Arktik: U samo deset dana otopio se led veličine Floride - Monitor.hr
17.11.2016. (13:53)

Too hot

Arktik: U samo deset dana otopio se led veličine Floride

NASA je objavila alarmantan izvještaj u kojem stoji da je pod utjecajem tople ciklone u samo deset dana nestao arktički led veličine Floride. Ciklona koja je pogodila Arktik donijela je sa sobom i do 10 stupnjeva više temperature od prosječnih za ovo doba godine. Količina leda u Barentsovom i Karskom moru smanjena je za čak deset posto. Objava stiže u isto vrijeme s prognozama UN-a da će 2016. godina vjerojatno biti najtoplija u povijesti. Buka, Science World


Slične vijesti

08.06. (13:00)

Malo manje Zemlje, a malo više vode

Najgori scenarij za Zemlju: Evo kako bi izgledao naš planet kad bi se otopio sav led

Led koji se nalazi na Antarktiku i na Grenlandu zauzima površinu veću od 15,54 milijuna kvadratnih kilometara pa možete li zamisliti kakav bi bio scenarij za Zemlju kada bi se sva ta ledena masa otopila? Ne baš optimističan, zar ne? Znanstvenici smatraju da ako se ne smanji emitiranje stakleničkih plinova u atmosferu, to bi se moglo dogoditi za 5000 godina. Green podsjeća na 10 godina star video.

22.05. (16:00)

Kad se otopi sve osim nade

Svjetski ledeni pokrov na putu je nekontroliranog topljenja, što bi moglo uzrokovati masovne migracije prema sjeveru

Nova studija upozorava da čak i ako globalno zagrijavanje ostane ispod 1,5 °C, ledene ploče Grenlanda i Antarktike mogle bi nezaustavljivo nestati, uzrokujući porast razine mora i masovne migracije prema sjevernoj polutki. Ledenjaci već gube 370 milijardi tona leda godišnje, a porast razine mora mogao bi doseći 1 cm godišnje do kraja stoljeća. To bi ugrozilo stotine milijuna ljudi na obalama. Znanstvenici upozoravaju da se “sigurni pragovi” tope brže od samih ledenjaka — i da je cilj od 1,5 °C možda premalo, prekasno. tportal

22.08.2024. (01:00)

Led koji nitko ne želi da se probije

Ubrzano topljenje leda moglo bi osloboditi ‘bombu’ žive, ugroženi su milijuni ljudi

Rijeka Yukon erodira permafrost duž svojih obala i nosi sediment nizvodno, što bi u dogledno vrijeme moglo izazvati velike probleme. Prirodna atmosferska cirkulacija uzrokuje da se zagađivači prostiru prema višim geografskim širinama. To rezultira nakupljanjem žive u Arktiku, gdje je apsorbiraju biljke koje nakon smrti postaju dio tla. Ovo tlo se zatim smrzava u permafrostu – sloju zemlje koji je zaleđen tijekom cijele godine. Tisućama godinama koncentracije žive su se akumulirale u tlu. Toksični metal se oslobađa kada se tlo otapa – što postaje sve češće zbog klimatskih promjena. Živa, koja je ranije bila zarobljena u permafrostu u sedimentima tisućljećima, sada se erodira i oslobađa u okoliš. Ovo bi moglo predstavljati veliku prijetnju okolišu i zdravlju za pet milijuna ljudi koji žive na tom području, kao i za više od tri milijuna ljudi koji žive u područjima gdje se očekuje da će permafrost potpuno nestati do 2050. godine. Green

22.12.2021. (20:00)

Kap po kap

Od sedamdesetih naovamo nestalo skoro pola leda na Himalaji

Istraživanje je pokazalo da je dosad nestalo čak 40 posto površine himalajskih ledenjaka, od čega dobar dio nakon 70-ih godina prošlog stoljeća. Stanovnici planina i dolina rijeka Ganges, Ind i Brahmaputra, kao i mnogi drugi, vodom se opskrbljuju upravo iz ovih ledenjaka. Čak dvjema milijardama ljudi prijeti nestašica vode zbog topljenja ledenjaka. Novi list

08.08.2020. (01:30)

