Armenska sudbina: Jedan genocid i sto godina mržnje

Nema lijeka za mržnju

Armenska sudbina: Jedan genocid i sto godina mržnje

“U Jerevanu, glavnome gradu Armenije, za 24. travnja sazvan je komemorativni skup povodom stogodišnjice istrebljenja i protjerivanja Armenaca iz Turske. Tim povodom armenski je predsjednik Serž Sargsjan učinio nešto neobično: pozvao je turskoga predsjednika Tayyipa Erdogana da dođe u Jerevan i prisustvuje skupu. Zašto turski predsjednik svome armenskom sudrugu pod nos gura bitku za Čanakale, u trenucima kada ga ovaj poziva na trenutak sućuti? Osim što takav odgovor vole čuti turski nacionalisti, Erdoganov odgovor sugerira da i današnja turska politička elita živi u 1915. Njihovo je vrijeme jer ne nalaze način da istrebljenje i protjerivanje Armenaca objasne sebi na drukčiji način od načina na koji su ga objašnjavali njihovih pradjedovi”, piše Miljenko Jergović. Jutarnji

Armenija Miljenko Jergović Recep Tayyip Erdogan Turska

Kraj konflikta

Armenci raspuštaju državu koju su branili tri desetljeća

U priopćenju kažu da će njihova samoproglašena država koju nazivaju Republika Artsakh prestati postojati 1. siječnja, što predstavlja formalnu kapitulaciju pred Azerbajdžanom. Za Azerbajdžan i njegovog predsjednika Ilhama Alijeva rezultat munjevite ofenzive je trijumfalni povrat suvereniteta nad područjem koje je i dosad bilo međunarodno priznato kao dio Azerbajdžana, ali čije je većinsko armensko stanovništvo steklo de facto neovisnost u ratu 90-tih godina. Za Armence, to je poraz i nacionalna tragedija. Oko 70.500 ljudi prešlo je u Armeniju do četvrtka ujutro, objavila je ruska agencija RIA novosti, od ukupno procijenjenih 120.000 stanovnika. Index

Armenija Azerbajdžan Nagorno Karabah

Podno Kavkaza

Jezikova juha: A kao Armenci

Armenija se prvi puta spominje u 6. st. pr. Kr., a radi se o jednoj od najstarijih postojećih država. Arheološke iskopine ukazuju na postojanje civilizacije još u 13. st. pr. Kr. a smatra se da je glavni grad, Erevan, osnovan još 782. pr. Kr. Na tlu Armenije pronađeni su i ostaci preko 6 tisućljeća stare prve poznate vinarije. Ime Armenija vjerojatno je egzonim (vidi prošlu kolumnu), nepoznate etimologije, mogućega značenja divljine ili gustiša, kao referenca na planine sjeverne Asirije. Armenija je bila prva država koja je proglasila kršćanstvo za službenu religiju, kao Armensku apostolsku crkvu, čija se katedrala u Ečmijadzinu ponekad navodi kao najstarija na svijetu. (Tu titulu doduše drugi dodjeljuju Katedrali Sv. Dujma u Splitu). Planina Ararat jedan je od nacionalnih simbola Armenije, ali i simbol armenskoga iredentizma, posebno međunarodno nepriznate države Republike Artsakh koja je nastala odcijepljenjem od Azerbajdžana, s kojim se danas još uvijek spore. Jezikova juha u režiji lokalnog lingvista.

Armenija jezikova juha lingvistika

Novi-stari rat

Glavni kamen smutnje između Armenije i Azerbajdžana je autonomna oblast Gorski Karabah

Glavni je kamen smutnje između dviju bivših sovjetskih republika, različitih poviješću, kulturom i religijom, autonomna oblast Gorski Karabah (Nagorno Karabah), enklava u Azerbajdžanu nastanjena pretežno Armencima. Borbe su ondje izbile ponovno u rujnu 2020., kad je Azerbajdžan potisnuo armenske snage koje su prethodno zauzele dio teritorija koji graniči s Gorskim Karabahom. U studenome te godine su Rusija, Armenija i Azerbajdžan potpisali ugovor o prekidu vatre kojim je Armenija prisiljena vratiti sav prethodno okupirani azerski teritorij. Dojam je da je angažman ruskih oružanih snaga u Ukrajini ohrabrio dvije kavkaske republike da se ponovno potuku, računajući da Moskva sada nema snage ni koncentracije ponovno intervenirati. Jutarnji Stefan Wolff, politolog na Sveučilištu u Birminghamu, smatra da je najnoviji sukob posljedica nedostatka mirovnog sporazuma. (Aljazeera) Veleposlanik Republike Azerbajdžan u Republici Hrvatskoj Fahraddin Gurbanov neđu ostalim kaže: “Armenska strana ne pokazuje nikakvu želju za mirom i ispunjavanjem svojih obveza” (Nacional)

