14/07/2025 - Monitor.hr
14.07. (23:00)

Fasaderi i soboslikari, medicina vas treba

Boja protiv bakterija: nova nada za bolnice

Znanstvenici sa Sveučilišta Nottingham razvili su epoksi premaz s dodatkom biocida CHX koji učinkovito uništava bolničke patogene poput MRSA, E. coli i Candide, koje su sve otpornije na postojeće antibiotike. Premaz je izdržljiv, dugotrajan i ostaje antimikrobno učinkovit čak i protiv otpornijih sojeva. Ova jeftina i lako primjenjiva tehnologija mogla bi znatno smanjiti rizik od zaraza u bolnicama, osobito u dijelovima svijeta s ograničenim resursima. Milorad Milun za Novosti

15.07. (00:00)

Uzbudljiva robinzonijada

Rašeta o epizodi emisije Zov Divljine: Slunjska idila

Moćna epizoda o sve raširenijem eskapizmu! Mlada ekonomistkinja Ivana Pavić, koja je u Zagrebu proživjela osobnu dramu, zaputila se u Slunj, točnije u Gornje Primišlje. Daniel Lacko uveo nas je u ruševinu bez struje, vode i dijela krova, u koju se uselila s namjerom da tu osnuje farmu. Kuća izgleda strašno; u raspadu je, ali ona je izdržala. Bila je posve nepripremljena, no držala ju je volja. Vidjeli smo krčenje terena, malčiranje, uređivanje okoliša. Ivana je zaključila kako mraz ubija cvijet većine voćki pa je zasadila dud. Kao savjetnica za europske fondove, donijela je selu više novca nego cijeli ured u Slunju lokalnoj metropoli. Ivana je kupila i dva konja, ima poljoprivredne strojeve i, čini nam se, svijetlu budućnost. Boris Rašeta za Novosti osvće se i na druge stvari koje je nedavno gledao na TV-u.

14.07. (23:00)

Brze i kratke

  • Trump potvrdio zaokret američke vanjske politike postavio ultimatum Rusiji: Sporazum o kraju rata u 50 dana ili carine od 100%, Kremlj: Ne dira nas nimalo (Index)
  • Anušić: Onaj tko završi vojni rok, na raspolaganju je državi do 55. godine života (tportal)
  • Teška suša pogodila južnu Englesku, zabranjeno korištenje vode za bazene i polijevanje (tportal)
  • Središnji dio ovogodišnjeg festivala Ultra Europe, tri cjelonoćne zabave u splitskom Parku mladeži, po svim parametrima prošao je savršeno: nikakvih značajnih ekscesa nije bilo, policija je rutinski ispunila svoju kvotu privođenja posjetitelja s uglavnom manjim količinama droge, a gradske službe odradile su svoj dio posla bez greške (tportal)
  • Čovjek u SAD-u umro od kuge, prvi slučaj od 2007. (Index)
  • Kineski start-up nudi laserski uređaj koji uništava komarce u roku od 30 sekundi u radijusu od šest metara (Telegram)
  • Lansiran je prvi etični AI generator video zapisa, Marey: treniran na isključivo javno dostupnim sadržajima (Bug)
14.07. (22:00)

'Ljetna razbibriga s pozitivnim porukama'

Radić o filmu F1: Formula za zabavu

Sam film temelji se na arhetipskom romantičarskom motivu stamenog individualca koji svojom ekstraordinarnošću presudno utječe na okolinu u kojoj se zatekao, u ovom slučaju fiktivnu ekipu Formule 1 koja se natječe zajedno sa stvarnim timovima poput Red Bulla, Ferrarija i McLarena (i stvarnim vozačima kakvi su Lewis Hamilton, Max Verstappen i Carlos Sainz), s tim da romantičarsku tragičnost smjenjuje trijumf entuzijazma i solidarnosti naspram prokazanog kapitalističkog utilitarizma. Naravno da je sve to licemjerno u nemilosrdno kompetitivnom i ultrakomercijalnom svijetu Hollywooda i Formule 1, ali ipak riječ je o simpatičnoj, dopadljivo šarenoj laži zbog čega se filmu do neke mjere mogu progledati kroz prste razni nedostaci, među kojima je na prvom mjestu vrlo tanak scenarij. Damir Radić za Novosti.

