Analiza satelitskih snimki: Nepoznate mrlje na Jadranu veće od 108 km2 - Monitor.hr
21.02.2016. (12:35)

Sve je pod kontrolom?

Analiza satelitskih snimki: Nepoznate mrlje na Jadranu veće od 108 km2

Središnji dio Jadranskog mora povremeno je ozbiljno onečišćen uljnim mrljama nepoznatog podrijetla za čije posljedice stručnjaci kažu da se ne istražuju, dok prema tvrdnjama nadležnog ministarstva Hrvatska uz pomoć europskog satelitskog sustava aktivno nadzire svoje more. Uljne mrlje veličine između sto metara i 108 četvornih kilometara nastale su na linijama gustog prometa plovila, a značajan dio njih zamijećen je i u samom ZERP-u, zapaža tim hrvatsko-ruskih stručnjaka analizom šezdesetak satelitskih snimaka Srednjeg i Južnog Jadrana snimljenih između 2003. i 2011. HRT


Slične vijesti

19.08. (08:05)

Gotovo svaka peraja joj je otrovna

Morska vatrenjača ulovljena u Jadranu: “Ovisno o jačini uboda može doći i do smrtnih slučajeva”

Invazija otrovnih vatrenjača na Jadran se nastavlja - Stručnjaci savjetuju: "Čuvajmo hobotnice i kirnje, jer oni ih jedino mogu kontrolirati!"

Morska vatrenjača ili riba lav pronađena je u Jadranu, kraj mjesta Račišće na otoku Korčuli. Riječ je o opasnoj ribi kako za ljude tako i za morski ekosustav. Ubod je jako bolan, i otrov može kod organizama mlađih ili starijih koji su imunološki slabiji, jednostavno zbog bolesti nekakve dodatne ne mogu podnijeti naglu količinu otrova, a ovisno o jačini uboda može doći i do smrtnih slučajeva’, naglasio je Jakov Dulčić s Instituta za oceanografiju i ribarstvo. Morska vatrenjača izuzetno je opasna i za morske ekosustave, krajnje je agresivna, brzo se razmnožava i raste, prožidre ribe. Problem je što u našem moru, kako objašnjava dalje Dulčić, njezinom novom okolišu, nema prirodnog neprijatelja. Navodi kako imaju točnu strategiju, ograde jedan koraljni greben, i sve što je živo, na njemu neće preživjeti. Ova se riba proširila diljem Mediterana, a zbog klimatskih promjena, temperature mora i morskih struja, stigla je i do Jadrana. Prvi puta je zabilježena prije dvije godine na otoku Visu u Komiži. Tportal

05.01. (17:00)

Nova riba u moru

Velebitski kanal pretvara se u veliko ribogojilište kalifornijskih pastrvi

Tvrtka Adriatic Farming d.o.o (ranije Nordic Fish d.o.o) trenutno ima koncesiju nad uzgajalištem u uvali Porat u Lukovom Šugarju i u Jablancu, a nedavno joj je dodijeljena koncesija za postavljanje uzgajališta u uvali Žrnovnica u gradu Novi Vinodolski. Uz to, norveški investitor planira postaviti četiri dodatna uzgajališta kalifornijskih pastrvi na četiri lokacije udaljene 300 metara od obale koje spadaju pod Općinu Karlobag i Grad Senj. Zahvat je to o čijoj studiji utjecaja na okoliš trenutno odlučuje Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja. Lokalna zajednica strahuje da će navedeni projekt, ukoliko se ostvari u svom punom obujmu od ukupno sedam uzgajališta, drastično promijeniti krajobraz Velebitskog kanala i negativno utjecati na okoliš. Njihove sumnje i strahovi nisu bez temelja. Studija utjecaja na okoliš zahvata za nova uzgajališta sadrži više činjenično netočnih informacija. Faktograf

04.10.2022. (15:00)

Buć, buć

U Jadranu živi 60 vrsta morskih pasa i raža, a čak 70 posto ih je ugroženo. Samo četiri vrste imaju relativno veće populacije

<p>Modrulj (Prionace glauca)</p>

U Jadran povremeno zalazi ili u njemu stalno živi 60 vrsta morskih pasa i raža, a čak 70 posto jadranskih vrsta je ugroženo. Rad su u jednom od najprestižnijih svjetskih znanstvenih časopisa za morsku biologiju “Fishes” objavili stručnjaci za morske pse i raže Alen Soldo s Odjela za studije mora Sveučilišta u Splitu i Lovrenc Lipej sa slovenskog Nacionalnog biološkog instituta. Od tog broja 33 su vrste morskih pasa, 26 je vrsta ražolikih riba te jedna vrsta morskog štakora. 33 vrste su vrlo rijetke u Jadranu, osam ih se povremeno pojavljuje, 15 vrsta se vode kao uobičajene. Samo za četiri vrste u Jadranu utvrđeno je da imaju relativno veće populacije i to za mačke bljedicu i mrkulju, psa čukova i ražu modropjegu. More.slobodna

21.04.2022. (13:00)

Samo da ne ostane na riječima

Projekt “Prijatelj mora” – sjajan primjer kako možemo očuvati Jadran

Projekt ujedinjuje snage stručnjaka, studenata i lokalne zajednice, koji će sudjelovati u provođenju edukativnih i informativnih kampanja, organizirati aktivnosti i provoditi projekte s ciljem očuvanja mora, priobalnog područja te biljne i životinjske raznolikosti. U fokusu je razvoj novih metoda za obradu otpadnih voda, istraživanje mikroplastike u moru te razvoj suvremenih tehnologija za smanjenje onečišćenja morske vode. Provoditelji projekta su Istarsko veleučilište i partner za promicanje zaštite mora i priobalnog područja te povećanja kvalitete života lokalnog stanovništva. Green

27.01.2022. (00:00)

Pa dobro gdje si ti?

