća iznose 4.27 milijardi kuna

Prema izvješću iz 2011. koje obuhvaća 27 zemalja EU, te Norvešku i Švicarsku eksterni troškovi prometa čine 4 posto ukupnog BDP-a. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku u 2014. su ukupni godišnji gubitci od prometnih nesreća iznosili oko 1,3 posto BDP-a ili 4.27 milijardi kuna.

“Jasno je da ljudski život nema cijenu. No, podaci kažu da se svakom nesrećom stvaraju veliki eksterni troškovi, a to će se najbolje smanjiti tako što ćemo povećati sigurnost, sustavno raditi na poboljšanju uvjeta. Nužno je na svim razinama objediniti baze podataka o cestovnim prometnim nesrećama, harmonizirati podatke i učiniti ih javno dostupnim”, rekao je Marko Slavulj s FPZ-a.

Sudionici okruglog stola složili su se da ima puno prostora za napretkom kada je sigurnost cestovnog prometa u pitanju. Udruga Sigurnost u prometu uskoro će se s prijedlozima javiti nadležnim institucijama.

“Treba vršiti pritisak na zakonodavce i političare, a policija treba povećati broj kontrola, te reorganizirati i konkretizirati penalizaciju prekršaja i kaznenih djela u prometu. Potrebno je izraditi nacionalnu strategiju za smanjenje društvene štete uzrokovane konzumacijom alkohola. U cilju rješavanja problema alkoholiziranosti, pogotovo mladih vozača, kontrolama alkoholiziranosti vozača u prometu na godišnjem nivou treba obuhvatiti minimalno 20 posto vozačke populacije. U objekte u kojima se konzumira alkohol treba postaviti fiksne alkotestere u svrhu samotestiranja vozača. Lokalna uprava treba osigurati uvjete i omogućiti korištenje jeftinog taksija i javnog prijevoza u noćnim satima”, zaključak je sudionika okruglog stola.

17.03.2016. (09:18)

Prvi trailer filma ‘Dom gospođice Peregrine za čudnovatu djecu’

20th Century Fox predstavlja prvi trailer filma Dom gospođice Peregrine za čudnovatu djecu, redatelja filmova Edward Škororuki, Charlie i tvornica čokolade i Alisa u zemlji čudesa, Tima Burtona.

Priča prati život šesnaestogodišnjeg Jacoba čiji život teče posve mirno sve dok ga ne zadesi strašna i iznenadna djedova smrt. Pokušavajući odgonetnuti prilično sumnjive okolnosti pod kojima se ona zbila, u ruke mu dospije tajnovito pismo koje ga odvodi na daleki velški otok, gdje otkriva ruševine doma gospođice Peregrine za čudnovatu djecu. Dok Jacob istražuje napuštene sobe i hodnike u razrušenoj kući, postaje mu jasno da ta djeca nisu bila samo čudnovata: možda su bila i opasna, možda su s pravom bila izolirana na napuštenome otoku. Koliko se god to činilo nemogućim, možda su nekako još uvijek živa…

Ulogu gospođice Peregrine dobila je Eva Green, a u ostalim ulogama ćemo gledati Samuela L. Jacksona, Assa Buterielda, Judi Dench te mnoge druge.

Dom gospođice Peregrine za čudnovatu djecu temeljen je na fiktivnom romanu Ransoma Riggsa, a u domaća kina stiže u rujnu 2016. godine.

17.03.2016. (09:16)

Prošla godina obilježena rekordnim brojem DDoS napada

17.03.2016. (09:14)

Batat je izvor C vitamina, pomaže imunitetu i poboljšava psihičko zdravlje

17.03.2016. (09:13)

Prvi trailer epskog remakea filma ‘Ben-Hur’

Predstavljamo vam prvi trailer epskog spektakla Ben-Hur koji nam u kina stiže sredinom kolovoza.