14.07. (21:00)

Možda će biti vruće, ali barem vlakovi neće kasniti

Klimatske promjene su globalni problem, ali nešto mogu učiniti i male države: Ulagati u željeznicu, zadržati vodu i ne pustiti je odmah u more…

Iako velike sile poput SAD-a, koje ujedno imaju i najveći utjecaj na klimu, ignoriraju klimatske sporazume i povećavaju emisije, profesor Mirko Orlić s PMF-a za HRT ističe da i male države poput Hrvatske mogu pridonijeti ublažavanju klimatskih promjena. Predlaže razvoj željezničke mreže za smanjenje zračnog prometa i emisija, te sustave za zadržavanje oborinskih voda jer kiša dolazi uglavnom zimi i na sjeverozapadu. Prilagodba je nužna jer su klimatske promjene već tu – i ne misle otići. tportal

14.07. (19:00)

Zgrada se ne održava sama, iako se svi pretvaraju

Pričuva može narasti pet puta ako suvlasnici odbiju plan održavanja

Upravljanje zgradom podrazumijeva godišnje i višegodišnje planove održavanja koje predlaže upravitelj nakon pregleda zgrade. Ako suvlasnici ne prihvate plan, pričuva može porasti i do pet puta, sukladno Zakonu. Pregledi ne zahtijevaju elaborat stabilnosti, već vizualnu procjenu stanja. Za hitne popravke dovoljna je suglasnost trećine suvlasnika. Održavanje izvan čestice zgrade nije odgovornost suvlasnika, a snimanje kanalizacije, iako skupo, često donosi dugoročne uštede. Zgradonačelnik

14.07. (18:50)

Na prodaju je gotovo savršen rani primjerak računala Apple-1, ručno sklopljen u garaži Stevea Jobsa

14.07. (18:00)

Make America Global Again

Vizek: Američki dolar polako gubi status sigurne luke, a to znači smanjenje američkog političkog i ekonomskog utjecaja u svijetu

Trumpova administracija, kao i ranije Reaganova, polazi od pretpostavke da će porezne olakšice potaknuti toliki rast gospodarstva da će novi prihodi neutralizirati izgubljeni prihod od nižih poreza. Međutim povijest nas uči suprotno. Reaganova ekonomika ponude jest kratkoročno ubrzala rast, ali je ostavila trajno povećan javni dug. Naravno, američko je gospodarstvo toliko dinamično i inovativno da ne možemo sasvim isključiti mogućnost da do tog ekonomskog čuda ipak dođe. Amerika je u prošlosti znala iznenaditi i nadmašiti predviđanja, no realno, vjerojatnost da će se to sada dogoditi nije osobito velika. Američka ekonomija trenutno se nalazi u posve drukčijoj fazi nego 1980-ih: zaduženost je znatno veća, tržištu rada nedostaje radne snage, veća je dohodovna nejednakost, opremljenost rada kapitalom visoka, a globalna potražnja usporava. Maruška Vizek za tportal

14.07. (17:00)

Brze i kratke

  • Trump najavio je slanje “vrlo sofisticirane” vojne opreme Ukrajini, dalekometne rakete s kojima će Ukrajinci moći napasti ciljeve u Moskvi (Index)
  • Vlada više neće svaka dva tjedna određivati cijene goriva. To znači da će distributeri moći slobodno formirati cijene sukladno tržištu. No, stigla im je opomena da se uredba o ograničenju cijena goriva može vratiti (tportal)
  • Gužva na zagrebačkoj zaobilaznici, kolona u smjeru mora 12 km (N1)
  • S govornice u Saboru se opet čulo ‘Za dom spremni’, izgovorio ga je Miro Bulj. Jandroković: Vi niste Thompson, a ne izgledate ni kao ustaša… (Nacional)
  • U Bjelovaru žele spojiti dva kluba, NK Bjelovar i Ždralove, uz novi stadion žele u prvu ligu (Index)
  • Općina Dicmo lokomotivu je kupila za 323 750 eura. Prije tri godine Sinj ju je odbio kupiti za duplo niži iznos (Faktograf)
14.07. (16:00)

