31/10/2022 - Monitor.hr
31.10. (23:00)

Brze i kratke

  • Brazilski predsjednik Jairo Bolsonaro ne priznaje izborni poraz: Priča se o blokadi autocesta, svi napeto čekaju riječ generala. (Jutarnji)
  • Norveška od sutra stavlja vojsku u viši stupanj pripravnosti zbog rata u Ukrajini, potvrdio norveški premijer Jonas Gahr Stoere. (Index)
  • Nakon jakih ruskih napada jutros diljem Ukrajine četrdeset posto stanovnika Kijeva ostalo bez vode, izjavio kijevski gradonačelnik Vitalij Kličko. (Index)
  • Bivši svjetski prvak u šahu Anatolij Karpov primljen u bolnicu s teškim ozljedama glave i nalazi se u induciranoj komi. Ruski poduzetnik Andrej Kovaljov tvrdi da su nepoznate osobe napale Karpova dok je izlazio iz ruske državne Dume i teško ga ozlijedile. No Karpovljev asistent Albert Stepanyan tvrdi da je slavni šahist stabilno i bez ozljeda, a odbacio je i glasine o napadu. (Sportske)
  • Reperu Kanyeu Westu prijeti bankrot zbog antisemitizma: “Za koji mjesec neće imati ni za slanac” (Jutarnji)
  • HGK: Neoporezivi iznos napojnice po djelatniku – do 25.000 kuna godišnje. (HRT)
  • Porezna objavila listu dužnika: Gotovo 36.000 obveznika duguje 8,5 milijardi kuna. (N1)
31.10. (23:00)

Špijunaža i kamuflaža

Njemački kontraobavještajci upozoravaju na sve aktivnije suparničke špijune

Sjedište MAD-a u vojarni Konrad Adenauer u Kölnu

Predsjednica njemačke Vojne kontraobavještajne službe (MAD) Martina Rosenberg upozorila je na povećanje aktivnosti suparničkih obavještajnih službi u Njemačkoj. Scenariji prijetnji za Bundeswehr su različiti, kaže Rosenberg. “Obavještajne službe pod kontrolom država koriste sva raspoloživa sredstva kako bi došle do željenih informacija, ostvarile utjecaj i slijedile interese svoje zemlje”, izjavila je Rosenberg za Njemačku novinsku agenciju dpa. Letovi dronova iznad vojarni Bundeswehra, pokušaji ruskog špijuniranja prilikom obuke ukrajinskih vojnika i, naravno, internet: Pred njemačkom Vojnom obavještajnom službom sve više je izazova. Inače, Vojna kontraobavještajna služba je treća savezna obavještajna služba u Njemačkoj, uz Saveznu službu za zaštitu ustavnog poretka (BfV) i Saveznu obavještajnu službu (BND). MAD ima gotovo 1400 zaposlenih, a sjedište službe je u vojarni Konrad-Adenauer u Kölnu. Deutsche Welle

31.10. (22:00)

U Zimbabveu i prodavači u trgovini znaju gdje je Bosna

Bosanka u Sarajevu upoznala supruga Belgijca, sada žive u Africi: “Madagaskar je nešto najljepše što mi se dogodilo u životu”

Bosanka s adresom na Madagaskaru: Praznovjerje upravlja životom ljudi na otoku

Na Instagram profilu “Bosnian girl in Africa​​​​​​​” Bosanka Ramajana Mabita otkriva čari egzotičnih afričkih zemalja Madagaskara i Zimbabvea. Prašume, koraljni grebeni, duge plaže, najneobičnije voće, najčudnije životinje, spektakularna prirodna čuda i veličanstveni pejzaži, sve se to može vidjeti na njenim slikama, piše Radiosarajevo.ba. “Moj muž je Belgijac, podrijetlom iz Konga, s kojim imam dvoje djece. Iz Sarajeva smo se odselili u Belgiju, nakon Belgije u Crnu Goru, nakon Crne Gore na Madagaskar i nakon Madagaskara u Zimbabve, gdje sada živimo. Od svih zemalja naša baza je u Belgiji, kamo odlazimo jednom godišnje, a čiji sam državljanin i ja postala u međuvremenu”, kazala je Mabita. “Madagaskar obožavam, a Zimbabve me oduševio od prvog dana. Ovdje su ljudi jako obrazovani, pismeni i kulturni. U Zimbabveu konačno ne moram objašnjavati gdje je Bosna, jer to ovdje i čovjek na kasi u običnom supermarketu zna.” Slobodna 

31.10. (21:00)

