NASA otkriva: Među gradovima koji će prvi biti potopljeni i jedan hrvatski

Gradnja arke

NASA otkriva: Među gradovima koji će prvi biti potopljeni i jedan hrvatski

NASA je napravila novi alat za predviđanje koji će gradovi biti potopljeni zbog topljenja ledenjaka izazvanog globalnim zatopljenjem. Znanstvenici su u “formulu” stavili učinak Zemljine gravitacije i njezine rotacije kako bi predvidjeli kako će se voda “redistribuirati” diljem svijeta. Na listi ugroženih tako su se, između ostalih, našli London, Atena, Oslo i Dubrovnik. Večernji, CNN

topljenje leda

Kap po kap

Od sedamdesetih naovamo nestalo skoro pola leda na Himalaji

Istraživanje je pokazalo da je dosad nestalo čak 40 posto površine himalajskih ledenjaka, od čega dobar dio nakon 70-ih godina prošlog stoljeća. Stanovnici planina i dolina rijeka Ganges, Ind i Brahmaputra, kao i mnogi drugi, vodom se opskrbljuju upravo iz ovih ledenjaka. Čak dvjema milijardama ljudi prijeti nestašica vode zbog topljenja ledenjaka. Novi list…

Himalaja topljenje leda

Kanadski Arktik: Raspala se i zadnja netaknuta ledena ploča

Raspala se posljednja netaknuta ledena ploča na kanadskom Arktiku, izgubivši više od 40 posto površine u samo dva dana krajem lipnja, objavili su znanstvenici. Ovo je ljeto na kanadskom Arktiku pet stupnjeva toplije od 30-godišnjeg prosjeka. Zbog pucanja ploče nestalo je posljednje tzv. epiledeno jezero na sjevernoj hemisferi. 24sata…

Satellite animation, from July 30 to August 4, shows the collapse of the last fully intact #iceshelf in #Canada. The Milne Ice Shelf, located on #EllesmereIsland in #Nunavut, has now reduced in area by ~43%. #MilneIceIsland #seaice #Arctic #earthrightnow #glacier pic.twitter.com/jjs1gawoxA

— ECCC Canadian Ice Service (@ECCC_CIS) August 4, 2020

Arktik topljenje leda

Kišland

Alarmantno otkriće: Na Grenlandu sve češće pada kiša pa se led ubrzano topi

Na Grenlandu su kiše sve učestalije, čak i u vrijeme duge arktičke zime – u 80-ima prošlog stoljeća kiša je u prosjeku padala dva puta tijekom zime, da bi 2012. bilo 12 kišnih perioda tijekom zime. Grenland sadrži enormne količine leda – kad bi se tamošnji led kompletno otopio, razina mora digla bi se za sedam metara. Inače, samo 14 milimetara kiše dovoljno je da otopi 15 cm snijega.

Grenland klimatske promjene topljenje leda

Window of opportunity

U sibirskom permafrostu otvorio se golemi krater

U blizini korita rijeke Jane, gdje se na golemoj površini prostire sibirski permafrost, posljednjih godina zbog otapanja se pojavio krater koji nezaustavljivo raste: Batagajka je najveći krater na svijetu dugačak 1 kilometar i dubok 86 metara. Lokalni stanovnici ga izbjegavaju i nazivaju “putem za podzemlje”, no znanstvenicima daje jedinstvenu priliku da istraže klimatsku i geološku povijest Zemlje unazad 200.000 godina. Permafrost se počeo topiti 1960-ih nakon masovne siječe šume koja ga je hladila. BBC