Kad fizika kaže "ne može", a svemir kaže "drži mi crnu rupu"

Najmasivniji zabilježeni sudar crnih rupa zbunio znanstvenike

LIGO je detektirao dosad najmasivniji sudar crnih rupa – signal GW231123 – pri kojem su se dvije crne rupe od 137 i 103 Sunčeve mase spojile u još veću. Sudar je trajao samo 0,1 sekundu, ali izazvao je veliku znanstvenu glavobolju jer proturječi dosadašnjim modelima zvjezdane evolucije. Fizičari nagađaju da su te crne rupe možda nastale spajanjima manjih. Ovaj neobični događaj pokreće novu utrku za razumijevanje ekstremnih gravitacijskih fenomena – i možda ponovno pisanje svemirskih pravila. Index

14.07. (15:00)

Kao ose, samo na motorni pogon

Azijski stršljeni gotovo istisnuli naše autohtone vrste, veličinom i bojom podsjećaju na domaću osu

Indijski stršljen smješta se na tavane, u pušnice, šupe i sve te pomoćne objekte u dvorištima. Sitni azijac smješta se u rolete, štukature, ukopava se u zidove, obično tamo gdje je spoj zida i prozora. Krupni azijci skrivaju se u ‘špiceve’ krovova kuća, u duplje drveta i među daske. A mutanti indijskog i našeg stršljena pretežito se zavlače u zemlju, u krtičnjake i tamo si prave gnijezda. Pa kad kosite travu i naiđete kosilicom ili trimerom na njih dogodi se da ulete u hlače. Imaju nevjerojatnu hijerarhiju i inteligenciju. Postoje čuvari, čistači i hranitelji. Ako osjete da imate zaštitnu mrežicu, ali ne i naočale, pokušat će vam štrcnuti otrov u oči. Gnijezda su im obično velika, poput plinske boce. N1

14.07. (14:00)

Kad Trump kihne, europske ekonomije dobiju upalu bilance

Trumpove carine prijete milijardskim štetama za EU — najgore prolaze Irska i Njemačka

Ako Trump ostvari prijetnju o 30 % carina na europsku robu, Irska, Njemačka i Italija bit će najpogođenije. Irska prednjači zbog farmaceutskih i tehnoloških divova, dok Njemačka ovisi o izvozu automobila i strojeva. Italija i Francuska trpe u prehrambenom i vinskom sektoru. Ukupan EU višak u trgovini sa SAD-om iznosi 235,6 milijardi dolara, a industrije se boje eskalacije carinskog rata. Poslovni

14.07. (13:00)

Svemirski blockbuster: jedna stijena, jedan Mjesec, nula milosti

Asteroid 2024 YR4 mogao bi udariti u Mjesec 2032. godine

Asteroid 2024 YR4, promjera 60 metara, mogao bi 22. prosinca 2032. udariti u Mjesec, s vjerojatnošću od 4,3 %, pokazuju nove NASA-ine simulacije. Udar bi stvorio krater od 1 km i oslobodio energiju 430 puta jaču od bombe bačene na Hirošimu. Krhotine bi mogle izazvati meteorski pljusak vidljiv sa Zemlje te ugroziti satelite. Iako ne prijeti ljudima, događaj bi bio najjači lunarni udar u posljednjih 5000 godina. Znanstvenici razmatraju i mogućnost planetarne obrane ako se rizik poveća. To je onaj asteroid što se prvo namjerio na nas, ali izgleda da se predomislio. Nenad Jarić Dauenhauer za Index.