Lula mira

Novi brazilski predsjednik Luiz Inácio Lula da Silva: “Brazilu trebaju mir i jedinstvo”

Brazil's Lula: From president to prisoner - BBC News

Luiz Inácio Lula da Silva (Radnička stranka), kandidat ljevice, prvoga će siječnja 2023. godine preuzeti dužnost predsjednika Savezne Republike Brazila. U drugom krugu predsjedničkih izbora osvojio je 50,9% valjanih glasova. Protukandidat, Jair Messias Bolsonaro (Liberalna stranka), sadašnji predsjednik, kandidat krajnje desnice, osvojio je ostatak glasova što ih je u elektroničku glasačku kutiju utipkalo 124 milijuna birača koji su pristupili biračkim mjestima. Samo dva milijuna glasova razlike u korist Lule svjedoči da je riječ o duboko podijeljenom biračkom tijelu i društvu. Naglašavajući radikalnu promjenu ekološke politike u odnosu na Bolsonara, Lula je upozorio da “Brazil i planet trebaju živu amazonsku prašumu i ostale brazilske biome”. “Vladat ću za svih 215 milijuna Brazilaca, ne samo za one koji su glasali za mene. Ne postoje dva Brazila, mi smo jedan narod, samo jedna nacija. Ovoj zemlji trebaju mir i jedinstvo, nitko ne želi živjeti u podijeljenoj zemlji”, istaknuo je novi brazilski predsjednik. Novosti

31.10. (20:00)

Slom iluzija

Analiza CNN-a: Zbog čega vojske gube volju za borbom?

SRAMAN PORAZ AMERIKE U AVGANISTANU: Iza njih ostali samo pepeo i genocid! - Preokret

Zbog čega vojske gube volju za borbom? To je pitanje koje je CNN postavio veteranima i vojnim povjesničarima. Tijekom povijesti postoje primjeri vojski koje su potiho “dale otkaz” – prestale napadati neprijatelja ili činile samo minimalno da bi preživjele. Razlozi za strah i paniku različiti su. Ipak, McCausland i povjesničari kažu da su se kroz povijest ratovanja kristalizirala najmanje tri razloga zašto vojske gube volju za borbom:

  1. Gube vjeru u ciljeve
  2. Gube vjeru u svoje vođe
  3. Gube potporu svoje zemlje.

Politički kontekst američkog rata u Vijetnamu drugačiji je od trenutnog rata u Ukrajini. U Rusiji antiratni prosvjedi nasilno su ugušeni, a mediji većinom ne kritiziraju Putinove odluke. Međutim, na bojišnici ruski vojnici počinju shvaćati ono što su američki vojnici shvatili u Vijetnamu – da se bore za laž. N1

 

 

31.10. (19:00)

A što kad ti padne šećer preko tjedna?

Šveđani slatkiše (u pravilu) jedu samo subotom

Tradicija koju ovdje predstavljamo ima i svoje ime, na švedskom se zove “lördagsgodis”, što i doslovce znači “subotnji slatkiši”. Naime, Šveđani su odavno shvatili da šećer i slatkiši jesu u načelu nezdravi, ali je sasvim u redu konzumirati ih umjereno. Dapače, potpuno izbacivanje šećera iz prehrane može pričiniti više štete nego koristi. I onda su se dosjetili: počeli su propagirati subotu kao dan za konzumaciju slatkiša, i tako već desetljećima. Mlađi stanovnici Švedske ne sjećaju se kada je to počelo, no njihove bake i djedovi bili su svjedoci stvaranja jednog takvog običaja.  Naime, liječnici u psihijatrijskoj bolnici Vipeholm tamošnjim su pacijentima davali različite količine šećera ne bi li utvrdili hoće li izazvati kvarenje zubi… Tportal

31.10. (18:00)

Ivan Iljin se zalagao za fašističku ideologiju Benita Mussolinija

Jesu li Putinovi stavovi fašistički?

“Postoji prilična količina dokaza da se Putin divi Iljinovom radu i idejama”, rekla je za Al Jazeeru Yoshiko Herrera, profesorica političkih znanosti na Sveučilištu Wisconsin-Madison koja je proučavala radove Ivana Aleksandroviča Iljina i njihov utjecaj na trenutni narativ Kremlja. “Postoje različiti aspekti u Iljinovom radu koji bi Putinu mogli biti privlačni, a to su naglasak na snažnoj državi, autokraciji i ruskom nacionalizmu“, rekla je Herrera. A Iljinovo odbacivanje ideje o državnosti i nezavisnosti Ukrajine, političke ili kulturne, pomaže Putinu da opravda nastavak rata. “Nešto relevantno za posljednjih godina su Iljinovi antiukrajinski stavovi… jer je poricanje ukrajinske nacionalnosti i suvereniteta ključna ideja koja podupire Putinov rat protiv Ukrajine”, zaključuje Herrera. Aljazeera

