Amerikanci se hvale da besplatno pomažu Ukrajini, ali činjenice govore drukčije - Monitor.hr
03.07.2022. (11:00)

Pomoć iz interesa

Amerikanci se hvale da besplatno pomažu Ukrajini, ali činjenice govore drukčije

Iako se piše da je američka pomoć Ukrajini besplatna, to naravno nije slučaj, kao što ni vojna pomoć iz Drugog svjetskog rata nije bila besplatna. Naime, nakon WW2 Amerika je – uz otpis uništene opreme – tražila da joj se dio sačuvane vojne tehnike vrati, a ostatak plati, ne nužno u novcu: Washington je ta ratna ulaganja naplaćivao i “u naturi”, tako što je od saveznika dobivao na korištenje vojne baze, čime je ostvario globalnu vojnu dominaciju. Taj mehanizam, preveden na ukrajinski slučaj, daje sljedeću kalkulaciju: i da rat stane danas, i da Ukrajina dobije iste uvjete o počeku i roku isplate kao i Rusija i Velika Britanija nakon Drugog svjetskog rata, zadnju ratu Kijev će otplatiti 2077. godine. Slobodna


Slične vijesti

Četvrtak (20:00)

Kad Trump pokuša "pametno", rafinerije završe u sudoku modu

Zašto cijena nafte pada, a gorivo poskupljuje? Kockanje s carinama čini svoje

Unatoč pravoj poplavi (grandioznih) najava i obećanja, aktualnoj američkoj administraciji malo toga zasad polazi za rukom. Ako je vjerovati Bijeloj kući, sve je to dio kompleksnog master plana (i tek uvertira u veliku partiju peterodimenzionalnog šaha), no teško se oteti dojmu kako stvari baš i ne idu željenim tijekom. Jedna od rijetkih iznimki svakako su cijene energenata, koje se posljednjih tjedana i mjeseci, sukladno predizbornim obećanjima, doista kreću silaznom putanjom, i za to je, na ovaj ili onaj način, uvelike zaslužan upravo Donald Trump. Ostaje, dakako, pitanje, u kojoj su mjeri niže cijene fosilnih goriva posljedica promišljene politike, a koliko rezultat kaotičnih mjera na početku novog mandata, obilježenog dramatičnog rasprodajom na Wall Streetu koja se vrlo brzo prelila na financijska tržišta širom svijeta. Mario Gatara za Ekonomski lab

Četvrtak (21:00)

Zajmodavci u nuždi? Hvala, ne trebamo više prijatelje

Amerika razmišlja o izlasku iz kluba koji je sama osnovala

MMF i Svjetska banka, ključne institucije globalnog financijskog poretka, suočene su s prijetnjom povlačenja SAD-a, potaknuto desničarskim „Projektom 2025“. Trumpova administracija, fokusirana na carine i unutarnje interese, blokira imenovanja i preispituje financiranja, čime destabilizira međunarodni sustav koji koristi upravo SAD-u. U pozadini, Kina jača svoju mrežu utjecaja kroz alternativne institucije poput NDB-a. Stručnjaci upozoravaju da bi izlazak SAD-a mogao izazvati krizu i preokrenuti globalne financijske tokove – ali i oslabiti američki utjecaj koji dolazi uz veto moć. DW

20.04. (11:00)

Bolje lice Amerike

U SAD-u se masovno prosvjedovalo protiv Trumpa: 50 prosvjeda, 50 saveznih država, 1 pokret


Od ranih prijepodnevnih sati prosvjednici su se okupljali u Washingtonu, New Yorku i Chicagu, a prosvjedi su održani i u saveznim državama poput Marylanda, Wisconsina, Tennesseeja, Južne Karoline, Ohija, Kentuckyja, Kalifornije i Pennsylvanije. Amerikanci su prosvjedovali i u inozemstvu, uključujući Dublin i nekoliko drugih gradova. Subotnji prosvjedi bili su usmjereni protiv više Trumpovih odluka, uključujući aktivnosti Ministarstva za učinkovitost vlade (Doge), inicijative za smanjenje broja zaposlenih i troškova u državnim institucijama te protiv odbijanja administracije da vrati Ábrega Garcíju, državljanina Salvadora. Index

20.04. (09:00)

SAD kao svjetski bully

Harari: U Trumpovoj viziji svijeta slabiji se uvijek predaju moćnima

Trumpova alternativna vizija svijeta je skup zatvorenih nacionalnih tvrđava – odvojenih vojnim, ekonomskim i kulturnim zidovima. Trump vjeruje da će takav svijet donijeti veću stabilnost, ali povjesničar i antropolog Yuval Noah Harari upozorava da povijest pokazuje suprotno: tvrđave se rijetko zadrže unutar svojih granica. Trump ne traži saveznike – nemu trebaju samo podanici. Umjesto sigurnosti, tvrđave bi se pretvorile u imperije koje ugrožavaju svoje susjede. Svaka država morala bi jačati vojsku, umanjujući ulaganja u gospodarstvo i društvo.

