16/10/2022 - Monitor.hr
16.10. (23:00)

Dogodio se smak jednoga svijeta, a nama je pružena mogućnost da u novom životu poživimo u drugome svijetu, ali kao stranci, migranti, tuđinci

Miljenko Jergović: Goranka Matić – roditeljica YU novog vala

Fotografkinja Goranka Matić bila je među najvažnijim stvarateljima naše slike u osamdesetima. Neke njezine fotografije – obilazeći izložbu nabrojao sam ih dvadesetak – postale su na takav način amblematske da ih više nismo doživljavali kao fotografiju. Bile su projekcije naše svijesti, nešto poput narodnih pjesama u žanru slike. Goranka Matić nije fotografirala svijet onakvog kakav je on izgledao, nego je svijet izgledao (počinjao izgledati) onako kako ga je Goranka Matić fotografirala. Svodeći račune vlastitoga socijalnog poraza i općeg rasula svijeta iz kojeg sam potekao, došao sam do bizarnog otkrića: sva ta pusta vjera da neće biti rata, a onda da u tom ratu neće baš sve biti uništeno, ticala se isključivo dizajna nas i našega svijeta u osamdesetima. Naprosto, nije se moglo zamisliti da će svijet koji je izgledao kao Europa prestati da bude Europa. Miljenko Jergović

 

 

17.10. (00:00)

Brze i kratke

  • Ben Hodges, bivši zapovjednik američke vojske u Europi: “Ukrajina do ljeta može vratiti Krim” (N1)
  • Ukrajina nudi 100.000 dolara za zarobljavanje ruskog desničara i jednog od glavnih proruskih separatista u Ukrajini Igora Girkina (Strelkova). (Index)
  • Rusi odbili ukrajinsko napredovanje u tri regije: Donjecku, Hersonu i Mikolajivu. (N1)
  • Tajni sastanak u Moskvi 11. listopada: “Hitno ispraznite garaže i napravite skloništa” (Jutarnji)
  • Kina i druge ruske saveznice pozvale građane da pod hitno napuste Ukrajinu. (Jutarnji)
  • Ukrajinske vlasti pozvale građane: “Štedite struju, večerajte ranije” (N1)
  • Deseci tisuća ljudi prosvjedovali u Parizu protiv rasta cijena. Današnji prosvjed uvod je u opći štrajk planiran za utorak, na poticaj stranaka ljevice i četiri sindikata. (Index)
  • Vukovarski gradonačelnik Ivan Penava: Porfirijeva poruka je dobar korak, ali situacija sa Šešeljom je neprihvatljiva. (Index) Povjesničar Tvrtko Jakovina za N1 komentirao dolazak srpskog patrijarha u Vukovar. (N1)
  • Hrvatski predsjednik Zoran Milanović položio vijence na vukovarskom Memorijalnom groblju žrtava iz Domovinskog rata na 31. godišnjicu pogibije jednog od zapovjednika obrane Vukovara general bojnika Blage Zadre i pukovnika Alfreda Hilla. (Index)
  • Josip Jelić više nije savjetnik premijera Plenkovića za Zagreb: Dobio je “izvanredni otkaz i zabranu ulaska u središnjicu”. (Jutarnji)
16.10. (23:00)

Jer priznanje smo dobile (i) sve mi, besramne kćeri besramnih majki

Olja Savičević Ivančević: Nobel za kćeri

Olja Savičević Ivančević > SKUD "Ivan Goran Kovačić"