Okosnica priče je suparništvo Jude Ben Hura i Mesale, rimskog zapovjednika koji ga lažno optužuje za pokušaj atentata na rimskog upravitelja. Ostavši bez titule, odvojen od obitelji i žene koju voli (Nazanin Boniadi), Ben Hur biva zarobljen na rimskim galijama. Nakon godina provedenih na moru, vraća se u domovinu i traži osvetu.

Novi ‘Ben-Hur’ nije samo remake velikog hita iz 1959. s Charltonom Hestonom koji je osvojio čak 11 Oskara, već nova adaptacija romana Lewa Wallacea – Ben Hur: Priča o Kristu iz 1880. godine, koji je svojedobno bio najprodavaniji roman svih vremena.

U glavnim ćemo ulogama gledati Jacka Hustona, zvijezdu Carstva poroka, Tobyja Kebbella u ulozi Mesale, dobitnika Oscara Morgana Freemana u ulozi Ildarina, te mnoge druge.
Režiju potpisuje Timur Bekmambetov, a scenarij Keith Clarke i John Ridley.

Film izlazi polovinom kolovoza 2016.

17.03.2016. (09:11)

Kavu s mlijekom i rak pluća, prosim

Novim zakonom jača kontrola pušenja na javnim mjestima

Novim, izmijenjenim Zakonom o ograničavanju uporabe duhanskih i srodnih proizvoda još će se više ograničiti pušenje u javnim prostorima. Prije svega ovo se odnosi na strožu kontrolu ventilacijskog sustava u kafićima. Naime, ugostiteljski objekti dobivaju dozvolu za pušenje ako su osigurali propisanu ventilaciju, no mnogi se toga ne drže i zaobilaze zakon. Večernji

17.03.2016. (08:56)

Otvoren KinoKino Festival

U zagrebačkom kinu Europa projekcijom indijskog filma Duga redatelja Nagesha Kukunoora otvoreno je prvo izdanje Međunarodnog filmskog festivala za djecu – KinoKino, a uoči projekcije posjetitelje je zabavljao dječji rock bend Vodene kozice.

Tijekom pet dana trajanja Festivala, sve do nedjelje, 20. ožujka, najmlađu će publiku razveseljavati filmski junaci iz gotovo trideset igranih filmova za djecu sa svih strana svijeta: od Švedske i Estonije do Indije i Australije. U glavnom programu nalaze se i dva ostvarenja koja na KinoKino Festival pristižu direktno s jednog od najvećih filmskih festivala na svijetu Berlinalea: dirljivo tursko ostvarenje Rauf te zabavan njemački film Same u kući. Rauf je ujedno i jedan od tri filmova upravo nominiranih za Nagradu mlade publike za najbolji europski film za djecu, svojevrsnog europskog dječjeg Oscara, koju dodjeljuje Europska filmska akademija (EFA). Jedan od omiljenih dječjih žanrova, pustolovni film, bit će predstavljen estonskim ostvarenjem Tajna družina Juhograda, dok će dugometražnu natjecateljsku sekciju upotpuniti i australski film Oddball, snimljen prema istinitoj zgodi o junačkom pothvatu psa koji je spasio koloniju pingvina. Još jedan simpatičan pas u fokusu je i južnokorejske komedije Kako ukrasti psa. O složenosti odrastanja i unutarnjim nesigurnostima koje prate pubertet publiku će poučiti 11-godišnji Rik, junak šarmantne nizozemske komedije Mali gangster, kao i malena Stella, koja će se u filmu Moja sestra mršavica uvjeriti da nitko nije savršen, pa ni njezina starija sestra. U kratkometražnoj natjecateljskoj sekciji prikazat će se ukupno devet međunarodnih ostvarenja razvrstanih u dva bloka s nazivima Svaki dan otkrivam (namijenjen uzrastu 7+) i Nema šale (za uzrast 10+). Među odabranim filmovima nalazi se i jedan domaći predstavnik: film Goranova ulicahrvatskog redatelja Matije Vukšića, poznatog po dokumentarnim filmovima Benjamin i Djeca trazicije.

