Banke u Hrvatskoj lani zaradile dvije i pol milijarde kuna - Monitor.hr
03.03.2015. (12:35)

Nama z žepa, njima v žep

Banke u Hrvatskoj lani zaradile dvije i pol milijarde kuna

Prema HNB-ovoj privremenoj nerediviranoj statistici o poslovanju banaka u 2014., banke u Hrvatskoj lani su prije poreza ostvarile ukupnu dobit od dvije i pol milijarde kuna, 148% više nego godinu ranije. Od toga je 19 banaka iskazalo dobit, a preostalih devet gubitak – najviše su uprihodile Zagrebačka banka i PBZ, rasle su i Hypo i Splitska banka, a najveći je gubitnik Hrvatska poštanska banka. T-Portal


Slične vijesti

02.10.2023. (12:56)

Europska središnja banka uvodi AI u svoje poslovanje

27.02.2022. (11:00)

Rusija skinuta sa SWIFT-a. Što je to i zašto je važno?

Society for Worldwide Interbank Financial Telecommunication – svaka banka ima svoj SWIFT broj, koji čini od 8 do 11 znamenaka. Radi se samo o sustavu za lakšu, bržu i točniju komunikaciju. On sam po sebi ne drži nikakve novce niti novci prolaze kroz njega, jer novci idu iz jedne banke u drugu. Prije njega su se bankovni transferi vršili doslovnim pisanjem poruka i instrukcija o transakcijama, koje su se prenosile teleprinterima, što su uređaji slični telefonima. Uklanjanje neke zemlje iz SWIFT-a je već korišteno, 2012. je uklonjen Iran zbog razvoja nuklearnog oružja. Posljedice su bile katastrofalne za izvoz nafte. Ukidanje ruskim bankama i drugim financijskim institucijama je značajan udarac ruskim financijskim prihodima zbog otežavanja izvoza nafte, plina i drugih sirovina. Bez SWIFT-a Rusija ostaje bez alata s kojim komunicira svjetski financijski sustav za plaćanje u Rusiju i primanje uplata postaje jako teško. Index

18.12.2021. (07:00)

Banka od siječnja snizila kamate: rata kredita manja za ‘čak’ 2 kune

09.02.2018. (11:06)

Nakon Štedbanke, još jedna banka u Hrvatskoj ide u likvidaciju – Primorska

26.12.2017. (15:19)

Seoba na mobitele

Što nas u svijetu financijskih tehologija čeka u 2018.

Najvažnija tema iz svijeta financijskih tehnologija u 2018. povezana je s revidiranom europskom direktivom o platnim uslugama (PSD2), koja će omogućiti bankama i fintech igračima transformaciju poslovanja u transakcijskom bankarstvu. “Time bi fintech kompanije, a i banke, svojim klijentima mogle ponuditi puno više usluga i proizvoda od klasičnih, npr. uz klasičan bankarski proizvod poput kredita klijentu bi mogle ponuditi mogućnost kupnje sredstvima tog kredita, i to direktno kroz mobilnu aplikaciju”, prognozira Dejan Donev iz Erste banke. Osim izdavanja kredita putem mobitela, u 2018. mogli bismo upoznati robote kao bankarske službenike, piše tportal.

29.11.2017. (11:18)

Na netoleranciji zaradili dovoljno

Rašeta: Zašto su se banke sad sjetile da im treba tolerantno društvo?

U Hrvatskoj kakva je bila dosad banke su, kao najvitalniji dio gospodarstva, mogle beskonačno loviti u mutnom, pljačkati, derati kožu ljudima, dizati kamate kako im padne na pamet, naplaćivati sve naknade, kazne i tarife koje u svojim domovinama ne bi smjele ni u snu… Vrag će ga znati zašto su se banke baš sad sjetile da im treba regularni, multikulturni, tolerantni društveni okvir – valjda zašto što vide da će ova zemlja, nastave li njome dominirati fundamentalističko-ortački obrasci koji su samoubilački – izumrijeti – piše Boris Rašeta o reklami Erste banke.

26.08.2017. (00:14)

Ukinuta naknada za zatvaranje kredita

Novi zakon o stambenom potrošačkom kreditiranju donosi promjene koje bi trebale još više zaštititi klijente banaka pri podizanju stambenog kredita. Banke će morati detaljno izvijestiti klijenta o svim troškovima kredita, a klijent potom ima pravo u roku od 14 dana odustati od ugovora bez navođenja razloga. Banke će također imati obvezu potrošaču iznijeti detaljan izračun efektivne kamatne stope. Ukida se i izlazna naknada za otplatu kredita. Večernji

24.08.2017. (16:55)

Talijanski vlasnici PBZ-a kupuju švicarsku privatnu Banque Morval

11.04.2017. (13:52)

U 5 godina kod 16 banaka utvrđena prevelika izloženost Agrokoru

29.03.2017. (11:28)

Money for nothing

Fina: Građani duguju 41 milijardu kuna, pola bankama

329.977 građana je u blokadi, a ukupno su dužni više od 41,3 milijardi kuna duga, pokazuju podaci Fine od kraja siječnja. Od toga iznosa čak 57% čine nepodmirene obveze prema financijskim institucijama, a od toga bankama 49,46%. Dug prema središnjoj državi iznosi 4,44 milijarde kuna ili 10,74%, zbog čega su građanima blokirani računi. Značajan je iznos i dugovanja prema ostalim vjerovnicima (ostale tvrtke, građani, obrti i sl.) – gotovo 11 milijardi kuna ili 26,55% ukupnog iznosa. Naveći broj građana ima dugovanje do 10 tisuća kuna. HRT