Eto, baš neki dan primih od svoje banke SMS poruku u kojoj me obavještavaju da su mi privremeno blokirali prepaid MC karticu zbog hakerskih napada, te da ću istu neko vrijeme moći koristiti samo na bankomatima i u poslovnicama banke.

Par dana kasnije, obavjestili su me kako ponovo mogu koristiti svoju karticu za plaćanja Internetom.

Svidjela mi se ta reakcija banke, tim više što sam upravo s tom bankom i tom karticom imao slučaj e-krađe kojeg ću vam sad prepričati.

Riječ je o prepaid MC kartici, dakle kartici koju je, baš poput mobilnog telefona, moguće “napuniti” novcima i zatim ih trošiti sve dok iznos ne bude potrošen. Ovakve prepaid kreditne kartice idealno su rješenje za ljude koji često kupuju na Internetu, ali i one koji često putuju: u slučaju krađe podataka s kartice, napadač ne može počistiti više od onoga što je na kartici ostalo.

Tako su i meni, u nekom momentu putovanja na drugi kraj svijeta i nazad, negdje na nekom POS uređaju skinuli podatke s kreditne kartice; najvjerojatnije se to dogodio prilikom presjedanja negdje u UAE, jer tamo imaju čudan običaj da ne traže ni pin ni potpis, već samo provuku karticu i tako na aerodromu brzo i jednostavno kuglicu sladoleda platite šest dolara.

Uglavnom, prošlo je od tog putovanja nekoliko mjeseci, kad eto ti ga – telefonski poziv iz banke. Dobar dan, dobar dan, jeste li vi taj i taj, jesam izvolite… jeste li možda ovih dana svojom kreditnom karticom kupovali autobusne karte u Italiji?

Odmah po obavljenom telefonskom razgovoru blokirana mi je kartica i izdana druga, a proces povrata novca za lažno kupljene autobusne karte jest trajao mjesec, dva – ali mi je na kraju sav novac refundiran. Nije bilo nikakvog navlačenja s bankom, prebacivanja krivnje niti nijekanja odgovornosti s njihove strane.

Zato cijenim i ta dva SMS-a koji me uvjeravaju da banka svoju IT zaštitu shvaća proaktivno i da razumije povjerenje koje sam joj dao koristeći njene usluge.

Podsjetio me taj događaj i na testiranje banaka u Kazahstanu koje sam obavio prije nešto više od godine dana, testirajući jedan mali, mali dio sigurnosti Internet bankarstva – SSL certifikate.

Svakako vas želim nagovoriti da pročitate, imate li snage, volje i živaca, cijeli taj tekst kako biste bolje razumjeli o čemu se radi. Za Twitter generaciju, ovo je sažetak:

“testirao SSL certifikate, isprva vrlo loši rezultati, neke banke se trgnule i ispravile sigurnosne probleme, neke nisu, puno tehničkih izraza u tekstu”.

U tekstu kojeg sam pisao prošle godine otprilike u ovo vrijeme posebno su me intrigirali odgovori banaka na moje upite o lošim rezultatima testiranja njihovih sustava; upite sam poslao samo bankama koje tad nisu zadovoljile na testu,a odgovori su bili zapravo PR- ispravni: ljubazni i apologetski, a primio sam samo jedno pismo iziritirano-nadmenog tona.

Na ponovljenom testu dva tjedna nakon e-mail korespondencije pokazalo se da su one banke koje su se odazvale e-mail upitu ozbiljno shvatile situaciju i riješile ili barem počele rješavati sigurnosne probleme na koje je upućivao test. Banke koje su ignorirale e-mail upit nisu učinile baš ništa.

Jesmo li, dakle, godinu dana kasnije imalo pametniji?

Ponovio sam testiranje banaka (kazahstanskih, podsjetit ću) s istim parametrima, ali uključujući i jedan nedavni, poprilično neugodan problem: DROWN napad.

DROWN napad relativno je svjež (oko dva mjeseca star), no potencijalno vrlo opasan napad koji, pod određenim uvjetima, može napadaču omogućiti ulaz i na poslužitelje koji nisu osjetljivi na napad.