Armenija Azerbajdžan Fahraddin Gurbanov Nagorno Karabah Stefan Wolff

Armenski kuhar iz Ukrajine utočište našao u Hrvatskoj gdje sprema hit jela iz rodne Armenije

Armenija kuhari kuhinja kulinarstvo

Primirje među vječno zaraćenim stranama

Turske i ruske snage počele vršiti nadzor primirja u Nagorno-Karabahu

U mjestu Merzilli u regiji Aghadam danas je počeo nadzor primirja Azerbajdžana i Armenije, a vrši ga zajednički centar turskih i ruskih snaga u Nagorno Karabahu. Cilj je nadzora implementacija mirovnog sporazuma iz studenoga koji je potpisan uz posredovanje Rusije, a prisutni su bili azerbajdžanski ministar obrane Zekir Hasanov i zamjenik turskog ministra obrane Yunus Emre Karaos te zamjenik resornog ruskog ministra Alexander Fomin. Al Jazeera

Armenija Azerbajdžan Nagorno Karabah primirje

Povijest se baš doslovce ponavlja

Armeni se povlače iz Nagorno Karabaha, pale kuće za sobom

Do početka prosinca Armeni moraju vratiti Azerbajdžanu tri regije – Lačinsku, Kelbardžansku i Agdamsku, kojima sada vlada potpuno bezakonje. Armeni koji napuštaju svoje domove pale ih i razaraju kako ne bi ostalo ništa od njih, cijela su naselja u plamenu. Armenija je uspjela zadržati dio Karabaha pod svojom kontrolom i očuvati koridor koji ih spaja s tom enklavom usred Azerbajdžana. U ratu koji je trajao 44 dana poginulo je gotovo pet tisuća Armena. Jutarnji

Armenija Azerbajdžan Nagorno Karabah

Od A do Dž

Infografika: Vojske Armenije i Azerbajdžana

Azerbajdžan: za vojsku izdvaja 2,7 milijardi dolara, ima 67.00 aktivnih vojnika i 300.000 rezervista te 127 aviona kao i 31 brod. Armenija na vojsku troši 500 milijuna dolara, ima 45.000 vojnika i 210.000 rezervista, te 65 vojnika, a mornaricu nema – jer nema more. al Jazeera

Armenija Azerbajdžan

Gore ne može

Lacmanović: Rat u Nagorno-Karabahu nije u interesu SAD-a i Rusije

“Rusija nije zainteresirana za zaoštravanje odnosa jer joj ne treba još jedno krizno žarište na njezinoj granici. Amerika se sada neposredno nalazi pred izbore i nije zainteresirana za taj sukob” – objašnjava Bogoljub Lacmanović za al Jazeeru sukob u Nagorno-Karabahu. Smatra on da ova situacija “ne može prijeći u neki opći veliki rat, prije svega što je već predsjednik Azerbejdžana (Ilham) Alijev mlađi dao izjavu da nije cilj njegove vojne akcije teritorij države Armenije”. Ono što zanemaruje je da je Azerbajdžan prekinuo koridor između Armenije i Nagorno-Karabaha, što će ovi nedvojbeno pokušati vratiti.

Armenija Azerbajdžan Bogoljub Lacmanović Nagorno Karabah

Beskonačno bure baruta

Novi rat na rubu Europe mogao bi zapaliti regiju. Sad je sve na Putinu i Erdoganu

Trenutačno su Armenija i Azerbajdžan najbliže totalnom ratu što su bili od raspada Sovjetskog Saveza i rata koji je uslijedio kad se većinski armenska pokrajina Nagorno-Karabah odcijepila od Azerbajdžana 1988. Dok Turski glasnogovornik predsjednika Ibrahim Kalin objavljuje kako Ankara osuđuje napad Armenije na Azerbajdžan, glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova poručuje da ministar Sergej Lavrov “intenzivno kontaktira kako bi potaknuo obje strane na prekid vatre i početak pregovora kako bi se stabilizirala situacija”. Pomoć u zaustavljanju totalnog rata na ovom zapaljivom području nude i Iran, SAD te Njemačka. Pretpostavlja se da će Rusija i Turska koje trenutačno njeguju toplije odnose pokušati sukob zaustaviti. Index

Armenija Azerbajdžan Putin Recep Tayyip Erdogan

Povijest se ponavlja

Žrtve u Nagorno-Karabahu, proglašeno ratno stanje

U Nagorno Karabahu opet su počeli sukobi pa u nedavnom ima 16 mrtvih i više od stotinu ranjenih. Obje strane tvrde da je druga započela napad. I Armenija i Azerbajdžan proglasile su ratno stanje te se traži sprječavanje turskog upliva u situaciju koji bi mogao biti razoran. Na snazi je opća mobilizacija, a u Azerbajdžanu je donesena odluka od djelomičnom i privremenom ograničenju ustavnih prava i sloboda te imovinskih prava. Al Jazeera

Armenija Azerbajdžan

Nema lijeka za mržnju