14.07. (12:00)

Od snova o stanu do Excel tablice očaja

Stroža pravila HNB-a: Manje kredita, više štednje

Od 1. srpnja Hrvatska narodna banka uvela je stroža pravila za odobravanje kredita. Mjesečna rata stambenog kredita ne smije prelaziti 45 % primanja, a kod nenamjenskih 40 %. Kredit više ne može pokriti cijelu vrijednost nekretnine – najviše 90 %. Građani moraju imati više vlastite ušteđevine jer dodatno zaduživanje više nije opcija. Najviše su pogođeni oni s višim primanjima. Ipak, banke mogu odstupiti od pravila za dio klijenata. Cilj mjera je smanjenje rasta zaduženosti, uz zadržavanje stabilnih kamatnih stopa. Index

14.07. (11:00)

Brze i kratke

  • Neobjašnjivo ugibanje stoke u Gornjim Maovicama – zaraza ili trovanje? Spominje se i mogućnost antraksa (Agroklub)
  • Velika bujica vode jutros nešto iza 6 sati ujutro slila se u dvorište bolnice u Rockfellerovoj ulici u Zagrebu, bujica stigla iz šume, nije isključeno da je negdje pukla cijev (Jutarnji)
  • Početak novog tjedna obilježit će vedro vrijeme i visoke temperature, no ta vrućina neće potrajati dugo. Već od srijede očekuje se dolazak svježijeg zraka sa sjevera (tportal)
  • Srčani udari sve su rjeđi uzrok smrti, ali zato raste broj umrlih od srčane slabosti, mnogi su u riziku koji imaju bolesti poput dijabetesa, pretilosti i visokog tlaka (N1)
  • Chelsea osvojio Svjetsko prvenstvo klubova, pobijedili PSG 3:0 (Index)
14.07. (10:00)

Turizam u plusu, okoliš u minusu

Otpad kao nusprodukt turizma: Svake godine ga je sve više, najviše u Istri

Unazad 10 godina udio otpada koji kod nas ostave turisti iznosio je nešto manje od 99 tisuće tona, da bi svake godine ta brojka rasla (izuzev pandemijske 2020.) i došla do nešto više od 186 tisuća. Od toga čak četvrtina prikupljena je u Istri, odnosno 48 tisuća tona. Slijede Primorsko-goranska županija (37,6 tisuća tona otpada, 20 posto udjela u ukupnoj količini), Splitsko-dalmatinska županija (33,9 tisuća tona, 18 posto udjela) te Zadarska županija (27,9 tisuća tona, 15 posto udjela) dok sve ostale županije bilježe značajno manje količine otpada. N1

14.07. (09:00)

Škola za život, ali bez popravnog iz društva

Jokić: Ravnateljica medicinske škole inzistiranjem na rušenju 19 učenika osvjetlala obraz obrazovanju

Nacionalno je odjeknula vijest da je 19 učenika Medicinske škole Ante Kuzmanića u Zadru, od čega 15 onih koji su započeli srednjoškolsko obrazovanje, palo razred (N1). I to 2025. godine, kada je sve više pritisaka roditelja, prijetnji pa i policije, a negdje čak i odvjetnika na školskim hodnicima. Ideja da se bez rada može uspjeti izrazito je ukorijenjena u hrvatskom društvu, i to ne bez razloga. Više od dvije trećine učenika srednjih škola smatra da su za zapošljavanje važnije rodbinske veze, poznanstva i politička pripadnost od onoga što znaš i možeš. U takvoj društvenoj klimi teško je inzistirati na kriterijima kao što to hrabro čini zadarska ravnateljica jer te stvarnost svakodnevno demantira. Inzistiranje na kriterijima za Hrvatsku je jedan od najvažnijih razvojnih zadataka. Društva koja odustanu od kriterija osuđena su na sporiju ili bržu propast. Boris Jokić za tportal.