24/09/2022 - Monitor.hr
24.09. (23:00)

Još pravih ljudi ima...

U Splitu se 27. rujna dodjeljuje europsko priznanje za filmsku glazbu – nagrada “Camille”

ECSA će nagradu za životno djelo uručiti jednom od najvećih hrvatskih, europskih i svjetski poznatih skladatelja filmske, kazališne te TV glazbe: Alfiju Kabilju. Ovom nagradom ECSA želi okruniti njegovu uspješnu karijeru koja traje već pola stoljeća, a obuhvaća više od 40 filmova i 100 TV serija. Savez vjeruje kako sposobnost gospodina Kabilja, koji je tijekom godina radio u toliko glazbenih žanrova uz održavanje visoke razine profesionalizma i umjetničkog integriteta, služi kao primjer cijeloj zajednici stvaratelja audiovizualne glazbe. Ravnododna

25.09. (00:00)

Privatizirana plaža kao javna blamaža

Boris Dežulović: Oleg Butković u Vrtu pomorskog dobra i zla

Ludwig Wittgeinstein goli je kurac prema Olegu Butkoviću, koji slobodan i neograničen pristup ograđenom i privatiziranom pomorskom dobru, kako vidimo, dopušta samo “osobama u nevolji”. Ukratko, u Garden Beach Resort na onoj plaži u Brelima na kojoj ste se sve ove godine slobodno brčkali s ostalih sto hiljada “određenih ljudi”, i vi i oni ubuduće ćete “omogućen pristup” imati samo kao brodolomci, utopljenici, putnici iz prevrnutog autobusa s magistrale ili – eto “možebitno” dobre ideje – kao migranti i izbjeglice. Isplivat ćete tako sljedećeg ljeta u Brelima, na plažu ograđenu bodljikavom žicom i stražarskim kulama s mitraljeskim gnijezdima, pa brončanoputoj influencerskoj buržoaziji i menadžeru ekskluzivnog Garden Beach Resort duhovita naziva “Vrt pomorskog dobra i zla” neuvjerljivo objašnjavati kako ste vi izbjeglica iz Hrvatske, iz koje ste pobjegli kao “osoba u nevolji”… Boris Dežulović za N1

24.09. (23:05)

Brze i kratke

  • DHZM za nedjelju izdao narančasto upozorenje na količinu kiše u gospićkoj regiji, Gorskom kotaru te na jake udare vjetra za područje Kvarnera i Kvarnerića, kao i sjeverne Dalmacije: “Budite spremni zaštititi sebe i imovinu” (Index)
  • Hrvatski zdravstveni sustav počiva na prekovremenim satima. (N1)
  • Zoran Milanović: Srbi takvi pored mene živog neće ući u EU. (Index) Hrvatski predsjednik inzistira: Šef VSOA-e mora otići, sustav treba reorganizirati. (N1)
  • Ruska Duma bi u četvrtak mogla raspravljati o aneksiji okupiranih dijelova Ukrajine. (Index) Zamjenik ruskog ministra obrane Dmitrij Bulgakov smijenjen je s dužnosti i premješten na “drugo radno mjesto”. (N1) Putin potpisao novi Kazneni zakon: Drakonske kazne zatvora za odbijanje mobilizacije, pljačku, predaju Ukrajincima… (N1) Mobilizirani Rusi dobivaju neupotrebljivo zahrđalo oružje. (Index) Društvenim mrežama šire se snimke mobiliziranih pijanih Rusa. (Index) Mobilizirani Rusi se tuku s policijom, viču da ne žele ginuti. (Index)
  • Zbog štrajka kontrolora leta paralizirano nekoliko zračnih luka u Africi. (N1)
  • Rafael Nadal se iz osobnih razloga povukao s Laver Cupa. (N1)
  • Roger Federer na Laver Cupu izveo nevjerojatan udarac – poslao je loptu kroz rupu na rubu mreže – i podigao na noge cijelu dvoranu. Čak je i John McEnroe ostao u nevjerici. Federer je komentirao: “I dalje imam oko sokolovo”. (Eurosport)

24.09. (22:00)

Kad će napokon shvatiti da nije Petar Veliki

Postoji neusklađenost između Putinovih političkih ciljeva i vojnih sredstava za njihovo postizanje