31.10. (17:00)

Pazi samo da se ne zaljubiš

Istraživanje pokazalo: Deepfake licima više vjerujemo od lica stvarnih ljudi

AI sustav po sjaju u očima prepoznaje deepfake lica - Umjetna inteligencija @ Bug.hr

Većina ljudi ne razlikuje dobro stvarno lice od lažnog, pokazali su rezultati istraživanja objavljenog u časopisu PNAS. Tijekom istraživanja obavljena su tri eksperimenta kako bi se ustanovilo mogu li ljudi razlikovati stvarna lica od onih koje je napravila umjetna inteligencija (poznatih i po nazivu “deepfake”). Pokazalo se kako ispitanici ne samo što nisu mogli razlikovati stvarna lica od umjetnih, već su umjetnim licima više vjerovali. Najviše pogrešaka u prepoznavanju bilo je vezano uz lica muškaraca i žena bijele rase, pri čemu su se lica muškaraca pokazala težima za čitanje. Tportal Na sveučilištu Buffalo izrađen je sustav umjetne inteligencije koji može prepoznati umjetno generirana ljudska lica analizirajući detalje rožnice; uspješan je u 94 % slučajeva. Bug

31.10. (16:00)

Brze i kratke

  • Inflacija u eurozoni najveća od uvođenja eura. (Index)
  • Novi val napada na Ukrajinu, Rusi ispalili više od 50 projektila. (HRT)
  • Izvješće britanskog Ministarstva obrane: Rusija na prvu crtu raspoređuje tisuće slabo opremljenih rezervista. (Nacional)
  • Rusija: Raspoređivanje nuklearnog oružja u Europi snizilo bi nuklearni prag. (N1)
  • SAD planira rasporediti bombardere B-52 u sjevernoj Australiji. Ti avioni mogu nositi i nuklearno oružje. (N1)
  • Pokrenuta velika istraga u Seulu, rekonstruiraju se događaji koji su doveli do tragedije uoči Noći vještica. (Nacional)
  • Ministar gospodarstva Davor Filipović: Prodaja INA-e bila je velika greška, neću otkriti dugoročne planove. (Index)
  • Mladen Jakopović, predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore: “Hrvatska ima dovoljno žitarica do sljedeće žetve” (HRT)
  • Vozači će od utorka, 1. studenoga i preko dana morati imati upaljena dnevna ili kratka svjetla na vozilima, kako bi bili uočljiviji u prometu. Od 15. studenoga obvezna zimska oprema. (N1)
  • Zlatko Dalić danas objavljuje popis za SP, čeka se rezultat Kalinićeve magnetske rezonance. (Index)
  • NASA-ina promatračnica snimila “nasmijano Sunce”. (Tportal)

https://twitter.com/NASASun/status/1585401697819656193

 

31.10. (15:00)

Jeftino prodaš, skupo kupiš

Od 1. srpnja 2023. stranci će moći kupovati poljoprivredna zemljišta u Hrvatskoj bez limita

Gorski kotar, Hlevci zemljište na prodaju

“Postoji interes stranaca, najviše većih korporacija jer našim ljudima nije isplativo imati malu količinu zemlje i obrađivati ju bez subvencija”, navodi stručnjak za nekretnine Sanjin Rastovac. Kaže kako će biti veliki interes za solarnu energiju, pogotovo u Zagori, te Slavoniju zbog agrikulture i poljoprivrede. Ističe da je Hrvatska i dalje najjeftinija u EU-u po cijeni zemljišta, oko 3400 eura po hektaru obradivog zemljšta, dok je, primjerice, u Sloveniji prosjek 20.000 eura, a najskuplja je Nizozemska sa 70.000 eura. “Možemo očekivati da će doći puno stranaca. Istra je područje od najvećeg interesa jer je zemlja najjeftinijja, ali i Primorsko-goranska županija”, navodi Rastovac. Slobodna

31.10. (14:00)

