Mnogo hrane baca se i u Hrvatskoj, a cilj je da se do 2028. ta količina smanji za 30 posto. O toj se temi, u povodu Međunarodnog dana svjesnosti o gubitku i bacanju hrane, govorilo na konferenciji u Zagrebu “Hrana bez otpada” u organizaciji Jutarnjeg lista. U Hrvatskoj se godišnje baci 286 tisuća tona hrane. Od toga je 106 tisuća tona jestivi dio koji bi se mogao spasiti. Po stanovniku baci se 71 kilogram godišnje, a od tih 71 ustvari 26 je jestivi dio na koji se može utjecati. Najviše se baca u kućanstvima, a tvrtke, trgovački lanci, distributeri, restorani također mogu pomoći u smanjenju količine otpada, a neki to već i rade. HRT
E, a šta će onda crvi jesti!?!
Bacanje hrane spriječiti – planiranjem, zamrzavanjem, doniranjem
Tanja Popović Filipović iz Centra za edukaciju i informiranje potrošača ponudila savjete za sprečavanje bacanja hrane:
– Planirati obroke – hrana se pokvari jer i ne znamo što sve imamo
– Kupovati promišljeno
– Ne kupovati na prazan želudac – u tom slučaju kupujemo više nego što nam treba
– Mudro spremati hranu – ono što ostane može se spremiti ili zamrznuti
– Iskoristiti ostatke hrane za novo jelo
– Donirati



