• 15.02.2017. (13:26)

    Poplavio nam podrum

    Led oko Antarktike najmanji u povijesti

    Led oko Antarktike povukao se na svoju najmanju razinu otkako postoje mjerenja, i to ranije nego inače – obično se povlačenje leda dogodi krajem veljače, što bi bio vrhunac ljeta na južnoj polutki, no ove se godine povlačenje dogodilo 13. veljače, prema američkim podacima. Površina pod ledom smanjila se na 2,28 milijuna kvadratnih kilometara, čime je srušen prethodni rekord iz 1997. kad je led pokrivao ugrubo 3 tisuće kvadratnih kilometara veću površinu. Prosjek je 3 milijuna. Posljednjih godina količina leda oko Antarktike bila se povećavala, unatoč globalnom zagrijavanju, što su klimatski skeptici isticali kao dokaz protiv globalnog zagrijavanja. Klimatski znanstvenici ovaj su paradoks pripisivali promjenama u vjetrovima i morskim strujama. Na Arktiku je u studenom, prosincu i siječnju bilo tkđ. rekordno malo leda. Independent, Salon



  • Slične vijesti

    08.03. (21:30)

    Kišland

    Alarmantno otkriće: Na Grenlandu sve češće pada kiša pa se led ubrzano topi

    Na Grenlandu su kiše sve učestalije, čak i u vrijeme duge arktičke zime – u 80-ima prošlog stoljeća kiša je u prosjeku padala dva puta tijekom zime, da bi 2012. bilo 12 kišnih perioda tijekom zime. Grenland sadrži enormne količine leda – kad bi se tamošnji led kompletno otopio, razina mora digla bi se za sedam metara. Inače, samo 14 milimetara kiše dovoljno je da otopi 15 cm snijega.

    23.12.2017. (11:20)

    Brrrr

    Davor Rostuhar s Antarktike: Ljeto je i -14 stupnjeva

    “Dan je dvadeseti. Prvi je dan ljeta na Antarktici i toliko je toplo da sam prvi put skijao bez maske za lice, jakne i samo u tankim rukavicama. I dalje je dobar minus, ali nije bilo ni daška vjetra. Prva stvar koja mi je prošla kroz glavu kad sam skidao jaknu bila je da ne bih smio to raditi jer ću se prehladiti ili dobiti upalu pluća, kao što nas straše bake i mame. Tim više me iznenadila južnoafrička doktorica Gaynor u bazi Union Glacier, kad mi je objasnila da čim krenem na ekspediciju, ne mogu dobiti virusne bolesti jer u unutrašnjosti kontinenta nema nijednog živog bića tko bi mi to mogao prenijeti. Mogu od pothlađivanja dobiti čitav niz problema, ali to je sasvim neka druga priča”, piše Davor Rostuhar. Jutarnji

    21.12.2017. (10:20)

    Može se

    Na Antarktici pronađeni mikrobi koji se hrane samo – zrakom

    Istraživači su u uzorku tla iz istočne Antarktike pronašli čak 23 vrste zanimljivih mikroba koji preživljavaju na za život vrlo nepogodnom terenu. No onio su preživjeli od zraka, hrane se molekulama vodika i ugljičnog monoksida. Belinda Ferrari, jedna od koautorica studije, smatra kako ovo otkriće otvara mogućnost jednostavnom, ali dalekosežnom zaključku – da se i na drugim planetima možda razvio život koji opstaje zahvaljujući isključivo plinovima iz atmosfere. Novi list, Atlas Obscura

    17.11.2017. (08:11)

    Gradnja arke

    NASA otkriva: Među gradovima koji će prvi biti potopljeni i jedan hrvatski

    NASA je napravila novi alat za predviđanje koji će gradovi biti potopljeni zbog topljenja ledenjaka izazvanog globalnim zatopljenjem. Znanstvenici su u “formulu” stavili učinak Zemljine gravitacije i njezine rotacije kako bi predvidjeli kako će se voda “redistribuirati” diljem svijeta. Na listi ugroženih tako su se, između ostalih, našli London, Atena, Oslo i Dubrovnik. Večernji, CNN

    26.10.2017. (19:51)