Hvala Anne Ernaux što je pokazala kako se to priča o sebi, a da se ego odloži iza tastature; kako se dokumentarno i objektivno pretapa u subjektivno i emotivno, a redukcija riječi izaziva glad za tekstom. Ima kod nje nenametljive otmjenosti u stavu i izrazu koja čini da pišući o sramu bez imalo srama ostane visoko iznad vlastita poniženja. I eto, to je stil, ono što dobru književnost dijeli od trača ili ispovijesti. No, ne možemo se ne upitati što je s njenim nasljeđem, s kćerima, gdje su one danas u 21. stoljeću? Dok Ernaux poziva na antiklasne prosvjede protiv Macrona, kćeri su trenutno na ulicama Irana, protestiraju protiv femicida; na ulicama Srbije protestiraju protiv senzacionalističkog izvještavanja o silovatelju, a u Hrvatskoj na ulicama kleče očevi i mole da se žene vrate u vrijeme prababa. Premijerka koja pleše, to je skandal čak i u liberalnoj Finskoj. U tome se krije odgovor zašto je ovogodišnji Nobel dočekan s toliko iskrenog entuzijazma. Novosti

16.10. (22:00)

Europljanima je stalo do održivih financija, ali im nedostaju korisne informacije o tome

Europljani se osjećaju sigurnima u internetskom bankarstvu, ali ne znaju puno o digitalnom euru

Čak 86 posto stanovnika Europske unije osjeća se sigurnim u upravljanju osobnim financijama, a 73 posto se osjeća sigurnim u internetskom bankarstvu, pokazuje istraživanje Eurobarometra o komuniciranju Europljana sa svijetom financijskih usluga temeljeno na odgovorima 27.862 stanovnika iz 27 država članica. Prema istraživanju, tri su glavna izvora informacija za Europljane o njihovim osobnim financijama: preporuke financijskih savjetnika, specijalizirane usporedbe proizvoda te preporuke prijatelja ili obitelji. Samo 5 posto Europljana koristi informacije s društvenih medija i utjecajnih osoba za donošenje financijskih odluka. Lider

16.10. (21:00)

Učka: Prolazimo pored suhozida, nekadašnjih pašnjaka i ljetnih pastirskih stanova, a nedaleko od nas trče konji

Prohodala sam brojne staze na Učki, one kraće i lakše, ali i one duže i teže, a jedna staza je posebno osvojila moje planinarsko srce. U pitanju je manje popularna, no prelijepa staza Mala Učka-Brgud koja skoro cijelim putem nudi predivne pejzaže, pogled na Istru i otoke, a ako imate sreće, možda sretnete i konje. Mala Učka je najviše ruralno naselje u Istri, smješteno na 995 metara nadmorske visine.  Godine 1976. upisano je u Registar nepokretnih spomenika kulture kao zaštićena ruralna cjelina. Do sela vodi makadamska cesta koja je odličnom stanju pa vožnja ne predstavlja problem. U selu se nalazi križanje staza 601 (Vojak i Suhi vrh), 760 (Lovranska draga i Babino sklonište) i 602 (Sisol, Mošćenička draga i Brgud). Green

16.10. (20:00)

Češće rade muškarci, prosječna dob 66

Izrađuje se platforma za zapošljavanje umirovljenika: Sve više ih radi, a neke iskorištavaju bez milosti

Ministarstvo savjetuje umirovljenike: Ovako možete raditi, a da vam se ne smanji mirovina - tportal

Među razlozima povećanja broja zaposlenih umirovljenika su i gospodarska situacija, inflacija i siromaštvo, ali ne za sve. “Ima umirovljenika koji rade jer moraju raditi, ali ima i onih koji žele upotpuniti svoje vrijeme jer imaju još volje i psihofizičke mogućnosti”, kaže predsjednica Matice umirovljenika Hrvatske Višnja Fortuna. Upozorava da se umirovljenici često suočavaju s neprimjerenim radnim uvjetima za svoju dob. Oni koji rade u trgovinama stoje po četiri sata na blagajni ili rade na teškim poslovima i nose kutije. Tijekom turističke sezone radili su kao konobari i po 12 sati. U takvim je slučajevima potrebno je uključiti i inspekciju rada, upozorava Fortuna. Predsjednica Matice ističe da su umirovljenici do sada bili prepušteni sami sebi – i u traženju posla i u problemima – no u suradnji HZMO-a i Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) izrađuje se Platforma za zapošljavanje umirovljenika koja bi trebala početi s radom do početka studenog. Tportal

 

 

16.10. (19:00)

Kao, imamo izbora...