“U ovom ratu postoji dosljedna neusklađenost između Putinovih političkih ciljeva i vojnih sredstava za njihovo postizanje,” prenosi NYT riječi Michaela Kofmana, direktora ruskih studija na CNA, obrambenom istraživačkom institutu u Arlingtonu. “U važnim točkama odlučivanja Putin je odugovlačio, odbijajući prepoznati stvarnost, sve dok se opcije nisu pretvorile iz loših u gore.” Dodatni je problem što Putinove odluke, tumače američki obavještajni izvori za NYT, jačaju podjelu unutar zapovjedništva ruske vojske gdje postoje skupine suprotstavljenih mišljenja kad je riječ o odgovoru na ukrajinske vojne uspjehe. Putin, što god mislio o sebi, nije strateg, nema te sposobnosti, loš je taktičar, a tijekom ovih više od 20 godina na vlasti pokazao je da samo zna iskoristiti priliku. Ta sposobnost u ratu nema gotovo nikakve vrijednosti. Jutarnji

24.09. (21:00)

Od goblena do skejta

Počeo je “Vladimir skate film festival”, najzanimljivije skejtersko okupljanje na svijetu

Brojni inozemni gosti u Fažanu, Barbarigu, Pulu i Nacionalni park Brijune stižu s različitih strana svijeta: SAD-a, Hong Konga, Rusije, Južne Afrike, Španjolske, Velike Britanije, Švedske, Bugarske, Grčke, Poljske, Češke, Austrije, Italije, Slovenije i Hrvatske. U četiri festivalska dana i na četiri različite festivalske lokacije, Vladimir skate film festival nudi ponajbolje od domaće i inozemne audiovizualne skateboarding umjetničke produkcije uz odgovarajuće izložbe i popratne programe. Tportal

24.09. (20:00)

Ignoriranje i zapostavljanje

Ipak su krivi poslodavci: “quiet firingom” tiho ubijaju volju za rad i motivaciju zaposlenika

Iako se u posljednje vrijeme vodilo puno rasprava oko ‘tihog odustajanja’, u kojem zaposlenici ‘zabušavaju’ radeći na poslu točno ono što moraju i ništa više, sve je više onih koji smatraju da je korijen tog problema u poslodavcima, a ne u zaposlenicima. Legitimno je pitanje ‘od kada se raditi ono što se od vas očekuje smatra odustajanjem’? Drugo je pitanje zašto bi netko samoinicijativno odustajao ako ne postoji neki negativan faktor kod njihovog poslodavca. Quiet firing ili ‘tiho otpuštanje’ podrazumijeva loš odnos poslodavaca prema radniku. Točnije, poslodavac čini minimalno kako bi zadržao zaposlenika ili ga svjesno demotivira. Najčešći primjeri ‘tihog otpuštanja’ uključuju uskraćivanje povišica, stopiranje u napredovanju, nedavanje povratnih informacija ili sprječavanje zaposlenika u preuzimanju određenih projekata. Lider

24.09. (19:00)

Vrijedi do 30. rujna 2023. godine

Od listopada HŽ uvodi za mlade neograničene mjesečne karte od 75 kuna

Putovanje vlakom kao alternativnim i održivim prijevoznim sredstvom nikad nije bilo lakše, posebice za mlade koji od 1. listopada mogu putovati po cijeni od nešto manje od 10 eura, odnosno 74 kuna. Riječ je o pilot projektu Hrvatskih željeznica u vezi povoljnijeg prijevoza redovnih studenata kojim se po jedinstvenoj cijeni mjesečne karte omogućava neograničeno korištenje željezničkog prijevoza. Green

24.09. (18:00)

Hirovita zvjerka

Renato Baretić: Kuna odlazi u povijest, i neka tamo i ostane, ionako me je izbjegavala

Čitate li ovaj tekst već u subotu, kuni preostaje još samo 98 dana života, a onda će po drugi put – i nadam se posljednji –  otići u povijest. Kako se i zašto jednu šumsku grabežljivicu dijeli na sto stabala (lipa), pitali smo se za šankom, zašto ne na sto miševa (koji su joj najčešći plijen) ili na sto dlaka, kad nas već toliko zasipate izmotavačkim palamuđenjima o kuninu krznu kao drevnom sredstvu plaćanja u Hrvata? Eh, zašto ovo, zašto ono… Pa zato što se parenjem jedne kune s jednim slavujem dobije tunj, a jednog slavuja s dvama tunjevima čak i cijeli medvjed, eto zašto! Što je tu nelogično?… Kuna, dakle, odlazi u prošlost. I neka je tamo, neću za njom nimalo žaliti. Antipatija je, uostalom, bila uzajamna: zaobilazila me zvjerčica tijekom ovih 28 godina u širokom luku, dopustivši mi tek nekoliko puta da joj nakratko osjetim mekoću krzna. Tportal