Kako su, dakle, prošle kazahstanske banke ovog puta?

Testirano je 26 banaka i jedna stambena štedionica (eto, tako). Da vas ne zamaram detaljima koje ionako možete provjeriti u onom podugačkom originalnom tekstu, navest ću samo promjene.

Rezultat bolji od prošlogodišnjeg ostvarilo je deset banaka. Neke od banaka, njih sedam, ostvarile su male pomake (primjerice, sa dobre ocjene B na A- ili sa prihvatljive ocjene C na A-), dok su tri ostvarile drastične pomake nabolje – sa ocjene F (apsolutno neprihvatljivo) na B ili čak na A+.

To su, dakle, tri banke koje su sigurnost sustava shvatile vrlo ozbiljno i uložile truda da se, barem u ovom (imajmo na umu: vrlo izoliranom) testu pokažu u puno boljem svjetlu.

S te strane uistinu možemo pohvaliti banke i njihov trud da poslovanje s klijentima učine sigurnijim. No, ova priča (očekivano, nažalost) ima i svoju tamnu stranu: trenutno su dvije kazahstanske banke pale na ovom testu, i to zato što su obje u trenutku testiranja ispale ranjive na DROWN napad.

Ostale banke drže se tu negdje, iako i tu postoje mala nazadovanja: tri banke “pale su” za po jedno slovo; iako niti jedna nije pala u kategoriju neprihvatljivih (ispod “C”), to pokazuje kako i dalje ima mjesta za unapređenje poslovnih procesa koji se tiču proaktivne sigurnosti informacijskih sustava u tim bankama.

Proaktivna sigurnost (tj. praćenje cybersigurnosti i uvođenje promjena kako bi se zakrpale rupe i spriječili napadi prije nego što se dogode) kompleksniji je i skuplji način zaštite informacijskog sustava od reaktivne sigurnosti (kad se reagira na nešto što se već dogodilo), no on se dugoročno uvijek isplati.

Korespondencija s bankama od prije godinu dana ostavila me je u uvjerenju kako dobar dio banaka u Kazahstanu prakticira reaktivnu sigurnost jer su se, činilo mi se, našli dosta iznenađeni mojim upitom; ove godine, čini se kako je dobar dio banaka poslovne procese koji se tiču informatičke sigurnosti (jer u bankama sve počinje i završava strogo definiranim i ozbiljno nadziranim poslovnim procesom) shvatio ozbiljnije, pa otud i zamjetan napredak.

To je u modernom svijetu nužnost – primjer je SMS kojeg sam dobio, koji je mene korisnika obavjestio o sigurnosnom problemu i kako ga banka rješava: sigurnost računalnih sustava disciplina je koju treba shvatiti ozbiljno i oko nje se dobro potruditi, jer ne kažu bez razloga kako su zli dečki uvijek korak ispred dobrih.

Primjetio sam, testirajući kazahstanske banke, da testovi koje sam koristio u svom prvom tekstu ne prolaze na dvije banke; nadam se samo da se iste nisu odlučile na “security trough obscurity” (sigurnost kroz skrivanje, princip izbjegavanja davanja ikakvih informacija prema van u najčešće lažnoj nadi da će sam nedostatak informacija spriječiti napade), pa su selektivno onemogućile pokretanje baš tih testova. Kao da će to spriječiti one gore navedene zle dečke…

Autor je jedan od vodećih domaćih informatičara i ekspert za slobodni softver, informatički novinar, bivši stručni savjetnik za informatiku u poglavarstvu Grada Zagreba i vlasnik tvrtke Operacijski sustavi. Jedan je od 25 najboljih IT konzultanata u Hrvatskoj, prema izboru korisnika tih usluga. Autor je i SF knjige ‘Umišljena inteligencija’, koju u obliku e-booka možete besplatno skinuti na svoj Android uređaj s Google Play.

