Arktik: U samo deset dana otopio se led veličine Floride - Monitor.hr
17.11.2016. (13:53)

Too hot

Arktik: U samo deset dana otopio se led veličine Floride

NASA je objavila alarmantan izvještaj u kojem stoji da je pod utjecajem tople ciklone u samo deset dana nestao arktički led veličine Floride. Ciklona koja je pogodila Arktik donijela je sa sobom i do 10 stupnjeva više temperature od prosječnih za ovo doba godine. Količina leda u Barentsovom i Karskom moru smanjena je za čak deset posto. Objava stiže u isto vrijeme s prognozama UN-a da će 2016. godina vjerojatno biti najtoplija u povijesti. Buka, Science World



Slične vijesti

08.03. (21:30)

Kišland

Alarmantno otkriće: Na Grenlandu sve češće pada kiša pa se led ubrzano topi

Na Grenlandu su kiše sve učestalije, čak i u vrijeme duge arktičke zime – u 80-ima prošlog stoljeća kiša je u prosjeku padala dva puta tijekom zime, da bi 2012. bilo 12 kišnih perioda tijekom zime. Grenland sadrži enormne količine leda – kad bi se tamošnji led kompletno otopio, razina mora digla bi se za sedam metara. Inače, samo 14 milimetara kiše dovoljno je da otopi 15 cm snijega.

17.11.2017. (08:11)

Gradnja arke

NASA otkriva: Među gradovima koji će prvi biti potopljeni i jedan hrvatski

NASA je napravila novi alat za predviđanje koji će gradovi biti potopljeni zbog topljenja ledenjaka izazvanog globalnim zatopljenjem. Znanstvenici su u “formulu” stavili učinak Zemljine gravitacije i njezine rotacije kako bi predvidjeli kako će se voda “redistribuirati” diljem svijeta. Na listi ugroženih tako su se, između ostalih, našli London, Atena, Oslo i Dubrovnik. Večernji, CNN

25.02.2017. (22:13)

Window of opportunity

U sibirskom permafrostu otvorio se golemi krater

U blizini korita rijeke Jane, gdje se na golemoj površini prostire sibirski permafrost, posljednjih godina zbog otapanja se pojavio krater koji nezaustavljivo raste: Batagajka je najveći krater na svijetu dugačak 1 kilometar i dubok 86 metara. Lokalni stanovnici ga izbjegavaju i nazivaju “putem za podzemlje”, no znanstvenicima daje jedinstvenu priliku da istraže klimatsku i geološku povijest Zemlje unazad 200.000 godina. Permafrost se počeo topiti 1960-ih nakon masovne siječe šume koja ga je hladila. BBC

15.02.2017. (13:26)

Poplavio nam podrum

Led oko Antarktike najmanji u povijesti

Led oko Antarktike povukao se na svoju najmanju razinu otkako postoje mjerenja, i to ranije nego inače – obično se povlačenje leda dogodi krajem veljače, što bi bio vrhunac ljeta na južnoj polutki, no ove se godine povlačenje dogodilo 13. veljače, prema američkim podacima. Površina pod ledom smanjila se na 2,28 milijuna kvadratnih kilometara, čime je srušen prethodni rekord iz 1997. kad je led pokrivao ugrubo 3 tisuće kvadratnih kilometara veću površinu. Prosjek je 3 milijuna. Posljednjih godina količina leda oko Antarktike bila se povećavala, unatoč globalnom zagrijavanju, što su klimatski skeptici isticali kao dokaz protiv globalnog zagrijavanja. Klimatski znanstvenici ovaj su paradoks pripisivali promjenama u vjetrovima i morskim strujama. Na Arktiku je u studenom, prosincu i siječnju bilo tkđ. rekordno malo leda. Independent, Salon

16.12.2016. (08:25)

Tropski bijeli medvjed

Arktik najtopliji od 1900.

Godina 2016. najtoplija je na Arktiku otkako su ondje počela mjerenja, zbog čega je nastupilo neviđeno topljenje leda i zakasnilo formiranje novog leda jesenas, objavila je NOAA (izvještaj). Zabilježena je dosad najviša srednja godišnja temperatura zraka iznad tla – između listopada 2015. i rujna 2016. temperatura je u prosjeku bila za 3,5 Celzijevih stupnjeva veća od one zabilježene 1900. Arktik se zagrijava dvostruko brže od ostatka planeta koji bi 2016. mogao imati najtopliju godinu u novije vrijeme i to treću godinu zaredom. EcoWatch, Popular Science

25.05.2016. (10:11)

Grizli i polarni medvjed se pare i stvaraju hibride, grizli će ‘pojesti’ polarnog

Nakon što je prije nekoliko dana na sjeveru Kanade ustrijeljen “grolar” – križanac grizlija i polarnog medvjeda, znanstvenici tvrde da će njihova populacija rasti i u konačnici istisnuti polarne mjedvjede. Naime, zbog globalnog zatopljenja polarni medvjedi gube svoje prirodno stanište, zbog čega su prisiljeni spuštati se na jug i pariti se s drugim vrstama – grizlijima, koji pak osvajaju sve veći teritorij kako se led topi. Prvi je hibrid medvjeda primijećen 2006. godine i otad postaje sve češća pojava. Telegram

06.09.2015. (17:30)

Svi ćemo ga cimentati

Ubrzan rast razine mora: Što će biti s Jadranom?

Zbog globalnog zatopljenja razina mora podiže se mnogo brže od ranijih predviđanja – rast od 1 metra tako sada predstavlja najoptimističniju varijantu, i to samo pod uvjetom da se porast globalne temperature ograniči na skromna 2°C, dok crniji scenariji predviđaju i porast od 6 metara. Mirko Orlić iz Geofizičkog zavoda PMF-a u Zagrebu kaže da će posljedice na Jadranu uzrokovati velike štete u nižim priobalnim krajevima kao što su zaleđe Zadra i Nina te osobito dolina Neretve. More bi moglo prodrijeti u doline, a s njime će doći i sol koja će uništiti poljoprivredne površine. T-Portal

21.07.2015. (15:42)

Pa po lojtrici gor pa po lojtrici dol

Led na Arktiku ‘narastao za trećinu’ nakon hladnog ljeta 2013.

Zbog neuobičajeno prohladnog ljeta 2013. volumen morskoga leda u Arktičkome moru povećao se za trećinu i time nadoknadio gubitke iz prethodne tri godine. Znanstvenici su do tih podataka došli uz pomoć satelita Cryosat, no upozoravaju da je pojava jednokratna i ne može preokrenuti klimatske promjene. Naime, led na Arktiku smanjio se za čak 40% od 1980. S druge strane, najnovije izvješće pokazuje da je 2014. bila najtoplija godina u posljednjih 135 godina, što je ostavilo najdramatičnije posljedice na Grenlandu.. BBC