Amerikanci dobivaju (novu) treću stranku. Zove se Forward - Monitor.hr
30.07. (09:00)

Nadaju se da će postati "održiva alternativa" Republikanskoj i Demokratskoj stranci

Amerikanci dobivaju (novu) treću stranku. Zove se Forward

Nova stranka nastaje spajanjem triju političkih skupina koje su se pojavile posljednjih godina kao reakcija na sve više polariziran i zatvoren politički sustav SAD-a. Čelnici Forwarda citirali su prošlogodišnju anketu Gallupa koja je pokazala kako čak dvije trećine Amerikanaca vjeruje da je potrebna jaka treća politička stranka u Sjedinjenim Državama. Dva stupa političke platforme nove stranke su “osnažiti pošteno, učinkovito gospodarstvo” i “dati Amerikancima više izbora na izborima i više povjerenja u vladu“. Stranka je centristička i još nema konkretnu politiku. Na svom predstavljanju planiraju poručiti: “Kako ćemo riješiti velike probleme s kojima se Amerika suočava? Ne lijevo. Ne desno. Naprijed”. Aljazeera


Slične vijesti

Utorak (19:00)

CIA mijenja fokus

Novi narativ Washingtona: Najveću političku, gospodarsku i vojnu prijetnju predstavljaju Kina i Rusija

Godinu dana nakon završetka rata u Afganistanu, američki predsjednik Joe Biden i najviši dužnosnici za nacionalnu sigurnost sve manje govore o borbi protiv terorizma, a sve više inzistiraju na narativu kako najveće političke, gospodarske i vojne prijetnje predstavljaju Kina i Rusija. Na nedavnom zatvorenom sastanku s čelnicima Antiterorističkog odjela CIA-e, dano im je do znanja da borba protiv Al-Qaide i drugih ekstremističkih skupina ostaje njihov prioritet – ali da će se novac i resursi agencije sve više usmjeravati na Kinu. SAD je već dugo uznemiren rastućim političkim i ekonomskim ambicijama Kine, ali i vlastitom nemogućnošću da potpuno shvati ili predvidi planove Pekinga. Amerikanci vjeruju kako je Kina pokušala utjecati na izbore u inozemstvu, pokrenula kampanje kibernetičke i korporativne špijunaže, a poznato je i da je zatočila milijune Ujgura u logorima. Jutarnji

Subota (13:00)

Usred najvećih napetosti između Kine i Tajvana od 1996. godine

Američka Sedma flota pojačala prisutnost na području Indo-Pacifika

Više od polovice od 111 trenutačno raspoređenih borbenih brodova američke mornarice sada je u zoni odgovornosti Sedme flote, koja se proteže preko zapadnog Pacifika i Indijskog oceana, prenosi Reuters. No, ne dolazi u obzir da bi bili u velikom broju poslani uz obalu Kine, s obzirom na kineski arsenal naprednih krstarećih i balističkih projektila i njezinu pomorsku flotu, kažu regionalni analitičari. Amerika je u zonu Tajvana uoči posjeta Nancy Pelosi poslala četiri ratna broda na čelu s nosačem zrakoplova Ronald Reagan. USS Reagan, amfibijski jurišni brod USS Tripoli i raketna krstarica USS Antietam nalaze se istočno od Tajvana, potvrdio je Reuters. Drugi jurišni brod – koji također nosi borbene zrakoplove F-35 – usidren je u obližnjoj luci u Japanu. Jutarnji

02.08. (15:00)

Skupo samozadovoljstvo, još skuplje samozavaravanje

Demonizacija Kine u političkim krugovima SAD-a sve je jača

Prava opasnost od demonizacije Kine je u tome što čak i promišljene Amerikance navodi da veruju kako otvoreno društvo poput Amerike ima mnogo prirodnih prednosti u odnosu na zatvoreni autokratski sistem poput kineskog. Za razliku od donjih pedeset procenata Kineza, koji su upravo doživeli najboljih četrdeset godina ljudskog razvoja u četiri hiljade godina kineske istorije, donjih 50 procenata američkog stanovništva doživelo je tri decenije ekonomske stagnacije, stvarajući, kao što je nobelovac Angus Diton dokumentovao, „more očaja“ među belom radničkom klasom u Americi, što dovodi do kraćeg životnog veka, veće zavisnosti od opijata, veće stope samoubistava i tako dalje… Ishod geopolitičkog nadmetanja između Amerike i Kine neće biti određen brojem nosača aviona ili nuklearnih glava. Umesto toga, biće odlučujuće koje društvo više radi na brizi o svojih donjih pedeset procenata stanovništva. Najveća konceptualna greška koju prave američki kreatori politike je u tome što pretpostavljaju da je njihov strateški konkurent Komunistička partija Kine. No, pravi strateški konkurent mlade američke republike je civilizacija stara četiri hiljade godina. Najstarije pravilo u geopolitici, koje su zastupali i Sun Tzu i Carl von Clausewitz, jeste „upoznaj svog protivnika“. Amerika nažalost ignoriše ovo pravilo. Lupiga