Nagrađivani kalifornijski fotograf Nicolo Sertorio slikat će dvorce i pejzaže u Hrvatskoj

“Eddie zvan orao je topao, lagan i vedar film koji nas puni pozitivnom energijom. Likovi su možda plošni, ali od ovakvih filmova ne očekujemo neku dubinsku karakterizaciju… Taron Egerton (Kingsman) pokazuje dosta širok raspon i mogućnost transformacije i jako je simpatičan kao Eddie, a Hugh Jackman se na ovom filmu ludo zabavlja igrajući tip pijanca i plejboja koji je prokockao svoju karijeru jer ni sport ni sebe nije shvatao ozbiljno”, piše Monitorov filmski kritičar Marko Stojiljković. Monitor

Michael ‘Eddie’ Edwards, globalno poznatiji kao Eddie The Eagle, bio je britanski olimpijski skijaški skakač u Calgariju 1988. godine. Naravno da Britanci nisu svetska velesila u skijaškim skokovima i Eddie je bio prvi britanski skakač nakon 68 godina, ali u tome je i štos. On je svojim olimpijskim duhom i iskrenošću u ubedljivom porazu postao medijska zvezda i, simpatičan i poslovno bistar kakav je, takav status je održao do danas.

Naravno, bilo je i većih amatera od njega, čak i na istim Olimpijskim Igrama, recimo jamajčanski bob-četverac je još i ranije dobio svoj ‘biopic’ Cool Runnings (1993). Bivalo je i kasnije afričkih i karipskih skijaša, ali čini se da se štos potrošio. Ipak, kad vidimo dežmekastog cvikeraša kako (poprilično loše) skače sa utreniranim sportistima, čak i najvećom legendom skokova Mattijem Nykanenom, nekako nam bude toplo oko srca i ne možemo a da ne navijamo za njega. I upravo u tome leži privlačnost ovog uveliko fikcionaliziranog biopica.

Još od detinjstva, Eddie je sanjao da postane olimpijac. Zašto, otkrićemo u toku filma kroz prilično blentavo objašnjenje. Samo, njegov problem je bio to što apsolutno nije bio sportski tip: debeljuškast, sa debelim naočarima i gotovo komično nespretan, verovatno bi polučio veće uspehe da se posvetio šahu ili bridžu. Kada su njegovi snovi o atletici, gimnastici ili plivanju pali u vodu, Eddie (Egerton) se okrenuo zimskim sportovima dobro procenjujući da su mu tu veće šanse. Britanci, naime, nisu ludi za tim. Kako mu je izmaklo mesto u spustu, okrenuo se skokovima, spakovao kofere i otišao u Nemačku da trenira.

Zez je u tome da su skijaški skokovi ne samo opasan, nego i vrlo zahtevan sport koji iziskuje godine i godine napornog treninga. Skakači dosta često treniraju od detinjstva i potrebne su im godine da bi sa jedne faze (skakaonice određene visine) prešli na sledeću, a da se ne polome. Eddie ne samo da ima možda nekoliko meseci od svog prvog skoka do Olimpijade, nego pritom ima vrlo skromna sredstva (i podeljenu moralnu podršku roditelja, o materijalnoj ne vredi trošiti reči), nema potrebnu opremu niti trenera. Ovo poslednje će priskrbiti u liku bivšeg šampiona Bronsona Pearija (Jackman), sada pijanca čiji je posao da vozi ralicu.

Ono što sledi je klasična topla ‘underdog’ sportska priča koja prolazi kroz sve kliše momente priprema na visoki cilj: građenje odnosa između njih dvojice, ismevanja od strane drugih, povremeni sukobi, međusobni ili sa drugima (recimo nadobudnim norveškim favoritima ili nadmenim britanskim olimpijskim odborom), naravno neizbežna montažna sekvenca treninga, sve do konačnog odlaska na Olimpijadu i (ne)uspeha tamo. Glavni štos je u tome što Eddieju nije bilo do pobede koliko do učešća (olimpijski duh), kao i to da bi bilo kakav pravi uspeh u tim uslovima bio još manje moguć.