Ako nećeš novcem, plati svojim podacima

Will Websites Make You Pay To Reject Their Cookies?

Takozvani “paywall za cookies” ili “platni zid za kolačiće”, novija je boljka povezana s privatnošću koja bi mogla zaboljeti posjetitelje europskih web stranica. Očito je i zarazna jer o uvođenju takvog platnog zida razmišljaju izdavači iz sve više zemalja i kontinenata. Spremni su, poput srednjoeuropskih im kolega, u zamjenu za plaćanje pretplate za pristup sadržaju korisnike zatražiti pristanak da ih prate. Portal Gizmodo, primjerice, piše kako su posjetitelji vodećih njemačkih i austrijskih internetskih izvora vijesti kao što su Der Spigel, T-Online, Bild i Die Welt prilikom svog prvog posjeta njihovim stranicama suočeni s izborom – kupiti mjesečnu pretplatu od 4,99 eura ili se odreći svojih podataka. Drugim riječima, primjenjuju “platni zid za kolačiće”. Lider

16.10. (18:00)

Brze i kratke

  • Rusi optužuju Ukrajinu za granatiranje Donecka. (N1)
  • Ukrajinskoga dirigenta Jurja Kerpatenka ubili su Rusi u njegovu domu nakon što je odbio sudjelovati na koncertu u okupiranom Hersonu. Umjetnici iz cijelog svijeta osuđuju ubojstvo. (Jutarnji)
  • Američki predsjedik Joe Biden: “Svjedočenje i video o napadima na Kapitol su poražavajući.” (N1)
  • UN-ova dužnosnica Pramila Patten: “Ruski vojnici uzimaju viagru i siluju žene, djecu, muškarce” (Index)
  • U Pekingu se održava 20. Nacionalni kongres Komunističke partije Kine. 2300 delegata bira čelnika partije koji je i predsjednik države. Očekuje se da će aktualni predsjednik Xi Jinping dobiti i treći mandat. Xi upozorio: “Vanjske sile nastavljaju se koristiti Tajvanom kako bi obuzdale Kinu”(HRT) i pozvao na hitnu izgradnju vojske svjetske klase. (Tportal) Xi: Kina se neće žuriti s prelaskom na čistu energiju. (Lider)
  • Tajvan: Nećemo odustati od svoje suverenosti. (Index)
  • “Nikad, pa ni onda!”, poručuju iz političke platforme Možemo!, reagirajući na tekst Jutarnjeg lista o navodnim pripremama za koaliciju s HDZ-om. Ustvrdili su da je tekst “još jedan spin smišljen da bi se pozornost javnosti maknula s kriminala u INA-i”. (Nacional)
  • Zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević ukida korištenje agencijskih radnika za dugotrajne poslove. (Index)
  • Splitski gradonačelnik Ivica Puljak: “Hrvatskoj treba ozbiljna alternativa HDZ-u.” (HRT)
  • Hrvati na hranu troše čak 40 posto prihoda. Inflacija u rujnu dosegnula rekordnih 12,8 posto. (Nacional)
  • Momčilo Bajagić Bajaga i njegovi Instruktori nastupaju tri dana zaredom u rasprodanom Lisinskom. (Jutarnji)

image

16.10. (17:00)

Putin jedno govori, a drugo radi

Prisilna mobilizacija u Rusiji: Vrebaju na muškarce u kafićima, metrou, čekaju ispred ulaza u zgradu, češljaju urede…

Russia-Ukraine war live: 2,000 detained during protests in Russia – as it happened | Ukraine | The Guardian