globalno zatopljenje krater permafrost Sibir topljenje leda

Poplavio nam podrum

Led oko Antarktike najmanji u povijesti

Led oko Antarktike povukao se na svoju najmanju razinu otkako postoje mjerenja, i to ranije nego inače – obično se povlačenje leda dogodi krajem veljače, što bi bio vrhunac ljeta na južnoj polutki, no ove se godine povlačenje dogodilo 13. veljače, prema američkim podacima. Površina pod ledom smanjila se na 2,28 milijuna kvadratnih kilometara, čime je srušen prethodni rekord iz 1997. kad je led pokrivao ugrubo 3 tisuće kvadratnih kilometara veću površinu. Prosjek je 3 milijuna. Posljednjih godina količina leda oko Antarktike bila se povećavala, unatoč globalnom zagrijavanju, što su klimatski skeptici isticali kao dokaz protiv globalnog zagrijavanja. Klimatski znanstvenici ovaj su paradoks pripisivali promjenama u vjetrovima i morskim strujama. Na Arktiku je u studenom, prosincu i siječnju bilo tkđ. rekordno malo leda. Independent, Salon

Antarktika led topljenje leda

Tropski bijeli medvjed

Arktik najtopliji od 1900.

Godina 2016. najtoplija je na Arktiku otkako su ondje počela mjerenja, zbog čega je nastupilo neviđeno topljenje leda i zakasnilo formiranje novog leda jesenas, objavila je NOAA (izvještaj). Zabilježena je dosad najviša srednja godišnja temperatura zraka iznad tla – između listopada 2015. i rujna 2016. temperatura je u prosjeku bila za 3,5 Celzijevih stupnjeva veća od one zabilježene 1900. Arktik se zagrijava dvostruko brže od ostatka planeta koji bi 2016. mogao imati najtopliju godinu u novije vrijeme i to treću godinu zaredom. EcoWatch, Popular Science

Arktik topljenje leda

Too hot

Arktik: U samo deset dana otopio se led veličine Floride

NASA je objavila alarmantan izvještaj u kojem stoji da je pod utjecajem tople ciklone u samo deset dana nestao arktički led veličine Floride. Ciklona koja je pogodila Arktik donijela je sa sobom i do 10 stupnjeva više temperature od prosječnih za ovo doba godine. Količina leda u Barentsovom i Karskom moru smanjena je za čak deset posto. Objava stiže u isto vrijeme s prognozama UN-a da će 2016. godina vjerojatno biti najtoplija u povijesti. Buka, Science World

topljenje leda

Razina leda na Sjevernom polu ponovno dosegnula rekordno nisku razinu

globalno zatopljenje Sjeverni pol topljenje leda

Grizli i polarni medvjed se pare i stvaraju hibride, grizli će ‘pojesti’ polarnog

Nakon što je prije nekoliko dana na sjeveru Kanade ustrijeljen “grolar” – križanac grizlija i polarnog medvjeda, znanstvenici tvrde da će njihova populacija rasti i u konačnici istisnuti polarne mjedvjede. Naime, zbog globalnog zatopljenja polarni medvjedi gube svoje prirodno stanište, zbog čega su prisiljeni spuštati se na jug i pariti se s drugim vrstama – grizlijima, koji pak osvajaju sve veći teritorij kako se led topi. Prvi je hibrid medvjeda primijećen 2006. godine i otad postaje sve češća pojava. Telegram

grizli grolar klimatske promjene medvjed polarni medvjed topljenje leda

Svi ćemo ga cimentati

Ubrzan rast razine mora: Što će biti s Jadranom?

Zbog globalnog zatopljenja razina mora podiže se mnogo brže od ranijih predviđanja – rast od 1 metra tako sada predstavlja najoptimističniju varijantu, i to samo pod uvjetom da se porast globalne temperature ograniči na skromna 2°C, dok crniji scenariji predviđaju i porast od 6 metara. Mirko Orlić iz Geofizičkog zavoda PMF-a u Zagrebu kaže da će posljedice na Jadranu uzrokovati velike štete u nižim priobalnim krajevima kao što su zaleđe Zadra i Nina te osobito dolina Neretve. More bi moglo prodrijeti u doline, a s njime će doći i sol koja će uništiti poljoprivredne površine. T-Portal

globalno zatopljenje jadransko more razina mora topljenje leda

Gradnja arke