Ono što scenaristi Sean Macauley i Simon Kelton i reditelj Dexter Fletcher u svom odlučnom igranju na ‘feel-good’ formulu sportske drame sa komičnim momentima zapostavljaju je upravo medijski fenomen zvani Eddie the Eagle. Da, on je za novinare na tom mestu zvezda bez premca, ali razmatranje ne ide u dubinu. Možda je Eddie kao fenomen (osoba limitiranog talenta sa zacrtanim ciljem, rešenošću i prirodnim talentom za auto-marketing) pokrenuo ono što ćemo kasnije nazivati reality show kulturom u kojoj anonimusi po svaku cenu žele svojih 15 minuta slave, često bez dostojnog pokrića.

Sa druge strane, Eddie zvan orao je topao, lagan i vedar film koji nas puni pozitivnom energijom. Likovi su možda plošni, ali od ovakvih filmova ne očekujemo neku dubinsku karakterizaciju, pa nam nije mrsko pratiti te manje ili veće ‘skupove osobina’. Odigrani su, moram reći, odlično. Taron Egerton (Kingsman) pokazuje dosta širok raspon i mogućnost transformacije i jako je simpatičan kao Eddie, a Hugh Jackman se na ovom filmu ludo zabavlja igrajući tip pijanca i plejboja koji je prokockao svoju karijeru jer ni sport ni sebe nije shvatao ozbiljno. Njihova međusobna hemija je izvrsna, a kao dodatni bonus imamo dvojicu vrhunskih glumaca, Christophera Walkena i Jima Broadbenta, u pamtljivim epizodicama.

Opet, da li zbog budžeta ili iz drugih razloga, ne može se reći da baš sve štima kada se radi o skijaškim skokovima. Zapravo, jedini kadrovi koji izgledaju realno su arhivski snimci iz Calgarija, dok Eddiejevi skokovi na treningu mogu delovati samo manje ili više atraktivno. Štos je u tome što se poredeći snimke mogu utvrditi brojni propusti: od opreme, preko načina skakanja i doskoka, pa do toga da arhivska i igrana skakonica u Calgariju nisu iste. Skijaške skokove nismo često imali prilike da gledamo na filmu (ima nekoliko dokumentaraca i vrlo opskurnih biografskih filmova) i to je šteta jer je sport sam po sebi atraktivan i da se lepo uslikati, a ni životne priče pojedinih skakača nisu ništa manje zanimljive od onoga što ovde imamo prilike videti.

Čak je i ova fikcionalizirana priča o Eddieju možda čak i nekako tipskija i manje zanimljiva od one stvarne. Zbog podvlačenja humorne note je izostavljeno to da Eddie nije bio baš toliko nespretan i da mu je mesto u spustu izmaklo za dlaku, iz razloga produkcije je trening izmešten iz Amerike u Nemačku, uveden je lik pijanog trenera koji noću skače u ‘civilnoj’ odeći i sa cigaretom u ustima (što je suicidalno ponašanje), ali ne shvatam zašto su propustili detalj da je Eddie u toku svoje predolimpijske turneje radio u Finskoj kao građevinski radnik i spavao u mentalnoj instituciji gde je bio neka vrsta domara. Takvo apsurdno blago se ne ispušta.

I pored toga film zaslužuje moju preporuku za gledanje. Nema veze što dolazi van sezone. Biće vam svakako toplo oko srca, a možda će vam dobro doći hladni zimski pejzaži u predstojećim toplim danima. Posebno ako ste fanovi skijaških skokova i simpatičnih gubitnika. (7/10)

Filmski kritičar Marko Stojiljković porijeklom je iz Beograda, a živi i radi u Sloveniji. Pratite ga i na blogu Film na dan.

Već za tri do pet godina, električna će energija, koja je već sada sve jeftinija, postati besplatna, a potrošači će plaćati samo mrežarinu, najavio je Zoran Miliša, direktor tvrtke RWE energija na panel diskusiji Optimizacija i uštede kroz energetsku održivost. Na raspravi je rečeno i kako je propuštena prilika povlačenja novca iz predpristupnih fondova za izgradnju 12 toplana na biomasu, na kraju je napravljena tek jedna. Poslovni

U 37. kolu španjolske lige vodeća Barcelona pobijedila je u gradskom derbiju Espanyol sa 5:0 (video golova), a Real je kod kuće nadigrao Valenciju sa 3:2 (video). Levante je pobijedio Atletico sa 2:1 (video) i Madriđane izbacio iz utrke za naslov. Rasprava na Forumu. Večernji, T-Portal

Nakon što su fanove opčinili spotovima za Burn The Witch i Daydreaming (koji je režirao P.T.Anderson), Radiohead je sinoć izdao dugoočekivani album A Moon Shaped Pool (evo gdje se može slušati i kupiti). Ovo je deveti po redu album grupe i prvi album koji su izdali od 2011.