30.07. (18:00)

Otkriveni ugrađeni kvarovi nastali u proizvodnji

SAD prisiljen prizemljiti stotine borbenih aviona (F-35, F/A-18, E/A-18) zbog tehničkog kvara

Ratna mornarica SAD-a i Marinski zbor otkrili su problem sa sjedalima za izbacivanje pilota na nekoliko modela zrakoplova. Kod tog katapulta, aktiviranoga eksplozivnom kasetom, moglo bi doći do zatajenja sustava zaduženoga za “ispaljivanje” sjedala i otvaranje padobrana, nakon što pilot povuče ručicu za izbacivanje iz kabine. Mornarica je odmah prizemljila određene modele aviona F/A-18B/C/D Hornet, F/A-18E/F Super Hornet, E/A-18G Growler, T-45 Goshawk te trenažni F-5 Tiger II. Zbog operativne sigurnosti nije otkriven točan broj prizemljenih aviona, ali je naglašeno da otkriveni tehnički problem ne obuhvaća sve mornaričke zrakoplove. Poznato je tek da je izvan upotrebe trenutačno gotovo 300 zrakoplova za obuku pilota. Bug

30.07. (10:00)

"Gospodar rata i prijevoznik cvijeća"

Ruskog trgovca oružjem Viktora Bouta Amerikanci bi mijenjali za zatočenu košarkašicu i bivšeg marinca

Nakon raspada SSSR-a 1991. velike količine vojne opreme ostale su u 15 bivših sovjetskih republika. Nove  samostalne države nisu mogle izdvajati puno za obrambeni sektor niti održavati oružje koje su naslijedile. Tako je gotovo sve bilo dostupno za određenu cijenu. Bout je od vojske počeo otkupljivati transportne zrakoplove koje je punio oružjem i prodavao svakome tko je htio. Stvorio je najveću privatnu flotu transportnih letjelica na svijetu. Bio je poduzetnički, a ne ideološki orijentiran. Prodavao je oružje vladama koje su se borile protiv pobunjenika i pobunjenicima koji su se borili protiv vlada. Naoružavao Al Kaidu, talibane i Sjeverni savez u Afganistanu, Revolucionarnu ujedinjenu frontu u Sierra Leoneu, režim Charlesa Taylora u Liberiji, Unitu u Angoli, razne kongoanske frakcije, Abu Sajaf, militantnu islamsku skupinu na Filipinima te brojne druge pobunjeničke pokrete i odmetnute režime. No, uvijek je poricao da je prodavao oružje i tvrdio da je samo “prevozio cvijeće i smrznute piliće” na neka od najnasilnijih mjesta na svijetu.  Tportal

23.07. (16:00)

Nesavršen sistem je savršena obrana

Američko pravosuđe je savršen instrument rasističke vladavine

To je savršena obrana. Nepregledna linija torture nad Afroamerikancima i domorocima koju su povukli sudovi – koji su Dreda Scotta i Kaliefa Browdera držali u ropstvu, potisnuli Indijance s jugoistoka i oduzeli im Oklahomu – spominje se, sa žaljenjem i oborenim pogledom, kao “nesavršen sistem”. U društvu koje je zainteresirano za pravednost, otkriće čak i jednog žiška u pravosudnom sistemu moglo bi pokrenuti panična ispitivanja svakog suca i tužitelja u strahu da bi bezbrojni životi mogli biti uništeni zbog infiltriranosti u sistem ljudi koji dijele mišljenja trgovaca robljem. U Sjedinjenim Američkim Državama to se neće dogoditi. Rasisti koji izriču kazne, rasne razlike u kažnjavanju, rasizam prilikom uhićenja, policijska nekažnjivost i cijeli režim rasističkih zakona i njegove provedbe, brane se kao “nesavršen sistem”. Al Jazeera

17.07. (00:00)

Ne baš uspjelo balansiranje između ljudskih prava, sigurnosti i gospodarskih interesa