Ruski policijski i vojni časnici ovaj su tjedan upali u poslovni centar u Moskvi i zarobili sve muškarce za koje su procijenili da bi se mogli boriti u ratu u Ukrajini, piše Washington Post. Glazbenici koji su tamo vježbali, poštar, čovjek iz servisne agencije i deseci drugih odvedeni su u najbliži vojni ured. Policijske i vojne grupe muškarce zaustavljaju na ulicama, ispred stanica metroa, vrebaju ih u predvorjima stambenih zgrada, upadaju u kafiće i restorane istovremeno blokirajući izlaze. Tako su odveli oko 200 muškaraca koji su radili u građevinskoj tvrtki MIPSTROY1 i desetke stanara moskovskog prihvatilišta za beskućnike. Više od 300.000 Rusa pobjeglo je iz zemlje u strahu od mobilizacije. Vlasti su tome doskočile postavivši mobilizacijske točke i na graničnim prijelazima. Jutarnji

16.10. (16:00)

Hrabra

Irska zastupnica u Europskom parlamentu oštro kritizirala Hrvatsku graničnu politiku zbog postupanja prema izbjeglicama

MEP Clare Daly criticises EU sanctions against Russia and claims it is a 'tool' of NATO - Independent.ie

“Teško mi je razdvojiti proširenje Schengena od nasilja koje se događa na rubu Europe. Groteskno i spektakularno zlostavljanje izbjeglica koje nastoje ući u Hrvatsku, a nešto blaže stanje je u Bugarskoj i Rumunjskoj. Teško se oteti dojmu da EU jednostavno zahtijeva od ovih zemalja da dokažu kako ne prežu ni od čega da zadrže migrante izvan EU, kao cijenu za slobodno kretanje”, uočila je nezavisna irska zastupnica Clare Daly. Nastavila je da se čini kako je Europska unija razvila naviku nagrađivanja užasavajućeg ponašanja slobodnim kretanjem. “Hrvatski granični čuvari tuku, muče, siluju, drže zatočenima i rugaju se migrantima, a mi Hrvate nagrađujemo ubrzavajući njihovo primanje u Schengen?! To je ista Hrvatska koja je pokušala potisnuti izviješće Europske komisije o prevenciji mučenja, ista Hrvatska koja je lagala ovom parlamentu o tome što se događa na njenim granicama i ista Hrvatska čiji zavaravajući mehanizmi nadgledanja ‘nisu mogli naći nikakve dokaze’ navedenoga”, izjavila je Daly. Slobodna

16.10. (15:00)

Nemam knjižicu. Idem po nagradicu. I to dvije

Konstrakta ušla u razmatranje za Grammy nominacije u dvije kategorije

Ana Đurić, poznata pod umjetničkim imenom Konstrakta, ujedno i najveće ovogodišnje iznenađenje izbora za pjesmu Eurovizije, gdje je osvojila 5. mjesto, ušla je razmatranje za nominaciju za diskografsku nagradu Grammy. Predložena je u dvije kategorije: najbolji novi izvođač i najbolji svjetski nastup. Konstraktu je za nominacije predložio jedan od članova Američke akademije za diskografsku umjetnost i znanost. Proces predlaganja traje do 23. listopada, a popis nominiranih bit će objavljen u studenom. Ravnododna

16.10. (14:00)

Tijelo kao otvorena knjiga

Mjesto na tijelu na kojem vam se nakuplja masno tkivo upućuje na određene bolesti

Potkožna mast je “sigurnija” masnoća koja se nalazi ispod kože i lakše je se riješiti, dok je visceralna masnoća “opasna” jer je pohranjena dublje u tijelu te utječe na našu veličinu, oblik i tjelesni sustav. “Visceralna masnoća je aktivna, što znači da može mijenjati kemijsku ravnotežu u našem tijelu, a to vodi prema kroničnim bolestima. Isto tako, može se smjestiti oko naših vitalnih organa i utjecati na njihovu sposobnost funkcioniranja”, kaže dr. med. Sarah Garsed, liječnica obiteljske medicine, za The Sun. Primjerice, višak masnoće na licu i vratu može biti znak povećanog rizika od srčanih bolesti. Što je vaš vrat veći, to je vjerojatnije da ćete imati visoke razine LDL-a (“lošeg” kolesterola). Istraživači smatraju da opseg vrata veći od 35 centimetara za žene i 43 centimetra za muškarce upućuje na veći rizik od srčanih bolesti i srčanog udara. Živim

16.10. (13:00)

Fake news i internetske teorije zavjere

Što se doista vidi u eksploziji na Krimskom mostu?