Zagrebački student Tomislav Grbavac izradio je besplatnu mobilnu aplikaciju za pomoć maturantima u pripremi za državnu maturu, koju je preuzeo Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja. Uz pomoć nje maturanti mogu ponavljati ispitno gradivo iz hrvatskog jezika na mobitelu. Uskoro će dodati i pitanja iz ostalih predmeta. HRT

“Osjećam se kao mafijaš otkad sam otvorio pogon za proizvodnju kulena. Ne prođu ni dva do tri dana da nam ne dođe neka inspekcija i češlja nas. Ono što nas ispituju i od nas traže nadilazi zdravu logiku, ne stignemo se baviti poslom od silne administracije”, žali se proizvođač Slađan Novosel. U intervjuu za Agrobiz navodi još problema s kojima se susreće, kako mora voditi dnevnik, dokazivati da je svaka svinja drugačija i slično.

Gost emisije Nedjeljom u dva bio je glumac i redatelj Miran Kurspahić. Na početku emisije govorio je o svojoj najnovijoj predstavi Pad u kojoj se bavi ratnim Vukovarom, a govorio je i o politici. “Mi se sada bavimo jednom apstrakcijom u Ministarstvu kulture koje nikog ne zanima, ono oko čega se tuku je MUP. Represivni aparat je njima bit svega”, rekao je Kurspahić i dodao da veće stranke nemaju pravi ekonomski program, pa se onda stvari logično svode na crvene i crne.

Nautičar i pustolov Leo Lemešić nakon šest godina plovidbe vratio se s puta oko svijeta s 18 metara dugom jedrilicom Dora (blog, Facebook). Preplovio je 66.000 milja, pet oceana, a na palubi njegovog broda izmijenilo se preko 120 članova posade. “Ispunio sam svoj san, a što će biti dalje, ne znam. Nemiran duh teško je zatvoriti u bocu”, kaže morski vuk Leo Lemešić. Večernji

“Sama ideja da se uvedu kartice s popustima za domaće turiste najžešća je pljuska cijelom hrvatskom društvenom razvoju u posljednjih dvadeset godina. Ona je u svojoj suštini priznanje poraza. Ona je priznanje da ni ekonomskog, ni društvenog, a pogotovo ne turističkog razvoja ne može biti bez jake i samouvjerene srednje klase”, piše Jurica Pavičić. Jutarnji

Rene Bitorajac sjajno odgovorio Bujancu i Aliću: Sinoć sam doživio vrhunac karijere

Istraga protiv Volpija neće utjecati na poslovanje Rijeke

Tko je Sadiq Khan, čovjek koji mijenja London i Britaniju?

UN planira veliki projekt pošumljavanja u Africi kako bi se zaustavilo širenje pustinje koje smanjuje područja obradive zemlje i tjera ljude da ili odu u rat ili bježe u Europu. Ako se nešto ne poduzme, 60 milijuna Afrikanaca moglo bi biti primorano napustiti svoje domove u idućih pet godina, a do 2025. dvije trećine obradive zemlje postalo bi pustinja. Plan je gradnja zelenog zida koji će biti dug 7000 kilometara. Reuters

Dobitni listić jednom sretniku u SAD-u donio vrtoglavih 429,6 milijuna dolara

U Hrvatskom narodnom kazalištu obilježena je danas pobjeda nad fašizmom i oslobođenje grada Zagreba te dana Europe, piše Večernji. Na obljetnici nije bilo visokih predstavnika državnih vlasti, jedino je kao izaslanik predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović prisutan bio Milan Bandić, a njegov je govor popraćen uzvicima negodovanja. Glazbenik Miki Solus i glumica Lucija Šerbedžija izveli su na svečanoj akademiji Saveza antifašističkih boraca povodom 71. godišnjice oslobođenja Zagreba pjesmu A gdje su danas fašisti?, video prenosi N1.