    Crni u licu

    Moramo ugasiti elektrane na ugljen – inače će more porasti za 1 metar

    Ako do 2050. ne ugasimo termoelektrane na ugljen razina mora će porasti za 1,3 metra, što će naravno biti pogubno za mnoge obalne gradove svijeta, stoji u novom istraživanju sveučilišta u Melbourneu koje je proučavalo utjecaj otapanja na Antarktici na razinu mora te posljednje projekcije o ispuštanju plinova. Ono što je sigurno je da je značajno dizanje razine mora neizbježno i zahtijeva ubrzanu prilagodbu, a to znači da možemo izbjeći nevolje tako što ćemo zadržati globalni porast temperature dobrano ispod 2 stupnja Celzija u usporedbi s predindustrijskim dobom, što i piše u Pariškom sporazumu. Sidney Morning Herald

    08.09.2017. (08:02)

    Novi život

    Znanstvenici možda pronašli nepoznate oblike života na Antarktici

    Znanstvenici sa Australskog nacionalnog sveučilišta (ANU) vjeruju da bi nepoznati oblici života mogli živjeti u ledenim pećinama na Antarktici. Duboko u ledenim pećinama, izdubljenim parom iz aktivnog vulkana Mount Erebus na Ross Islandu, znanstvenici su pronašli tragove DNA algi, malih životinja i do sada nepoznatih životnih oblika. “U tim pećinama može biti vrlo toplo, u nekima čak i do 25 Celzijevih stupnjeva. Većina pronađenih DNA uzoraka su slični već pronađenim biljkama i životinjama u drugim dijelovima Antarktike. No, nismo uspjeli prepoznati sve dijelove”, izjavila je u priopćenju voditeljica istraživanja Ceridwen Fraser. ABC, Index

    22.06.2017. (09:19)

    "Čista slučajnost", zaključuje Trump

    Posljedice zatopljenja: Golemi ledeni brijeg odvojit će se od Antarktike

    Jedan od najvećih ledenih bregova, poznat pod imenom Larsen C, vrlo skoro mogao bi se odvojiti od Antarktike i predstavljati veliku opasnost za plovidbu. Ova je ledena ploča velika kao indonezijski otok Bali ili američka savezna država Delaware, a nakon što je nastala pukotina od 175 kilometara, za Antarktiku je drži još samo 13 kilometara leda. Znanstvenici vjeruju kako je odvajanje posljedica klimatskih promjena, objašnjavajući da se antarktički poluotok brzo zagrijavao proteklih desetljeća. Novi list

    13.03.2017. (12:59)

    Alo buro, gdje si sad?!

    Foto: Cijela kuća prekrivena ledom

    Lokalni fotograf snimio je kuću na jezeru Ontario u SAD-u posve prekrivenu ledom, od krova, preko zidova do terase. Snimka je nastala u nevremenu s vjetrom koji je nanosio vodu na kuću gdje se smrznula, iako neki na društvenim mrežama ne vjeruju da je to istina nego da je fotograf John Kucko (ovdje njegov Facebook, s videom) pjenom posuo kuću. Danas i sutra New York očekuje između 30 i 50 cm snijega. CNN

    04.03.2017. (15:26)

    Nema zime

    Splićanka Lidija Lijić oborila rekord u ronjenju na dah ispod leda

    Višestruka svjetska rekorderka u ronjenju na dah, Splićanka Lidija Lijić, na austrijskom jezeru Weissensee uspjela je oboriti Guinnessov rekord u ronjenju na dah ispod leda s perajama. Na temperaturi od dva Celzijeva stupnja i pod ledenim pokrivačem debelim 31 centimetar, Lijić zaključuje da joj je „bilo hladno“, ali da joj se svakako isplatilo potruditi: zaronila je na dubinu od 123 metra, što je tri metra više od dosadašnjeg rekorda. Net.hr

  • Slične vijesti

    08.03. (21:30)

    Kišland

    Alarmantno otkriće: Na Grenlandu sve češće pada kiša pa se led ubrzano topi

    Na Grenlandu su kiše sve učestalije, čak i u vrijeme duge arktičke zime – u 80-ima prošlog stoljeća kiša je u prosjeku padala dva puta tijekom zime, da bi 2012. bilo 12 kišnih perioda tijekom zime. Grenland sadrži enormne količine leda – kad bi se tamošnji led kompletno otopio, razina mora digla bi se za sedam metara. Inače, samo 14 milimetara kiše dovoljno je da otopi 15 cm snijega.