Gotovo svi svjetski mediji su objavili snimku kamere za nadzor prometa postavljene na mostu koji vodi iz Rusije na okupirani poluotok Krim kod mjesta Kerč. Snimka goleme vatrene kugle eksplozije je i na mnoštvu internetskih stranica i u socijalnim mrežama. Ali ubrzo su se pojavile i „dodatne informacije” o tom događaju. Neke od njih zorno pokazuju kako se u ratu u Ukrajini ne vodi borba samo oružjem, nego i neistinama i dezinformacijama, makar su neke opet tek gluposti sudionika socijalnih mreža koji žude za pažnjom javnosti. Nakon eksplozije su se na socijalnim mrežama pojavila mišljenja „stručnjaka“ koji na snimci primjećuju komešanje vode pod mostom. Prema tome zaključuju da to nije bio samoubilački napad vozača kamiona, nego da je pod most došla brodica s eksplozivom. No postoje li nevidljive brodice? Jer se na snimci ne vidi nikakvo plovilo. Tko i zašto onda širi takvu informaciju, teško je objasniti: i na fotografijama oštećenja mosta nakon eksplozije posve je očito da se ona dogodila na mostu, a ne ispod njega. Deutsche Welle

16.10. (12:00)

One man show

Boris Dežulović: Za što se točno mole Batarelo i katolički muževi na koljenima?

Kad čelnik katoličke udruge Vigilare Vice John Batarelo i stotine katoličkih mužjaka ničice padaju po hrvatskim trgovima – moleći na koljenima, citiram, “za prestanak predbračnih odnosa” – ja u njihovu mrmorenju čujem samo molitvu šestinske djevojčice Marije prije dvadeset godina: “Molim vas, velečasni, nemojte”. Župnik i vjeroučitelj Ivan Čuček na koncu je osuđen na kaznu zatvora od godinu i devet mjeseci zatvora, već sljedeće godine zagrebački je Županijski sud tu ionako smiješnu kaznu preinačio u uvjetnu, uz isticanje svećenikova “doprinosa i angažmana u zajednici” te uz obrazloženje – vrijedi danas podsjetiti – kako žrtve “sada dobro funkcioniraju i ne trpe štetne posljedice”. Šestinski je župnik na kraju praktički osuđen tek na trogodišnju apstinenciju i drkanje po internetu. Bio je to prvi slučaj pedofilije u Crkvi u Hrvata kojim se bavila Pravda u Hrvata, a domalo su stigli i sljedeći. Boris Dežulović

16.10. (11:00)

Ugnjetavanje žena je najvidljivija manifestacija šireg sistema državnog i vjerskog terora

Slavoj Žižek: Žena, život, sloboda – i ljevica

Foto: Twitter

Protesti u Iranu imaju istorijski značaj jer kombinuju različite borbe (protiv ugnjetavanja žena, verskog ugnjetavanja i državnog terora) u organsko jedinstvo. Iran nije deo razvijenog Zapada, a slogan demonstranata “Zan, zendegi, azadi” („Žena, život, sloboda“) nije puka replika pokreta #MeToo ili zapadnjačkog feminizma. Mada je mobilisao milione žena, slogan govori o mnogo široj borbi i izbegava antimušku tendenciju na koju se često nailazi u feminizmu Zapada. Iranski muškarci koji skandiraju “Zan, zendegi, azadi” znaju da je borba za prava žena takođe i borba za njihovu slobodu – da je ugnjetavanje žena samo najvidljivija manifestacija šireg sistema državnog terora. Ono što se dešava u Iranu nas na Zapadu tek čeka jer jačaju trendovi k političkom nasilju, verskom fundamentalizmu i ugnjetavanju žena. Moramo da učimo od Iranaca ako želimo ikakvu šansu u suočavanju s desničarskim nasiljem i ugnjetavanjem u SAD-u, Mađarskoj, Poljskoj, Rusiji i drugim zemljama. Slavoj Žižek za Project Syndicate /Peščanik