Jack Oblivian u Klubu: Sjajan nastup garažnog gurua koji je "izmislio" White Stripese

NYTimes je istražio kako rasa utječe na glazbeni ukus. Reportera Davida Goznalesa bolero uvijek sjeti na oca Portorikanca, a urednica Shreeya Sinha, porijeklom Indijka, smatra da zbog glazbenog ukusa ljudi imaju predrasude prema njoj. Tu je i playlista na temu rase na kojoj je, naravno, uključen Kanye.

Racked donosi zanimljiv pregled odjeće koju prosvjednici nose i kako ona također prenosi poruke, primjerice kada je određene boje (crna, bijela, narančasta) ili kada uključuje maske (poput Guy Fawkes maske). Vrlo je snažna poruka protiv silovanja poslana kada su žene prošetale u provokativnoj odjeći ili čak gole, poručujući da izgled i odjeća ne znači pristanak.

Džamija Ferhadija, simbol Banja Luke, koja je u cjelosti uništena u svibnju 1993., jučer je svečano otvorena nakon 15 godina obnove i 23 godine nakon što je srušena. Na otvorenju je bio i turski premijer Ahmet Davutoglu čija je zemlja osigurala dva milijuna eura za obnovu. Banjolučki muftija Osman Kozlić obnovu je ocijenio kao važnu poruku mira i obnove zajedničkog života. Na otvaranju je bio i predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik koji je pozdravio otvaranje Džamije, ali i rekao da je Davutoglu iz Banje Luke poslao neoosmanske poruke. Večernji, Klix, Guardian

Alanis Morissette i James Corden otpjevali alternativnu verziju ‘Ironic’

Jurica Pavičić napisao je komentar o novoj knjizi Nenada Polimca Leksikom YU filma. U knjizi Polimac donosi antologiju 70 najvažnijih jugoslavenskih dugometražnih igranih filmova s kraćim esejom o svakom, a nabraja još 140 važnih filmova tog vremena te 143 ključne osobe jugoslavenskog filma. Jutarnji

Prior dominikanskog samostana u Splitu Luka Prcela je na jutarnjoj misi, koja se prenosila na HRT-u, napao Kolindu Grabar-Kitarović zbog toga što je ustašku NDH prozvala zločinačkom te se od nje ogradila. Prior Prcela se zapitao je li današnja Hrvatska nezavisnija od NDH. “Tko ti kaže da je današnja Hrvatska država nezavisnija od one koja je bila od 41. do 45. godine? Zašto nije rekla da nismo mi Hrvati bacili atomsku bombu na Hirošimu i Nagasaki. Koga smo mi zapravo ubili izvan svojih granica?”, pita se Prcela. Jutarnji, Index

Predsjednica Grabar Kitarović je odmah odgovorila svećeniku Prceli: "Poštovani gospodine Prcela, Vi meni ne možete oprostiti moju izjavu, a ja Vama opraštam Vašu. Okrenimo se budućnosti."

U najluđem pozivu na linč dosad, desničarski mediji objavili adresu Renea Bitorajca, oca dvoje male djece

Facebook je prilikom objave svojih financijskih rezultata i rasta korisničke baze otkrio da prosječni korisnik na dan na Facebooku, Instagramu i Messengeru provede 50 minuta, prenosi New York Times. Tih 50 minuta dozvoljava društvenoj mreži da vas dobro upozna i zarađuje na dojmovima i oglasima (zabilježili su rast od 52 posto u odnosu na prošli kvartal uprihodivši 5,4 milijardi dolara). Broj aktivnih korisnika Facebooka na mjesec porastao je na rekordnih 1,65 milijarde, Neto prihod u prvom kvartalu 2016. utrostručio se na 1,5 milijardi dolara. Jutarnji