    14.02.2018. (21:58)

    Video pucanja ogromne sante leda na Antarktici

    Iscrpnije...
    23.12.2017. (11:20)

    Brrrr

    Davor Rostuhar s Antarktike: Ljeto je i -14 stupnjeva

    “Dan je dvadeseti. Prvi je dan ljeta na Antarktici i toliko je toplo da sam prvi put skijao bez maske za lice, jakne i samo u tankim rukavicama. I dalje je dobar minus, ali nije bilo ni daška vjetra. Prva stvar koja mi je prošla kroz glavu kad sam skidao jaknu bila je da ne bih smio to raditi jer ću se prehladiti ili dobiti upalu pluća, kao što nas straše bake i mame. Tim više me iznenadila južnoafrička doktorica Gaynor u bazi Union Glacier, kad mi je objasnila da čim krenem na ekspediciju, ne mogu dobiti virusne bolesti jer u unutrašnjosti kontinenta nema nijednog živog bića tko bi mi to mogao prenijeti. Mogu od pothlađivanja dobiti čitav niz problema, ali to je sasvim neka druga priča”, piše Davor Rostuhar. Jutarnji

    21.12.2017. (10:20)

    Može se

    Na Antarktici pronađeni mikrobi koji se hrane samo – zrakom

    Istraživači su u uzorku tla iz istočne Antarktike pronašli čak 23 vrste zanimljivih mikroba koji preživljavaju na za život vrlo nepogodnom terenu. No onio su preživjeli od zraka, hrane se molekulama vodika i ugljičnog monoksida. Belinda Ferrari, jedna od koautorica studije, smatra kako ovo otkriće otvara mogućnost jednostavnom, ali dalekosežnom zaključku – da se i na drugim planetima možda razvio život koji opstaje zahvaljujući isključivo plinovima iz atmosfere. Novi list, Atlas Obscura

    17.11.2017. (08:11)

    Gradnja arke

    NASA otkriva: Među gradovima koji će prvi biti potopljeni i jedan hrvatski

    NASA je napravila novi alat za predviđanje koji će gradovi biti potopljeni zbog topljenja ledenjaka izazvanog globalnim zatopljenjem. Znanstvenici su u “formulu” stavili učinak Zemljine gravitacije i njezine rotacije kako bi predvidjeli kako će se voda “redistribuirati” diljem svijeta. Na listi ugroženih tako su se, između ostalih, našli London, Atena, Oslo i Dubrovnik. Večernji, CNN

    26.10.2017. (19:51)

    Crni u licu

    Moramo ugasiti elektrane na ugljen – inače će more porasti za 1 metar

    Ako do 2050. ne ugasimo termoelektrane na ugljen razina mora će porasti za 1,3 metra, što će naravno biti pogubno za mnoge obalne gradove svijeta, stoji u novom istraživanju sveučilišta u Melbourneu koje je proučavalo utjecaj otapanja na Antarktici na razinu mora te posljednje projekcije o ispuštanju plinova. Ono što je sigurno je da je značajno dizanje razine mora neizbježno i zahtijeva ubrzanu prilagodbu, a to znači da možemo izbjeći nevolje tako što ćemo zadržati globalni porast temperature dobrano ispod 2 stupnja Celzija u usporedbi s predindustrijskim dobom, što i piše u Pariškom sporazumu. Sidney Morning Herald

    16.10.2017. (08:46)

    Tisuće mladunaca pingvina uginulo je od gladi na Antarktici zbog neuobičajeno debele ledene kore koja je prisilila njihove roditelje da hranu traže na većim udaljenostima

    Iscrpnije...
    08.09.2017. (08:02)

    Novi život

    Znanstvenici možda pronašli nepoznate oblike života na Antarktici

    Znanstvenici sa Australskog nacionalnog sveučilišta (ANU) vjeruju da bi nepoznati oblici života mogli živjeti u ledenim pećinama na Antarktici. Duboko u ledenim pećinama, izdubljenim parom iz aktivnog vulkana Mount Erebus na Ross Islandu, znanstvenici su pronašli tragove DNA algi, malih životinja i do sada nepoznatih životnih oblika. “U tim pećinama može biti vrlo toplo, u nekima čak i do 25 Celzijevih stupnjeva. Većina pronađenih DNA uzoraka su slični već pronađenim biljkama i životinjama u drugim dijelovima Antarktike. No, nismo uspjeli prepoznati sve dijelove”, izjavila je u priopćenju voditeljica istraživanja Ceridwen Fraser. ABC, Index