24.09. (17:00)

Brze i kratke

  • Rusi puškama tjeraju građane na referendum na okupiranim područjima Ukrajine. Mediji prenose snimke građana na biralištima, s prozirnim glasačkim kutijama u kojima se vidi odabir na listićima. (N1)
  • BBC: Rusi masovno bježe, kolona na granici s Gruzijom duga 10 kilometara. (Index)
  • Šef Europskog vijeća: Suspenzija Rusije iz Vijeća sigurnosti treba biti automatska. (Index)
  • Davide Bellitteri, vlasnik hotela s tri zvjezdice u Marsali na Siciliji, dobio je račun za struju od 83 tisuće eura. Od šoka mu je pozlilo i izgubio je vid. Šest sati su ga spašavali u bolnici. (Slobodna)
  • Ispred Ministarstva zdravstva održao se prosvjed mladih liječnika Hrvatske, traže reformu zdravstvenog sustava i bolji status za pacijente i liječnike. (HRT)
  • Hrvatska je među tri europske zemlje s najvećim kumulativnim udjelom šteta od ekstremnih vremenskih i klimatskih događaja u odnosu na bruto nacionalni proizvod (BNP), pri čemu ekonomski gubici premašuju 0,25 posto BDP-a. (Index)
  • Novi model odlaganja otpada u Zagrebu: Iz centra grada uklanjaju se sve kante za miješani otpad, građani će smjeti vrećice odlagati na javne površine svaki dan osim nedjelje u razdoblju od 20 do 22h. (Tportal)
  • Na mjesto Viktora Gotovca privremeno dolazi SDP-ov epidemiolog Branko Kolarić. (HRT)
  • HDZ-ov varaždinski župan noćas u kafiću dobio čašom u glavu. (Index)
  • Velika akcija policije i Uskoka, razbijena organizirana skupina krijumčara heroina, privedena petorica, zaplijenjeno 3,9 kg droge i veliki novčani iznos. (Jutarnji)
  • Veliki Roger Federer završio karijeru. (Index) U igri parova s Rafaelom Nadalom izgubio je od Amerikanaca Jacka Socka i Francesa Tiafoea s 3:1 u setovima (4:6, 7:6, 11:9) na Laver Cupu u Londonu. (Index)

24.09. (16:00)

A neki planiraju i na Mars

U slučaju nuklearnog rata: Podzemni bunkeri superbogataša imaju dovoljno hrane za pet godina, bazene, kina, čak i parkove za šetanje pasa

Sve nuklearne eksplozije u svijetu - od 1945. godine | Express

Kako rastu izgledi za nuklearni rat, tako se intenziviraju i pripreme pojedinaca za njegove posljedice, barem među onima koji to sebi mogu priuštiti. Prema Robertu Vicinu, osnivaču kalifornijskog dobavljača bunkera Vivos, Bill Gates ima ogromna skloništa ispod svakog svog doma. Proizvođači specijaliziranih bunkera bilježe vrtoglave profite zadnjih desetljeća: npr. vrhunski bunker tipa Aristokrat tvrtke Rising S Company iz Teksasa nudi smještaj za oko 50 ljudi, što je dovoljno za obitelj, prijatelje i osoblje te košta stotinjak milijuna dolara. Dolazi u kompletu s kućnim kinom, saunom, teretanom, kuglanom i, naravno, bazenom. A lako mu se pridodaju i dodatni sadržaji poput podzemnog  parka za šetanje pasa, streljane ili galerije za čuvanje umjetničkih djela. No čini se da ultrabogataši zaboravljaju ono najvažnije: pitanje je hoće li im u okolnostima opće apokalipse posluga i stražari koje plaćaju ostati lojalni. Slobodna

 

 

24.09. (15:00)

"Ljubav" na mlazni pogon mržnje

Koga više vole Srbi: Putina ili ruski narod?