Kanadski Arktik: Raspala se i zadnja netaknuta ledena ploča

Raspala se posljednja netaknuta ledena ploča na kanadskom Arktiku, izgubivši više od 40 posto površine u samo dva dana krajem lipnja, objavili su znanstvenici. Ovo je ljeto na kanadskom Arktiku pet stupnjeva toplije od 30-godišnjeg prosjeka. Zbog pucanja ploče nestalo je posljednje tzv. epiledeno jezero na sjevernoj hemisferi. 24sata

08.03.2019. (22:30)

Kišland

Alarmantno otkriće: Na Grenlandu sve češće pada kiša pa se led ubrzano topi

Na Grenlandu su kiše sve učestalije, čak i u vrijeme duge arktičke zime – u 80-ima prošlog stoljeća kiša je u prosjeku padala dva puta tijekom zime, da bi 2012. bilo 12 kišnih perioda tijekom zime. Grenland sadrži enormne količine leda – kad bi se tamošnji led kompletno otopio, razina mora digla bi se za sedam metara. Inače, samo 14 milimetara kiše dovoljno je da otopi 15 cm snijega.

17.11.2017. (09:11)

Gradnja arke

NASA otkriva: Među gradovima koji će prvi biti potopljeni i jedan hrvatski

NASA je napravila novi alat za predviđanje koji će gradovi biti potopljeni zbog topljenja ledenjaka izazvanog globalnim zatopljenjem. Znanstvenici su u “formulu” stavili učinak Zemljine gravitacije i njezine rotacije kako bi predvidjeli kako će se voda “redistribuirati” diljem svijeta. Na listi ugroženih tako su se, između ostalih, našli London, Atena, Oslo i Dubrovnik. Večernji, CNN

25.02.2017. (23:13)

Window of opportunity

U sibirskom permafrostu otvorio se golemi krater

U blizini korita rijeke Jane, gdje se na golemoj površini prostire sibirski permafrost, posljednjih godina zbog otapanja se pojavio krater koji nezaustavljivo raste: Batagajka je najveći krater na svijetu dugačak 1 kilometar i dubok 86 metara. Lokalni stanovnici ga izbjegavaju i nazivaju “putem za podzemlje”, no znanstvenicima daje jedinstvenu priliku da istraže klimatsku i geološku povijest Zemlje unazad 200.000 godina. Permafrost se počeo topiti 1960-ih nakon masovne siječe šume koja ga je hladila. BBC

15.02.2017. (14:26)

Poplavio nam podrum

Led oko Antarktike najmanji u povijesti

Led oko Antarktike povukao se na svoju najmanju razinu otkako postoje mjerenja, i to ranije nego inače – obično se povlačenje leda dogodi krajem veljače, što bi bio vrhunac ljeta na južnoj polutki, no ove se godine povlačenje dogodilo 13. veljače, prema američkim podacima. Površina pod ledom smanjila se na 2,28 milijuna kvadratnih kilometara, čime je srušen prethodni rekord iz 1997. kad je led pokrivao ugrubo 3 tisuće kvadratnih kilometara veću površinu. Prosjek je 3 milijuna. Posljednjih godina količina leda oko Antarktike bila se povećavala, unatoč globalnom zagrijavanju, što su klimatski skeptici isticali kao dokaz protiv globalnog zagrijavanja. Klimatski znanstvenici ovaj su paradoks pripisivali promjenama u vjetrovima i morskim strujama. Na Arktiku je u studenom, prosincu i siječnju bilo tkđ. rekordno malo leda. Independent, Salon

16.12.2016. (09:25)

Tropski bijeli medvjed

Arktik najtopliji od 1900.

Godina 2016. najtoplija je na Arktiku otkako su ondje počela mjerenja, zbog čega je nastupilo neviđeno topljenje leda i zakasnilo formiranje novog leda jesenas, objavila je NOAA (izvještaj). Zabilježena je dosad najviša srednja godišnja temperatura zraka iznad tla – između listopada 2015. i rujna 2016. temperatura je u prosjeku bila za 3,5 Celzijevih stupnjeva veća od one zabilježene 1900. Arktik se zagrijava dvostruko brže od ostatka planeta koji bi 2016. mogao imati najtopliju godinu u novije vrijeme i to treću godinu zaredom. EcoWatch, Popular Science