Trumpova vizija nije nova – to je svijet kakav je postojao stoljećima prije liberalnog poretka. No, u 21. stoljeću takav svijet nije samo opasan, već i nefunkcionalan. Kako zaključuje Harari za Financial Times, možemo biti zabrinuti, tužni ili ljuti – ali više ne možemo biti iznenađeni. A oni koji žele braniti svijet tvrđava moraju odgovoriti na jednostavno pitanje: kako će suparničke nacionalne tvrđave mirno rješavati svoje gospodarske i teritorijalne sporove, ako ne postoje univerzalne vrijednosti ni obvezujući međunarodni zakoni? Nacional

12.04. (21:00)

Čovjek od formata koji je došao i do četvrtog mandata

Na današnji dan umro Franklin Delano Roosevelt, najdugovječniji predsjednik SAD-a

Bio je 32. predsjednik Sjedinjenih Američkih Država, služeći od 1933. do svoje smrti 1945. godine. Jedini je američki predsjednik izabran na četiri mandata, vodeći naciju kroz dvije najveće krize 20. stoljeća: Veliku depresiju i Drugi svjetski rat. Iako teško bolestan, hrabro je vodio SAD kroz Drugi svjetski rat i sudjelovao na prvim mirovnim pregovorima, no sam kraj rata ipak nije dočekao. Njegov nasljednik Harry Truman je dao suglasnost za bacanje prve atomske bombe na Japan. Njegov prvi mandat obilježen je ambicioznim programom reformi poznatim kao New Deal, osmišljenim za oporavak američke ekonomije u vrijeme Velike depresije.

Godine 1921., u dobi od 39 godina, Roosevelt je obolio od bolesti koja je uzrokovala trajnu paralizu nogu. Iako je dijagnoza tada bila poliomijelitis (dječja paraliza), kasnije su neki istraživači predložili da je možda riječ o Guillain-Barréovom sindromu. Iako je njegova paraliza bila poznata, ozbiljnost drugih zdravstvenih problema skrivana je od javnosti. Bolovao je od teške hipertenzije, srčanih problema i arterioskleroze. Dok se odmarao u Warm Springsu, 12. travnja 1945. Roosevelt je doživio veliki moždani udar i preminuo u 63. godini života. Index

09.04. (19:00)

Čekati priliku za aperkat

Procurio dokument EU plana: ‘Udarit će Ameriku gdje ju najviše boli’

  • Europska unija kreativno će odgovoriti na carine koje je joj je uveo američki predsjednik Donald Trump – ciljajući na proizvodnju u ‘crvenim’ saveznim državama, gdje su njegovi najveći pobornici (tportal)
  • Kina je odgovorila Americi na rekordne carine od 104 posto, Banka Engleske upozorila: Banka Engleske: Carine će doprinijeti slabljenju izgleda za globalni rast, ali i povećati izglede za inflaciju (Index), butzovni indeksi u Kini i Hong Kongu završili su s rastom danas, nakon što je Peking objavio dokument kojim izražava spremnost na dijalog s Washingtonom, unatoč američkim carinama od 104 posto. Dodatni poticaj tržištima dali su signali državne podrške kineskom tržištu kapitala (Index)
  • Europa ima tri opcije na stolu za pregovore s neprijateljski raspoloženom Amerikom: Macron misli da će Trump razumjeti ako mu se uzvrati istom mjerom, no Trump može zatvoriti američke baze pa čak i povući štit nuklearne obrane… CDU predlaže snažan odgovor, zatim pregovore da bi se došlo do ugovora o slobodnoj trgovini (Poslovni)
  • Tesla gubi više od 585 milijardi dolara, Musk javno proziva Trumpova savjetnika zbog carina (Poslovni) Tko je taj savjetnik? Peter Navarro, ključna figura Trumpove trgovinske politike: unatoč akademskom pedigreu, njegove ideje i pristupi često su odstupali od konvencionalnog ekonomskog razmišljanja, što je izazivalo podjele među stručnjacima i političarima, bio je i u zatvoru zbog nepoštivanja Kongresa (Poslovni)
  • Ministar financija Primorac o carinama: Trebamo stati na loptu i slati umirujuće poruke (Lider)
06.04. (17:00)

