Američki stručnjak: Ukrajina bi trebala ratovati po hrvatskom modelu - Monitor.hr
20.03.2015. (09:32)

Brza akcija

Američki stručnjak: Ukrajina bi trebala ratovati po hrvatskom modelu

Ukrajina bi trebala uzeti primjer Hrvatske koja je 1991. ostala bez trećine teritorija, ali je onda brzom, efikasnom i odlučnom akcijom 1995. vratila cjelokupan teritorij, izjavio je stručnjak za nacionalnu sigurnost i predavač na američkoj vojno-pomorskoj akademiji John Schindler. Kaže da je Ukrajina znatno veća država od Hrvatske i posjeduje daleko više resursa i stanovnika za obrambeni rat. No, Schindler navodi i da Ukrajina ima problema s mobilizacijom vojnika i ima ih premalo da se suprotstavi eventualnoj otvorenoj ruskoj agresiji ili da vrati izgubljeni teritorij pod kontrolom proruskih pobunjenika. Jutarnji


Slične vijesti

21.06. (17:00)

Ratoborna nacija

Vojni izdaci za Izrael iznose 40,4 milijarde eura, istovremeno je pritisak na gospodarstvo velik, teško je popuniti sva radna mjesta

Od napada militantne islamističke skupine Hamas na Izrael 7. listopada 2023., izraelska vojska intenzivno ratuje u Pojasu Gaze. Nakon toga uslijedili su izraelski zračni napadi na Libanon kao odgovor na prekogranične napade raketama i dronovima koje je izvela skupina Hezbolah, i sada na Iran. Proračun za 2025. predviđa ukupnu državnu potrošnju od 756 milijardi izraelskih šekela (oko 187 milijardi eura), što je 21% više nego prethodne godine. Bit će to najveći proračun u izraelskoj povijesti i uključuje oko 33,5 milijardi eura za obranu Kako bi ublažila financijski teret, izraelska vlada povećala je poreze. Porez na dodanu vrijednost (PDV) za većinu roba i usluga porastao je s 17% na 18% početkom godine. Povećani su i zdravstveni doprinos koji se odbija od plaća zaposlenika, kao i doprinosi za nacionalno osiguranje. Izrael je tehnološka velesila i u slučaju skorog prestanka sukoba gospodarstvo bi se moglo brzo oporaviti, vjeruju. No, sve ovisi o tome koliko će ratovi trajati. DW

01.05. (16:00)

Sjećanja pucaju preciznije od pušaka

Iako su ratovi službeno završeni, njihove posljedice i dalje oblikuju živote vojnika i društava

O Vijetnamskom ratu i njegovim posljedicama napisane su brojne knjige. Međutim, jedna tema se rijetko obrađivala – priča o dugoročnim psihičkim i društvenim posljedicama. Od Prvog svjetskog rata do Vijetnama, borci nose nevidljive ožiljke – PTSP, osjećaj krivnje i otuđenost. U SAD-u je sindrom prepoznat tek 1980-ih, dok je u Vijetnamu šutnja bila službena politika. Društveni odgovor na traumu – kroz rituale, narative i priznanje – ključno je za iscjeljenje. No, dok jedni slave pobjede, drugi još uvijek traže grobove svojih mrtvih, i poneku istinu. DW

14.03. (08:00)

Kad se veliki dečki igraju rata

Snage Europe i Rusije: tko bi imao prednost u mogućem sukobu? Rezultat bi bio neizvjestan

Kako se rat u Ukrajini nastavlja, sve se više govori o jačoj ulozi EU-a u pomoći Kijevu, uključujući i potencijalno vojno prisustvo. Analiza vojne snage pokazuje da EU i UK imaju više vojnika (1,6 milijuna naspram 1,3 milijuna ruskih), sličan broj borbenih aviona, više oklopnih vozila i brodova, ali Rusija prednjači u broju tenkova, artiljerije i višecijevnih raketnih bacača. Ovi podaci sugeriraju da bi sukob bio neizvjestan i skup, dok se svi nadaju da do njega ipak neće doći. tportal

30.09.2024. (09:00)

Rat nove generacije

Starešina: Nakon operacije s pagerima, Izrael je izveo kirurški preciznu operaciju likvidacije visokih Hezbolahovih zapovjednika

Prije nego što je proglašena nova izraelska ratna operacija, većina protivničkoga Hezbolahova zapovjedništva izbačena je iz stroja, a u ostatku posijana je panika. Priče o Hezbolahu kao najjačoj vojsci koja službeno nije državna vojska postale su, barem za neko vrijeme, dio povijesti. Zapravo, sve je više pokazatelja koji upućuju na to da je i najnovija ratna epizoda između Izraela i Hezbolaha dio tzv. kalibriranog rata između Izraela i Irana, koji vodi prema deeskalaciji bliskoistočnog sukoba. U tom je ratu Izrael ostvario apsolutnu dominaciju, diktira i sadržaj i tempo. Ali i Iran kao da postaje sve suradljiviji. Višnja Starešina za Lider.