O najboljim filmovima u natjecateljskim kategorijama odlučivat će profesionalni i dječji žiri. Tročlani profesionalni žiri ove godine čine programska koordinatorica jednog od najznačajnijih filmskih festivala za djecu Zlin Film Festivala, Jaroslava Hynštová, slovenski redatelj Miha Hočevar (Mi idemo svojim putem) te hrvatski redatelj Daniel Kušan (Koko i duhovi, Ljubav ili smrt), dok je dječji žiri sastavljen od sedmero osnovnoškolaca. Njihove odluke bit će obznanjene na službenom zatvaranju festivala u subotu, 19. ožujka u 19 sati, kada će izvan konkurencije biti prikazan jedan od klasika jugoslavenske kinematografije i dobitnik venecijanskog Zlatnog lava 1961. – Izgubljena olovka
Fedora Škubonje.

U popratnom programu Klasici s redateljem prikazat će se tri kultna ostvarenja po izboru hrvatskih redatelja Vinka Brešana, Antonija Nuića i Danila Šerbedžije – Vuk samotnjak Obrada Gluščevića, Bugsy Malone Alana Parketa i Tko pjeva zlo ne misli Kreše Golika, dok je program Moj prvi odlazak u kino namijenjen djeci predškolske dobi koja se prvi put susreću s pokretnim slikama na velikom platnu.

Filmske projekcije pratit će razgovori s moderatorima, a u suradnji s udrugom Bacači sjenki i festivalom Kratki na brzinu održat će se i četiri radionicevezane uz film i srodne teme. Najmlađa će publika tako imati priliku doživjeti potpuno festivalsko iskustvo koje će, uz filmske, pružiti i druge sadržaje te mogućnost produženog boravka u kinu.

17.03.2016. (08:44)

"Kaj se bahatiš"

Američki predsjednički kandidati izražavaju se poput osnovnoškolaca

Glavni kandidati na američkim predsjedničkim izborima koriste vokabular i sintaksu tipičnu za učenike viših razreda osnovne škole, zaključaj je istraživanja instituta za jezičnu tehnologij. Što se tiče leksika, Donald Trump izražava se kao učenik 7. razreda, Ted Cruz je „osmaš“, Hillary Clinton je gotovo na razini 9. razreda, Marco Rubio nešto je bolji, a najbolji je Bernie Sanders, koji se izražava kao gimnazijalac. Nitko od kandidata, međutim, nije pao na razinu bivšeg predsjednika Georgea W. Busha, koji je pričao poput „petaša“. Index

17.03.2016. (08:26)

Moj TV podsjetnik

Šest programa četvrtkom

10:24 Baron i njegovo selo, HTV1
13:47 U potrazi za vilenjacima (4.3), HTV2
15:20 Ljubav je na selu, RTL
15:36 Mali vojnik (7.4), HTV3
16:49 A – emisija o poduzetništvu, HTV4
20:05 Dodjela Porina 2016., HTV1
21:00 Nogomet, EL: Manchester Utd – Liverpool, HTV2
21:01 Miran čovjek (8.0), HTV3
23:19 Posljednja divljina Europe, HTV1
23:35 Divlja igra 3 (4.0), NovaTV
00:58 Ilegalka (6.5), HTV3
01:15 Propovjednikova kći (5.0), NovaTV
Kompletni programi: HTV1, HTV2, HTV3, HTV4, RTL, NovaTV

17.03.2016. (08:05)

Temperature za vikend rastu i do 18 stupnjeva, ali sljedeći tjedan donosi promjenu

17.03.2016. (07:00)

Sponzorirana vijest

Venecija: Doživite svu raskoš jednog od najljepših gradova na Mediteranu

Venecija je jedan od najposebnijih gradića Mediterana koji i dan danas izgleda kao i u vrijeme svog procvata. 175 metara dug Trg Sv. Marka svakodnevno oduševljava brojne turiste, a gondole daju poseban romantični štih koji privlači mnoge zaljubljene parove. Jednodnevni izlet u organizaciji agencije Best Travel stoji samo 219kn, a polasci su 19.ožujka i 23. travnja.