Carine, kauboji i korporativni snovi – kad država navuče čelične čizme i puca sebi u nogu

Učinkovitost carina kroz povijest ovisila je o kontekstu, ciljevima i načinu provedbe, ove su donesene hirovito

Koristile su se za zaštitu domaće proizvodnje, poticanje industrijalizacije i smanjenje ovisnosti o uvozu. U nekim slučajevima pomogle su izgradnji snažne domaće industrije, dok su u drugima izazivale trgovinske ratove i velike gospodarske probleme. Južna Koreja koristila ih je za svoj industrijski razvoj 60-ih i bile su privremene. Uspjeli su zaštititi tvrtke poput Hyundaia i Samsunga koje su dobile vremena za razvoj. Slično je postigla Kina sve do ulaska u WTO 2001. godine. Ključ uspjeha tih carina bio je u strateškom planiranju i kontroli. SAD pamti nekoliko debakla carinskih ratova, a neki uspjeh nije postigao ni Trump u prvom mandatu. Iako ovim carinama žele smanjiti državni deficit i vratiti proizvodnju u SAD, one nisu dio neke koherentne industrijske strategije i uvedene su bez dogovora sa saveznicima, zbog čega je i njihov uspjeh upitan, kazuje Boris Podobnik za Index.

03.04. (22:00)

Američki dug na dijeti: jede sve pred sobom

Ekonomski stručnjak o carinama: SAD računa da će oživjeti domaću potražnju, zatvoriti tržište i preživjeti dok drugi ne pokucaju na vrata da bi razgovarali

U ovim trenucima američki javni dug raste i prešao je 121 posto BDP-a, što je više nego što je bio na kraju Drugog svjetskog rata. Ovim tempom SAD bi kroz 20 godina došao do 150 posto BDP-a javnog duga. U toj se situaciji postavlja pitanje udjela dolara u svjetskoj trgovini, koji je u posljednjih dvadesetak godina pao za 15 postotnih bodova. Upitno je dokad bi mogli održavati takav model i dokad bi svijet mogao prihvaćati financiranje tih deficita. Carine su samo jedna od mjera za zatvaranje tog deficita i tu se ne biraju sredstva. Kratkoročno je ovo ‘lose-lose’ pozicija za sve jer dovodi do rasta cijena, zatvaranja tržišta, mogućih pritisaka prema recesiji s inflacijom, ali se zapravo traži resetiranje trgovinskih odnosa i megatrendova koji su prisutni. SAD će vjerojatno tražiti od EU da snizi svoje kriterije i otvori svoje tržište, a to podrazumijeva smanjenje kvalitete kontrole hrane, GMO regulative i slično. Željko Lovrinčević za tportal

03.04. (13:00)

Ako ne može gluplje, može skuplje

Među 164 zemlje kojima je SAD nametnuo carine nema Rusije, ali zato ima nenaseljenog otoka s pingvinima

Trumpova administracija uvela je carine čak i na nenaseljene teritorije poput australskog otočja Heard i McDonald. Kina reagirala na Trumpove carine i najavila protumjere, a zamjeraju i to što su Tajvan naveli kao zasebnu zemlju. Dionice propale nakon Trumpove odluke: Indeksi na Wall Streetu potonuli više od 3%. One se neće primijenjivati na određene ključne proizvode poput lijekova i računalnih čipova, koji se smatraju strateški važnima za SAD. No, zato bi mnogi drugi proizvodi zbog protumjera mogli doseći puno više cijene. Neki analitičari ove drastične poteze smatraju velikom rizičnom igrom na globalnoj skali, a podsjećaju i da je povijest pokazala kako carine uglavnom škode ekonomiji SAD-a. tportal

03.04. (12:00)

Kad se Amerika nakašlje, Europi raste carina

Carinska bitka – SAD vs. svi ostali: Osjetit ćemo posljedice, ali EU sada ima jednu priliku

Uz 25% carina na strane automobile stižu vijesti za carine – 34% Kina, 20% Europska unija, 46% Vijetnam, 32% Tajvan, 24% Japan. Što se tiče EU, očekuje se da će Europska komisija odgovoriti i da će ići s određenom politikom reciprociteta uvođenja carinskih dažbina na određene američke segmente. No, polugu ima SAD i pitanje je koliko je racionalno uvoziti carine na one američke proizvode koje ne možemo kupovati drugdje. Hrvatska, koja se oslanja na Njemačku, osjetit će posljedice. No, to je i prilika za EU koja ima financijskog kapaciteta i mogućnosti za jačanje svog tržišta. HRT