22.04.2024. (13:00)

Do jutra su već svi slavili pobjedu

Višnja Starešina: Iranski napad na Izrael nije uvod u eskalaciju, već u deeskalaciju sukoba

Je li trosatni napad Irana na Izrael u noći sa subote na nedjelju uvod u novu eskalaciju sukoba i veliki rat na Bliskom istoku, kao što je to izgledalo u medijima jutro poslije? Ili je bila riječ o taktičkom manevru dogovorenom između SAD-a i Irana, kako su još prije večeri upozoravali ozbiljniji analitičari bliskoistočnih zbivanja? U svakom slučaju, bio je to jedan od neobičnijih ratova u povijesti ratovanja, i to ne samo na Bliskom istoku. Za razliku od Hamasova napada i masakra 7. listopada, koji je bio potpuno iznenađenje i šok, i to ne samo za Izrael, veliki iranski napad najavljivan je, vremenski vrlo precizno, nekoliko dana prije. I to u ozbiljnim američkim medijima (Wall Street Journal, Bloomberg). A onda su u noći sa subote na nedjelju Izraelci zainteresirani za praćenje rata sjeli pred televizore i gledali vijesti o tristotinjak raketa i dronova koje je Iran lansirao prema Izraelu. (Lider)

17.04.2024. (18:00)

Poremećaji u sustavu

Napetosti na Bliskom istoku potresaju svjetska dionička tržišta

Industrijski indeks Dow Jones, bilježi šesti uzastopni dan pada, brišući ovogodišnji rast. S&P 500 i Nasdaq također bilježe padove. Stručnjaci ističu kompleksnu dinamiku između Irana i Izraela, dok politički i društveni pritisci unutar Izraela dodatno kompliciraju situaciju. Iako su investitori zabrinuti, stručnjaci ipak ističu da dugoročne posljedice na globalno gospodarstvo mogu biti ograničene, s valom nade da bi tržište moglo stabilizirati nakon trenutnih turbulencija. (Lider)

07.03.2024. (17:00)

Imagine all the people livin' life in peace

Vojna industrija: Na rubu velikog proboja

Ruski ministar obrane Sergej Šojgu nedavno je javno istaknuo kvalitetu hrvatskog oružja prilikom pregleda zaplijenjenog ukrajinskog oružja. Dok je Šojgu komentirao inferiornost zapadnog oružja, posebno je pohvalio višestruki ručni bacač granata RBG-6 iz tvrtke M Adler. Ovaj incident izazvao je široku pozornost prema hrvatskoj vojnoj industriji. Direktor M Adlera, Danijel Učkar, ističe da su Šojguove pohvale najbolja promocija za tvrtku. Iako je proizvodnja oružja često skrivena od očiju javnosti, sada se otvara diskusija o njezinom rastućem utjecaju na europsko tržište obrane, a sve više se prepoznaje potencijal vojne industrije u Hrvatskoj. (Lider)

12.02.2024. (15:00)

A mislili ste da su filmovi o Jamesu Bondu fikcija

Izrael uspješno testirao ‘Iron Beam‘: laser koji uništava rakete

Izraelska je vojska uspješno testirala novi obrambeni sustav koji nadolazeće rakete uništava s pomoću snopa svjetlosti, piše Telegraph. Iron dome samo je dio štita koji obavija Izrael. Iznad njega se nalazi Davidova praćka, dizajnirana za onesposobljavanje neprijateljskih zrakoplova i raketa srednjeg do dugog dometa kao što su krstareće rakete ispaljene s udaljenosti do 200 milja. Iznad toga su Arrow 2 i Arrow 3, nudeći zaštitu od balističkih projektila koje na zemlju ispaljuju zemlje poput Irana. S obzirom na to da rat prijeti i sa sjevera i da je 160.000 Hezbollahovih raketa usmjereno u pravcu Tel Aviva, izraelska bi protuzračna obrana uskoro mogla biti na najvećem testu ikada. Jutarnji

18.01.2024. (12:00)

Strojno mirenje

UN želi pomoću AI tehnologije donijeti mir

Partnerstvo UN-a sa slovačkom tvrtkom CulturePulse usmjerava se na razvoj računalnog modela koji će analizirati dinamiku između dviju zaraćenih strana. Projekt, nazvan PIVOT, koristi digitalne simulacije kako bi ispitao potencijalna rješenja prije nego što se primijene u stvarnom svijetu. Umjetna inteligencija igra ključnu ulogu u analiziranju podataka, identificiranju uzoraka i predviđanju ishoda mirovnih sporazuma. Ova inovacija također ima potencijal za borbu protiv dezinformacija i propagande te pružanje jezičnog prijevoda u stvarnom vremenu. Unatoč izazovima, UN vidi AI kao alat koji može unaprijediti razumijevanje i promicati stabilnost. (Tportal)

15.12.2023. (13:00)

Može li barem za Božić malo mira?

Raos: Pola svijeta u plamenu – Ukrajina i Gaza zasjenili su tempirane bombe

Kako se približava kraj godine, postajemo sve više svjesni toga da je svijet ušao u razdoblje pojačane nesigurnosti te povećavanja broja i intenziteta oružanih sukoba diljem planeta. Ovakvo stanje naličje je multipolarnog svijeta u kojemu su Sjedinjene Države nesigurne oko svoje daljnje globalne uloge, Europska unija i dalje nije sposobna govoriti jednim glasom na međunarodnoj sceni, Rusija ratom prikriva unutarnje probleme, a Kina i Indija natječu se za poziciju gospodarske velesile. Osim dva već spomenuta rata, u ovoj godini se ratovalo i, nažalost, i dalje se ratuje diljem svijeta. Građanski ratovi traju u Mjanmaru, Somaliji, a nije gotov ni onaj u Siriji. Pobuna džihadističkog pokreta Boko Haram na sjeveru Nigerije proširila se i na okolne zemlje – Čad, Niger te Kamerun, a gotovo nitko više ne spominje ni rat u Jemenu. Pitanje je hoće li buknuti rat u Venezueli, gdje su na referendumu praktički izglasali aneksiju regije Esequibo. Višeslav Raos za tportal.