Redatelj Miran Kurspahić na sceni ZKM-a predstavlja “Pad”, autorski komad koji govori o Vukovaru. Predstava se dijelom temelji na transkriptima Dedaković – Tuđman i drugoj dokumentarnoj građi. U prvom dijelu, koji je nazvan “Jastrebov pad”, redatelj koristi i autentične snimke iz opkoljenog Vukovara. Drugi dio nazvan je “Konačni pad” i u njemu je fabricirana 1993. s opkoljenim Zagrebom koji se našao u istoj situaciji kao i Vukovar 1991. Mladi Jastreb Branko Borković s glumcima je pričao o opkoljenom Vukovaru i padu grada kao savjetnik na predstavi. 24sata

Ministar vanjskih poslova Miro Kovač nije obavijestio ni predsjednicu Republike, ni premijera da odlazi u SAD na susret s Johnom Kerryjem, doznaje Jutarnji list. Prema njihovim informacijama, premijeru Oreškoviću za sastanak je javila američka veleposlanica u Hrvatskoj, Julieta Valls Noyes, i rekla mu da dolazi s njim dogovoriti detalje. Krugovi bliski Kovaču tvrde kako nije istina da premijer nije bio obaviješten, ali podatak koji se odnosi na to da predsjednica nije imala informaciju nije demantiran.

Goran Vojković: Dobro jutro, NDH – u pola godine nakon što je samozvana ‘Domoljubna koalicija’ preuzela vlast, Hrvatska je došla na razinu za svijet nebitne neonacističke prčvarnice

14:50 Lara Croft Tomb Raider 2: Koljevka života (5.5), RTL
15:29 Prozor u dvorište (8.5), HTV3
17:24 Ponoć u Parizu (7.7), HTV1
20:00 Paranoja (5.7), RTL
20:20 Na okuci rijeke (7.3), HTV3
20:58 Dinamo-Crvena zvezda – Domovinski rat je počeo na Maksimiru, HTV1
22:52 Sedam razdoblja rocka – Moj naraštaj: Rođenje rocka (1/7),HTV3
23:42 Vrijeme je za jazz: Glazba Arsena Dedića u jazz ruhu, HTV3
23:55 Princeza i Marinac (6.4), NovaTV
Kompletni programi: HTV1, HTV2, HTV3, HTV4, RTL, Nova TV

Zahtjev obrane Željka Žužića, optuženog da je bivšoj SDP-ovoj županici Marini Lovrić Merzel dao 100.000 mita, za izuzeće suca Županijskog suda Ivana Turudića odbijen je pa će pripremno ročište u tom predmetu biti održano 17. svibnja. USKOK je za Žužića predložio uvjetnu kaznu od godinu dana uz rok kušnje od pet godina. Tužiteljstvo je tom kaznom na neki način honoriralo Žužića koji je inkriminirao sebe, priznavši da je Lovrić Merzel dao 100.000 eura mita. Turudić je takvu nagodbu tužiteljstva i Žužića odbio smatrajući da šalje krivu poruku. Večernji

Nakon učestalih napada, prijetnji te provale u stan donedavnog intendanta HNK Rijeka Olivera Frljića proteklih mjeseci zaredale su se prijetnje i napadi na kazališne umjetnike, glumce i voditelje koji su javno iznijeli svoje mišljenje i nezadovoljstvo stanjem u zemlji. Posljednji u nizu onih koji su se našli na udaru kritika, prijetnji i pljuvanja su Daniela Trbović zbog emisije BezVeze i Rene Bitorajac zbog satirične pjesme Mi Hrvati. T-Portal

“Moj zadatak je da moja metoda jednog dana postane osnova zdravlja, učim ljude u svijetu da si međusobno pomažu. U ekstremnim situacijama treba otići u određene klinike, jer ja ne mogu nadomjestiti kirurgiju, na primjer. Protiv medicine nemam ništa. U kvantnoj fizici nema daljine. Moj pacijent može biti u Tokiju, ja na Bledu. Ja sam besmrtan, ja to znam. I vi ste, ali to ne znate. Znaju oni koji manipuliraju svijetom. Zašto to ne kažu?”, kaže bioenergičar Zdenko Domančić u zanimljivom intervjuu Dobroslava Silobrčića.