Da li Srbi više vole Putina ili ruski narod? Dok god je mogla da se povuče kakva-takva paralela između Putina i ruskog naroda, voleti Ruse moglo se razumeti i kao voleti Putina. Ali, linija je od pre par dana jasno povučena: Putin i ruski narod više nisu jedno i isto. Putin je rešio da životima žitelja Rusije brani svoju vlast – i to u Ukrajini. Čitalac se seća, slično su se ponašali i Srbi dok je Milošević u njihovo ime vodio ratove u susedstvu. Ali, sumnjam da se na tu tradiciju misli kada se govori o “bliskim vezama i sličnostima Srba s Rusima”. Pretpostavimo da je Srbima ruski narod draži od Putina. Ali, koji sad narod? Koga Srbi više vole: narod u policijskoj uniformi i s pendrekom u ruci ili narod što demonstrira protiv rata? Da li su Srbima draži Rusi koji beže preko granice ili Rusi koji uhvaćene sunarodnjake sprovode u kampove? Peščanik

24.09. (14:00)

Ja volim samo sebe, svog predivnog sebe

Ivica Ivanišević: Hadezeovcima je i rečenica “Mrzim tripice” primjer govora mržnje

Klanjam se | Ivica Ivanišević | Beletristika domaća prodaja | Cijena | Akcija | Hrvatska

Koji put hadezeovce treba braniti od njih samih. Oni se, na primjer, toliko trude praviti glupima da bi prostodušan svijet zaista mogao povjerovati kako se radi o čeljadi s intelektualnim teškoćama. Neću reći da je vladajuća stranka usporediva s ogrankom Mense, međunarodne udruge koja okuplja osobe visokog kvocijenta inteligencije, ali nisu ni balvani kakvima se vole pretvarati. Već trideset godina oni se javno muče s razumijevanjem koncepta sukoba interesa, iako im je savršeno jasno o čemu se tu radi. Naprosto su procijenili kako je vrlo praktično i korisno “praviti se tošama”, zamagljivati bit problema i onda hladno nastavljati s praksom zloupotreba službenih položaja i ovlasti. Zadnjih, pak, dana i tjedana, kao fol, razbijaju glavu preteškim pitanjem: Što je to govor mržnje? Slobodna

24.09. (13:00)

Sveprisutna, korisna i opasna

Kontaminacija mikroplastikom i utjecaj na zdravlje

 

“Sve je više izvješća o kontaminaciji mikroplastikom u našoj pitkoj vodi, mlijeku, hrani i zraku. Dok većina mikroplastike putuje kroz naš probavni trakt i završava u izmetu, mali dio sitne mikroplastike, zvan nanoplastika, čije su čestice veličine do 0,003 mm, prolazi barijere naših pluća i crijeva i ulazi u krvotok“, kaže prof. Dick Vethaak, izvanredni profesor ekotoksikologije na Institutu za studije okoliša (IVM), VU University Amsterdam. Jedna nizozemska studija iz 2021. godine procijenila je da djeca unose više od 500 komada mikroplastike dnevno, a odrasli  više od 900. No, znanstvenici upozoravaju da je to procjena, a da su stvarne količine puno veće. Stručnjaci još ne znaju točno koliko je mikroplastika opasna za zdravlje. Dosadašnja istraživanja na životinjama i na ljudskim stanicama pokazala su da izloženost mikroplastici može uzrokovati upalu, poremećaj hormona, ali i teže bolesti poput karcinoma. Živim/Jutarnji

24.09. (12:00)

Od početka rata u Ukrajini čak 2,3 milijardi ljudi sve teže dolazi do hrane

Tržišne špekulacije odgovorne za rast cijena: Banke se klade na glad i time ju dodatno pogoršavaju

Nagli skok cijena hrane u proljeće ove godine nije samo posljedica rata u Ukrajini, nego i burzovnih špekulacija investicijskih fondova i banaka, pokazuju istraživanja. Dok siromašnim masama prijeti gladovanje, Goldman Sachs bilježi porast prihoda od preko dvije milijarde dolara, a druge velike banke tek nešto manje iznose. Olivier de Schutter, UN-ov specijalni izvjestitelj za ekstremno siromaštvo i ljudska prava, izjavio je da se “banke klade na glad i time je dodatno pogoršavaju”, predviđajući daljnji rast stope gladi u svijetu, koja je u kontinuiranom porastu od 2016. godine. Od početka ruske agresije na Ukrajinu stopa ekstremnog siromaštva u svijetu uvelike se  povećala, premašivši devet posto svjetske populacije. Trenutačno 2,3 milijarde ljudi “teže dolazi do hrane nego što je to bio slučaj prije početka rata u Ukrajini”. Tome je najviše pridonio porast cijena hrane – kućanstva u siromašnim zemljama na hranu prosječno troše i više od 40 posto svojih prihoda.  Novosti