Sredozemna medvjedica snimljena na krajnjem jugu Jadrana

Sredozemna medvjedica viđena je na samom jugu Jadranskog mora, točnije kod Otrantskih vrata uz albansku obalu. Donedavno, smatrana je izumrlom vrstom na čitavom području Jadranskog mora. Naime, iako je bila njegov redoviti stanovnik, zna se da je 1964. ubijen zadnji primjerak sredozemne medvjedice koji je živio u hrvatskom dijelu Jadrana. Ovu vrstu su u Jadranu istrijebili pretežito ribari i ribarski alati, pa je desetljećima nije ni bilo. Ponovno se pojavila početkom 2000-ih, a posljednja koja je viđena u sjevernom Jadranu, 2014. je uginula od starosti. Morski

14.11.2021. (13:00)

Prognoze nisu baš sjajne

Razine Jadrana ubrzano rastu. Koliko i što to znači?

Od početka 90-ih godina do danas imamo porast jadranskog vodostaja od više od 10 cm. On je najviše uzrokovan steričkim širenjem, odnosno zagrijavanjem mora. U zadnjih 60-ak godina temperatura površinskog sloja u Jadranu povisila se za više od 1.8°C, a od 1980. godine za čak 1°C. Iako se 10 cm možda ne čini jako puno, iz perspektive fizike to je poprilično jer se pojačava snaga lokalnih poplava. U Jadranu, osim pojave plime, lokalne poplave mogu uzrokovati i tzv. olujni uspori, koji se stvaraju za vrijeme jačih ciklona. Najosjetljivija područja na porast srednje razine mora su obalna područja, posebice područja estuarija kao što je dolina rijeke Neretve. Već se danas u dolini Neretve uočava jačanje prodora morske vode prema kopnu koje zaslanjuje tlo, ponajviše zbog smanjenog sliva rijeke Neretve uzrokovanog promjenama u režimu otjecanja prema moru. Porast srednje razine mora u kombinaciji s porastom temperature zraka i mora u budućnosti će sigurno negativno utjecati na već postojeće gubitke gospodarstva ali i na kvalitetu života u tom području. Index

09.05.2020. (13:30)

Ispod površine

Splitska prvakinja u ronjenju na dah: Jadran je opustošen i zagađen smećem

Dok strepimo oko povratka turista na naše more, evo što splitska arhitektica i prvakinja u ronjenju na dah kaže o toj našoj atrakciji: život u Jadranu nestaje pred našim očima. U razdoblju od nekoliko godina, situacija je drastično lošija. Ne promijenimo li pristup, bojim se budućnosti… Hrvatska je zemlja s najjačim charter turizmom na svijetu: kada zamislite sve te brodove, ne možete se ne zapitati koliko smeća toliki ljudi ostave za sobom.

16.11.2018. (15:00)

Skandalozna izjava

Crna Gora počinje bušiti morsko dno u potrazi na naftom: ‘Ako dođe do nekih ekoloških problema, više bi stradala Hrvatska!’

Brod Polar Empress norveške kompanije Shearwater uplovio je u crnogorske vode i već sljedeći tjedan počinju ozbiljna istraživanja koliko nafte i plina ima u podmorju, na kojoj dubini i gdje se točno nalazi. Ekološki stručnjaci tvrde da je Crna Gora potpisala “smrtnu presudu” i da će na ovaj način ugasiti turizam. To demantira šef Crnogorskog turističkog udruženja Žarko Radulović: “Bušotine se nalaze točno na mjestu gdje teče morska struja, koja je dosta jaka i ide od Albanije, pored Crne Gore, prema Hrvatskoj. Prema tome, ako dođe do nekih ekoloških problema, više bi Hrvatska stradala nego Crna Gora, koja to ne bi ni osjetila.” Vjeran Piršić iz Udruge Eko Kvarner pak tvrdi da nam ne prijeti velika opasnost. Slobodna Dalmacija…

17.08.2017. (14:12)

Plastika u Jadranskom moru: Glavna opasnost je nemaran odnos prema tom problemu

06.09.2015. (19:30)

Svi ćemo ga cimentati

Ubrzan rast razine mora: Što će biti s Jadranom?

Zbog globalnog zatopljenja razina mora podiže se mnogo brže od ranijih predviđanja – rast od 1 metra tako sada predstavlja najoptimističniju varijantu, i to samo pod uvjetom da se porast globalne temperature ograniči na skromna 2°C, dok crniji scenariji predviđaju i porast od 6 metara. Mirko Orlić iz Geofizičkog zavoda PMF-a u Zagrebu kaže da će posljedice na Jadranu uzrokovati velike štete u nižim priobalnim krajevima kao što su zaleđe Zadra i Nina te osobito dolina Neretve. More bi moglo prodrijeti u doline, a s njime će doći i sol koja će uništiti poljoprivredne površine. T-Portal