Odbio špijunirati za SOA-u i ukinuli mu već dodijeljeni azil

Omer protiv države

Omer Mahdi

Omera Mahdija je u proljeće 2020. Sigurnosno-obavještajna agencija (SOA) proglasila prijetnjom za nacionalnu sigurnost RH, a Ministarstvo unutarnjih poslova na temelju te procjene, koja mu do danas nije obrazložena, oduzelo ranije dodijeljen azil te mu naredilo da napusti Europski gospodarski prostor. I sve to nakon što je odbio postati doušnik SOA-e sa zadatkom odavanja informacija o drugim izbjeglicama. Strahujući od deportacije u Irak, zemlju u kojoj mu, kako su to upozorile i međunarodne organizacije za zaštitu ljudskih prava, prijeti smrt ili mučenje, Omer je u međuvremenu otišao iz Hrvatske. Sada s partnericom Tajanom Tadić živi u Berlinu, gdje čeka na odobrenje tamošnje međunarodne zaštite. Nakon što je odbijena njihova žalba na raniju presudu zagrebačkog Upravnog suda, kao i zbog svega što su preživjeli, Tajana i Omer nedavno su podigli zajedničku tužbu Ustavnom sudu RH. Novosti

31.10. (13:00)

I u najrazvijenijim državama jako puno ljudi radi nedjeljom

Rad nedjeljom: Usporedba Hrvatske i nekih zemalja iz EU

U 'LOCKDOWNU' VAM JE BIO ZABRANJEN RAD NEDJELJOM? Sada možete tužiti državu – Ploče Online

Prema anketi iz 2015. Europske zaklade za poboljšanje životnih i radnih uvjeta, države s najvećim postotkom zaposlenika koji nikada ne rade nedjeljom su Luksemburg (58 posto), Belgija (57 posto), Austrija (55 posto) te Cipar, Latvija i Portugal (54 posto). Najmanje je zaposlenih koji nikada ne rade nedjeljom u Grčkoj (35 posto), Hrvatskoj (36 posto), Rumunjskoj (39 posto) te Irskoj i Poljskoj (41 posto). U prosjeku, u EU 54 posto radnika radi bar jednu nedjelju u mjesecu. Učestalost nedjeljnog rada je puno veća među samozaposlenima, a fizički radnici su češće odgovarali da rade bar jednu nedjelju nego uredski radnici. Po sektorima nedjeljom rade najviše radnici u trgovini i ugostiteljstvu, a najmanje u javnoj upravi, obrazovanju i zdravstvu. Index Većina hrvatskih građana je za zabranu rada nedjeljom, no radili bi ako bi bili dobro plaćeni i imali drugi dan slobodan. Tportal

31.10. (12:00)

Gospođica se malo brčka

U dubrovačkom akvatoriju snimljena sredozemna medvjedica

Prije nekoliko dana Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije zaprimila je dojavu o opaženoj jedinki sredozemne medvjedice (Monachus monachus) kao i videosnimku iste, na predjelu Danče u blizini stare gradske jezgre Grada Dubrovnika, što je prva potvrđena dojava o ponovnom pojavljivanju sredozemne medvjedice u akvatoriju Dubrovnika. Javna ustanova dojavu je zaprimila od sugrađanina Denisa Dilberovića, koji ju je slučajno uočio i snimio kamerom. Sredozemna medvjedica najugroženiji je morski sisavac u Europi i najrjeđi tuljan na svijetu. Sve građane na tom području dubrovačka Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode moli da jave ako ju ponovno uoče. Green

31.10. (11:00)

Godine 1987. godišnja inflacija bila je 170 posto, a 1989. više od 1000 posto

Može li inflacija ponovno, kao u Jugoslaviji, pojesti kredite građana

Generacije koje su se gradile život osamdesetih godina prošlog stoljeća sjećaju se i “dobre strane” inflacije – kako im je pomogla u otplati kredita za izgradnju kuće ili kupnju i opremanje stana. Ljudi često kažu da je “inflacija pojela kredite”. Marko Pahor, profesor s Ekonomskog fakulteta u Ljubljani, objašnjava tadašnja inflatorna događanja i odgovara na pitanje može li se isto dogoditi i danas. “Tko danas ima kredit, ima koristi od inflacije, ali daleko od one mjere u kojoj se to događalo u Jugoslaviji osamdesetih godina”, ističe Pahor. N1

31.10. (10:00)