Posjet američkog predsjednika Saudijskoj Arabiji: brak iz koristi

Posjet američkog predsjednika Saudijskoj Arabiji izazvao je podijeljene reakcije u SAD-u i šire. Neki to smatraju ustupkom saudijskom autokratskom režimu, a drugi upozoravaju na sve jaču energetsku krizu. Joe Biden je prvi američki predsjednik koji je letio iz Izraela direktno u Saudijsku Arabiju. Let se smatra simboličnim rezultatom napora vlade Washingtona da normalizira odnose između Izraela i Saudijske Arabije. Saudijska Arabija je do sada odbijala službeno priznati Izrael i direktni letovi između ove dvije zemlje nisu bili dopušteni. Deutsche Welle

12.07. (15:00)

Gerontokracija ne silazi s vlasti

U SAD-u vodeći političari imaju više od 75 godina. Koliko oni mogu razumjeti mlade naraštaje?

Prije četiri godine u američkom Senatu održala se rasprava koja se još pamti zbog bizarnog dijaloga. U međuvremenu već preminuli senator države Utah, Orrin Hatch, kojem su tada bile 84 godine ispitivao je 33-godišnjeg Marka Zuckerberga o poslovnoj politici njegova Facebooka: „Kako možete voditi posao ako mušterije ne plaćaju vaše usluge?“, upitao je senator. „Senatore, mi prodajemo oglase“, objasnio je Zuckerberg. Taj dijalog se često citira kad se postavi pitanje: treba li (američkoj) politici novih i mlađih ljudi. Prosječna starost članova  Senata su 63 godine, Kongresa 58. Najmoćnije osobe obje američke stranke već su u dubokoj starosti: Nancy Pelosi ima 82, Joe Biden 79, republikanac Mitch McConnel ima 80, Donald Trump 76 godina. Ono s čim se suočavamo je  gerontokracija, državu vode starci dok je medijalna dob stanovništva SAD-a 38 godina. Dobra trećina stanovništva SAD u predstavničkim tijelima nema političkog predstavnika svoje životne dobi. Deutsche Welle

06.07. (18:00)

Sustavi NASAMS nalaze se u naoružanju SAD-a, Norveške, Australije, Čilea, Finske, Indonezije, Litve, Španjolske...

SAD šalje Ukrajini raketne sustave NASAMS koji gotovo istodobno mogu napasti 54 cilja

U sklopu zapadne vojne pomoći SAD šalje u Ukrajinu dva raketna sustava zemlja-zrak NASAMS, četiri protutopnička radara i 150.000 komada topničkog streljiva kalibra 155 milimetara, najavio je prošlog petka američki predsjednik Joe Biden u Madridu nakon sastanka s čelnicima država članica NATO-a. Projekt NASAMS (Norwegian Advanced Surface to Air Missile System) pokrenula je, s američkim Raytheonom, norveška tvrtka Konsberg Defence & Aerospace i to ponajprije za norveške zračne snage. Norveško-američki proizvođač ističe da se taj sustav može smjestiti do 25 kilometara od zapovjednog središta zahvaljujući bežičnim vezama, a prisutni sustav Link-16 nudi integrirani prikaz bojišnice uključujući podatke o ciljevima, položajima i navigacijskim parametrima prijateljskih i neprijateljskih zrakoplova u realnom vremenu. Uz to, lanser sustava spreman je za djelovanje već 15 minuta nakon dolaska na vatreni položaj, a domet sustava NASAMS je, ovisno o tipu rakete, od 55 do 180 kilometara. Tportal

03.07. (13:00)

Pomoć iz interesa

Amerikanci se hvale da besplatno pomažu Ukrajini, ali činjenice govore drukčije

Iako se piše da je američka pomoć Ukrajini besplatna, to naravno nije slučaj, kao što ni vojna pomoć iz Drugog svjetskog rata nije bila besplatna. Naime, nakon WW2 Amerika je – uz otpis uništene opreme – tražila da joj se dio sačuvane vojne tehnike vrati, a ostatak plati, ne nužno u novcu: Washington je ta ratna ulaganja naplaćivao i “u naturi”, tako što je od saveznika dobivao na korištenje vojne baze, čime je ostvario globalnu vojnu dominaciju. Taj mehanizam, preveden na ukrajinski slučaj, daje sljedeću kalkulaciju: i da rat stane danas, i da Ukrajina dobije iste uvjete o počeku i roku isplate kao i Rusija i Velika Britanija nakon Drugog svjetskog rata, zadnju ratu Kijev će otplatiti 2077. godine. Slobodna