16.10. (10:30)

Sponzorirana vijest

Tri noćenja u Selcu u Hotelu Marina 4* s polupansionom i bazenom za dvoje za 2310 kuna


Ponuda uključuje 3 noćenja s polupansionom za 2 osobe u dvokrevetnoj sobi s balkonom u Hotelu Marina 4* koji se nalazi prvi red do mora na poznatoj “Šetnici zdravlja” koja povezuje Crikvenicu i Selce. Uključeno je korištenje unutarnjeg bazena i fitnessa u sklopu Hotela. Ispadne oko 385 kuna dnevno po osobi, što je okej ako računate da uz bazen i more imate i 2 obroka osigurana. Rok iskoristivosti: 23.12.2022. Više detalja pogledajte ovdje.

16.10. (10:00)

Brze i kratke

  • Kina pozvala svoje građane da napuste Ukrajinu. (Index)
  • Institut za ratne studije: Rusija provodi masovne deportacije Ukrajinaca. (Index)
  • Rusko ministarstvo obrane objavilo je da su dvojica napadača zapucala na suborce u ruskoj vojnoj bazi u Belgorodu, ubili su 11 vojnika, a 15 ranili prije nego što su i sami ubijeni. (N1) Prema neslužbenim informacijama, radi se o državljanima Tadžikistana. (Index) Prije samo dva dana tadžikistanski predsjednik Emomali Rahmon oštro se suprotstavio Vladimiru Putinu. (Jutarnji)
  • Ruske snage ispalile su 104 projektila na ukrajinsku oblast Sumi, priopćio je guverner Dmitro Živicki. (Index)
  • Ruski hakeri blokirali internetske stranice bugarske vlade. (HRT)
  • Je li jeftinije ostaviti grijanje upaljeno cijeli dan ili ga gasiti i paliti? (N1)
  • Britanski ekonomski tjednik The Economist: “Kokain treba legalizirati. Toliko je raširen da se rat protiv njega više ne isplati” (Jutarnji)
  • Mark Zuckerberg tvrdi: “Za pet godina imat ćemo hologramske sastanke.” (Tportal)
16.10. (09:00)

Poziv nije smio biti kraći od sedam sekundi ni dulji od minutu

“Bio sam Google prije Googlea. Dnevno me zvalo 800 ljudi, svašta su me pitali”

image

“Kad čovjek čita komentare na Facebooku, postaje svjestan koliko čudnih ljudi ima na svijetu. Ja sam to znao puno prije. Na dan sam u prosjeku razgovarao s 800 ljudi. Većina je bila normalna, ali trećina je bila… svakakva”,  pripovijeda Ognjen Puhovac (50), Riječanin koji je od 1998. do 2003. radio u Službi općih informacija. U to vrijeme gotovo da nije bilo Hrvata koji barem jednom nije okrenuo telefonski broj 981 ili 988. Budući da prije interneta informacije nisu bile toliko dostupne, zvali bismo 988 da doznamo nečiji broj telefona, kako doći do neke ulice ili koliko je upravo sati u New Yorku. “Kako se kreću cijene svinjskih polovica na tržištu? Kako se zove bosanski glumac koji je glumio kod nas, ali živi u Beču? Recite mi, ali morate biti sigurni, hoće li sutra padati snijeg? Koliko krugova kazaljka na satu mora proći da bi bilo 5 ujutro, a sada je 5 popodne?, samo su neka od pitanja na koja je morao pronaći odgovor. “Sportske informacije bile su ludnica. Znao sam zvati brojeve u mjestu gdje je bila utakmica  treće lige i pitati ih znaju li rezultat. Ili bi nazvao policijsku stanicu u selu. Oni su većinom znali”, smije se Puhovac.  Jutarnji