Frontmen Guns N’ Roses Axl Rose prvi puta je nastupio s AC/DC-jem sinoć u Lisabonu, umjesto njihovog dugogodišnjeg pjevača Briana Johnsona.Snimka cijelog koncerta (mobitelom). Premda su revoltirani fanovi vraćali kupljenje ulaznice nakon vijesti o zamjeni na europskoj ljetnoj turneji, a Rose još uvijek ima nogu u gipsu i prikovan je za stolicu, Rolling Stone je pozitivno ocijenio premijerni nastup ove neobične kombinacije i proglasio ih potencijalnim koncertnim hitom ljeta – “pod uvjetom da Axl bude pod kontrolom, a AC/DC izbjegnu daljnje nezgode”.

Nekadašnji čelni čovjek gradskog SDP-a Josip Milat: “Ako se nešto odnosilo na Baldasara, onda je trebalo predsjedništvo stranke imati petlju i doći na sjednicu da o tome otvoreno razgovaramo. To su demokratski odnosi, a ne u tajnosti pripremati takvu odluku.” Kako komentira to što su splitski SDP-ovci, Ostojić, Bauk, Grčić i Darko Parić digli ruke za raspuštanje ogranka, Milat kaže da je riječ je o “karijeristima koji ne žele izgubiti svoju poziciju”. Slobodna

#LastRelationshipTaughtMe – što su žene naučile iz propalih veza

“U tom slučaju vrlo angažirana predsjednica države uspjela je samo u tome da problem navodno lošeg šefa SOA-e pretvori u problem vlastite vjerodostojnosti. Počinila je niz neobjašnjivih grešaka, dala više nepametnih i posve kontraproduktivnih izjava. Prekomjernim je granatiranjem dovela do toga da se vrlo ozbiljno počnu problematizirati njeni motivi u ovom slučaju, pa čak i način obnašanja funkcije. Tvrdnjom da više ne uživa njeno povjerenje, što svakako nije razlog za smjenu, ali indicira njene dinastičke sklonosti…” piše Jelena Lovrić o posljedicama slučaja Lozančić. Jutarnji

Prije 71 godinu oslobođen je Zagreb od fašizma, a na sinoćnjoj manifestaciji Trnjanski kresovi drugu godinu za redom na sjevernoj obali Save obilježavao se spomen na taj trenutak. Rasplamsani krijesovi znak su sjećanja na staru skelu kojom su se Zagrepčani prebacivali na oslobođeni teritorij i kojom su se prvi osloboditelji grada 8. svibnja 1945. prebacili u Zagreb. Po tome je Most Slobode dobio ime. Paljenje krijesova počelo je još 1978. godine. Večernji

Najava ministra zdravlja dr. Darija Nakića, kako će i splitski KBC u novoj reorganizaciji zdravstvenog sustava postati regionalna bolnica, izazvala je negodovanje u Splitu, ali isto tako i u Rijeci i Osijeku, gdje također postoje KBC-ovi, koji bi reorganizacijom mogli izgubiti svoj status. “To nije HDZ-ova politika i nikada o nečemu takvom nismo razgovarali, a ni komentirali, a kamoli razmišljali. Split je osovina zdravstvenog sustava u južnoj Hrvatskoj. Bila bi to degradacija kompletnog zdravstvenog sustava”, kaže Dujomir Marasović, bivši ravnatelj splitskoga KBC-a i bivši saborski zastupnik HDZ-a. Slobodna

“Ostaje kolac balade, zažareni ministar kulture Zlatko Hasanbegović, dostojan nadzornik aktivnosti unutar bodljikave žice. Slučaj književne i društvene promocije Tanje Belobrajdić omogućuje nam da takav proces sagledamo izvan ograničenog obzora metafore, da ostanemo sleđeni pred njegovom doslovnošću: od one zatvorske rupe u kojoj je gospođa spisateljica vrijedno premlaćivala zatočenike, pa do svečanoga prijema na kojemu joj predsjednik Društva hrvatskih književnika za to uručuje zasluženo priznanje”, piše Viktor Ivančić o kontroverzama oko autorice romana ‘Crni kaput’. Novosti