Brze i kratke

  • Kandidat ljevice Luiz Inácio Lula da Silva pobijedio je u drugom krugu predsjedničkih izbora u Brazilu. Osvojio je 50,83% glasova, a trenutačni predsjednik, desničar Jairo Bolsonaro 49,17 posto. (N1)
  • Od jutra odjekuju jake eksplozije u Kijevu i Harkivu. Lansirano je 40 krstarećih projektila na Ukrajinu. Neki dijelovi Kijeva su bez struje i vode. Ukrajinski izvori tvrde da Rusi povlače topništvo iz Hersona. (Index) Volodimir Zelenski potvrdio da ukrajinske snage odbijaju žestoku ofenzivu na istoku, u Donjecku. (Index)
  • Više od 100 brodova sa žitaricama zapelo u vodama kod Istanbula. (N1) Ukrajina traži novo rješenje za izvoz pšenice, traži da joj Europa oslobodi put Dunavom. (N1)
  • Broj poginulih u urušavanju visećeg mosta u Gujaratu u Indiji povećao se na 132. (HRT)
  • U Danskoj se sutra održavaju parlamentarni izbori. Lijevi i desni blok izjednačeni, sve ovisi o centru. (Index)
  • U 4 sata i 6 minuta seizmografi Seizmološke službe Republike Hrvatske zabilježili su potres magnitude 3,0 s epicentrom oko 15 km jugozapadno od Valpova. (HRT)
  • SAD i Južna Koreja započeli dosad najveću vojnu vježbu “Vigilant Storm”. Pjongjang osudio zajedničke vježbe kao probu za invaziju i dokaz neprijateljske politike Washingtona i Seula. (Index)
  • Svjetski dan štednje: Depoziti građana u bankama skočili za 22,3 milijardi kuna. (Tportal)
  • Cijene nafte porasle drugi tjedan zaredom. (N1)
  • Evo kako će raditi trgovine i šoping centri sutra, na blagdan Svih svetih. (N1)
31.10. (09:30)

Sponzorirana vijest

Kompletan ginekološki pregled uz papa test i color doppler za 349 kuna


Ponuda uključuje ginekološki pregled, papa test i color doppler ultrazvuk u Privatnoj ginekološkoj ordinaciji Prim. doc. dr. sc. Ivan Fistonić. Obavite to ako niste pa ste mirne godinu dana. Rok iskoristivosti: 16.11.2022. Radno vrijeme doktora je od 9-15h, a naručiti se možete do 16h. Ponuda je na 53% popusta i košta 349 kuna. Više detalja pogledajte na ovdje.

31.10. (09:00)

Politički kontekst danas je neusporedivo povoljniji za Hrvatsku nego 1995.

Višnja Starešina: Nova hrvatska pozicija u promijenjenim geopolitičkim okolnostima

Ruska invazija na Ukrajinu dovela je Hrvatsku u poziciju da na terenu međunarodnih odnosa igra utakmicu nekoliko razina iznad svoje kategorije. Samit Međunarodne krimske platforme u Zagrebu, čija je ‘zvijezda‘ bila predsjednica Zastupničkog doma američkoga Kongresa Nancy Pelosi, tek je jedna manifestacija te nove hrvatske pozicije u promijenjenim geopolitičkim okolnostima. Hrvatska je u prigodi biti, kako je to napomenula Pelosi, ‘ključan američki saveznik, regionalni lider i NATO-ov partner‘ u ovom dijelu svijeta. I zahvaljujući tomu ojačati svoje gospodarske i sigurnosne kapacitete, kao i zaštititi svoje državne interese u odnosu na susjedni Balkan. Lider

31.10. (08:00)

O ovome nismo učili u školi

Austro-Ugarska je imala samo jednu prekomorsku koloniju, kvart u kineskom Tianjinu

Tianjin

U sklopu mirovnog sporazuma, svoje koncesije u Tianjinu dobile su i Rusija, Italija, Belgija i — Austro-Ugarska. Za razliku od pragmatičnih etabliranih imperijalnih sila, Austro-Ugarska je svoju koncesiju uglavnom koristila za širenje kulturnog utjecaja. Budući da njezino sudjelovanje u ekspedicijskim snagama nije bilo veliko — samo četiri krstarice i 296 vojnika — Austro-Ugarska je dobila odgovarajuće sićušan dio Tianjina: četvrt površine 0,6 četvorna kilometra. Riječ je o dijelu grada blizu povijesnog centra, na mjestu gdje rijeka Pei-ho ionako više nije bila plovna za velike trgovačke brodove. Austro-Ugarska je jedina među stranim silama dala svoje državljanstvo svim lokalnim stanovnicima. Uprava je bila povjerena vijeću sastavljenom od lokalnih uglednika, carskog konzula i zapovjednika vojnog garnizona u kojem je bilo 40 mornara austrougarske mornarice i 70 kineskih policajaca. Na području koncesije izgrađeni su bolnica, kazalište, škola, vojarna, zatvor, toplice i groblje — tragovi habsburške arhitekture i danas su vidljivi u tom dijelu grada. Tportal