24.09. (11:00)

Brze i kratke

  • Jak potres magnitude 6,2 pogodio sjevernu obalu indonezijskog otoka Sumatre. Zasad nema podataka o žrtvama i šteti. (HRT)
  • Cijene nafte potonule ispod 87 dolara, ulagači strahuju od recesije. (HRT)
  •  Rusi masovno bježe od mobilizacije. Jedine zemlje koje im dopuštaju ulazak bez vize su: Turska, Srbija, Ujedinjeni Arapski Emirati, Armenija, BiH i Finska (N1) koja uskoro planira drastično ograničiti ulazak Rusima. (Index)
  • NATO najavio teške posljedice za Rusiju ako Moskva upotrijebi nuklearno oružje u Ukrajini. (Index) Biden: Brzo ćemo odgovoriti u slučaju da Rusi pripoje okupirana ukrajinska područja. (Index)
  • Zelenski pozvao svijet da osudi ruske “pseudoreferendume”. (HRT)
  • Rusi masovno na ulicama Moskve, traže aneksiju istoka Ukrajine. (Index)
  • Čelnici G7: “Čvrsto ćemo stajati uz Ukrajinu koliko god bude potrebno.” (Index)
  • Hrvatski premijer Andrej Plenković na Općoj skupštini UN-a: “Znamo kako je to biti napadnut, zato pomažemo Ukrajini.” (HRT)
  • Američki predsjednik Joe Biden pozvao demokratsko biračko tijelo da izabere još barem dva senatora na izborima u studenom kako bi omogućili demokratima da uklone zakonodavnu preprepku i vrate ženama savezno pravo na pobačaj. (N1)
  • Španjolska postrožila zakonsku definiciju silovanja: do sada su žene nakon silovanja morale dokazivati da je u napad bilo uključeno nasilje ili zastrašivanje. Odsad španjolski zakon silovanje definira jednostavno kao: seks bez pristanka. (Voxfeminae)
  • U Hrvatskoj sve više stranih radnika: “Smatraju nas odskočnom daskom za EU. Umreženi su preko WhatsApp grupa i informacije vrlo brzo kruže. Mi potrošimo novac da bismo ih doveli, kupimo im radna odijela i sve, a oni nakon nekoliko tjedana nestanu.” (N1)
  • Koncesije za litij na čekanju, Portugalu je bitniji okoliš. (HRT)
24.09. (10:00)

Pobrkani lončići

Slavoj Žižek: Ukrajina pred izborom

Tretirajući izraelsku kolonizaciju Zapadne obale kao odbrambenu borbu za slobodu, Ukrajina podržava agresiju druge sile i time kompromituje sopstvenu, potpuno opravdanu borbu za slobodu. Pre ili kasnije, moraće da napravi izbor. Hoće li biti istinski evropska, učešćem u univerzalnom emancipatorskom projektu koji definiše Evropu? Ili će postati deo populističkog talasa nove desnice? Peščanik

24.09. (09:00)

Ruski rulet

Neke bivše sovjetske države iskorištavaju rat u Ukrajini kako bi silom riješile dugogodišnje razmirice

Kada je pokrenuo invaziju na Ukrajinu, Vladimir Putin ponadao se da će obnoviti slavu nekadašnjeg Sovjetskog saveza, a zapravo je izazvao kaos kakav nije viđen od raspada SSSR-a 1991. godine, piše Politico. Dok Rusija pokušava osvojiti Ukrajinu, javljaju se novi-stari sukobi među nekim državama, nekadašnjim članicama SSSR-a. Azerbajdžan je granatirao sela i gradove duboko u teritoriju Armenije. Rata se pribojava i Gruzija (u kojoj na svakoj državnoj zgradi visi zastava Ukrajine u počast ratnim žrtvama) jer je oko petine njezinog teritorija pod ruskom okupacijom u deklariranoj, ali nikad međunarodno priznatoj Abhaziji. Odnosi Rusije i Kazahstana sve su gori, što zbog rata u Ukrajini, što zbog ruske blokade izvoza kazastanskog plina i nafte. U Pridnjestrovlju, koje se odcijepilo od Moldavije ali koje i dalje nije međunarodno priznato, nalazi se 1500 ruskih vojnika. Moldavija je u lipnju, zajedno s Ukrajinom, dobila status EU kandidata i želi da ruski vojnici napuste zemlju. Iskre frcaju, ljudi ginu i na granici Tadžikistana i Kirgistana… Politico/Jutarnji