Basara: Provera - Monitor.hr
19.05. (22:00)

I Basara se čita zbog Basare

Basara: Provera

Osim moje neznatnosti – čije je poverenje odavno prokockao – moja omiljena žutara Blic izgubio je još jednog čitaoca, ovoga puta Teofila Pančića, koji je, kako se obavestih iz njegovih Nuspojava, kupovinu Blica odavno redukovao na izdanja od utorka i nedelje, utorkom zbog kulturnog dodatka, a nedeljom zbog kolumne Biljane Srbljanović. Blic zovem žutarom zato što ta reč u zapadnosrbijanskom vernakularu označava jednu formu ženskog polnog organa, kao npr. mnogo poznatija preklapača. Mit o tome da je Blic bio nešto drugo (bolje) za Vesinog vakta najobičniji je bulšit. Blic je oduvek bio neoprana žutara, s tim što je Veso, kao novinar stare škole, umeo da od hrpe čaršijskih govana (i govnara) napravi čitljivu pitu. Posle Vesine smrti stvar su u svoje ruke preuzeli funkcionalno nepismeni dordomuzi koji bi i od pite napravili govno, tj. sranje. Što udarnički i čine. Svetislav Basara za drugu žutaru.


Slične vijesti

Jučer (23:00)

A kamo da idem na miru pogledat utakmicu ili da odvedem ljubavnicu?

Vizek: Tri hrvatske anomalije – Prazno čak 276 tisuća nekretnina, a ni p od poreza!

Sada kada znamo da je prazno barem 14 posto stambenog fonda, postavljaju se tri logična pitanja. Zašto je toliko stanova prazno, kako tendencija da stanove koje imamo u vlasništvu uopće ne koristimo utječe na kretanje njihove cijene i priuštivost stanovanja te kako se nositi s tim problemom? Kolektivno je uvjerenje kako je kupnja dodatnih stanova (povrh onog u kojem se živi) najsigurniji oblik štednje. Nepostojanje poreza na imovinu koje bi kažnjavalo nekorištenje stanova također podržava sklonost naših građana da kupuju nekretnine i zatim ih drže praznima. Kupnja praznih stanova generira potražnju za njima te potiče trajno povećanje njihovih cijena i ostvarivanje dugoročne kapitalne dobiti. Kolateralna žrtva u ovom procesu su podstanari, oni koji žele kupiti svoj prvi stan ili koji su taj stan već kupili na kredit, jer te se skupine građana suočavaju sa sve nepriuštivijim stanovanjem. Maruška Vizek za Tportal.

Jučer (21:00)

Konačno da netko to i tamo kaže

Basara: Jasenovačka licitacija

Razumljivo mi je da u Hrvatskoj ima onih koji imaju računicu da umanjuju broj jasenovačkih žrtava, nerazumljiva mi je – mada ne sasvim nerazumljiva – potreba profesionalnih Srba, SANU i delova srpske crkve – da ne kažem baš Crkve Srbije – da povećavaju taj broj. Kao unuk Srbina zaklanog ustaškom kamom – doduše unuk II klase jer moj predak nije zaklan u Jasenovcu, nego na kućnom pragu – dajem si povremeno pravo da napušavam, ili čak da nabijam na qwrz, dilbere kojima nikad dosta mrtvih Srba, a naročito one koji, živi i zdravi, tvrde da su i oni kolektivno zaklani u Jasenovcu. Ko biva… „klali su nas“. Treba pomenuti i srpske lešinarske istoriografe koji karijere grade na licitaciji: ko da više, taj napreduje. Kao što nema kolektivnog dupeta i kolektivnog identiteta, tako nema ni kolektivnog umiranja. Koliko god ljudi bilo zaklano ili streljano, svako umire za sebe i jedna duša – nesamerljivo veća od cele vidljive tvorevine – izlazi iz tela. Svetislav Basara

Jučer (15:00)

Zona za one bez kotača

Jergović: Po zagrebačkim si pješačkim zonama danas uljez u svijetu biciklista i romobilista

Do prije nekoliko godina Zagreb je bio automobilski grad, s pješačkim zonama projektiranim još u vrijeme socijalizma. Prve biciklističke staze projektirala je administracija gradonačelnika Bandića, ali se na bicikliste nije dobro gledalo, pa sam prije desetak godina pisao u njihovu obranu. A onda su se stvari najednom preokrenule. Grad je i dalje automobilski, ali se pješačke zone tobože šire. No, za razliku od onog doba kada je pješak, barem u Zagrebu, imao na pločniku i u pješačkoj zoni otprilike onu vrstu prometnog monopola kakvu automobil ima na autoputu, danas to više nije tako. Uobičajeno je, pa i poželjno, da ste na biciklu, trotinetu ili na bilo kojem kotaču ili dvokotaču koji je pogonjen akumuliranom električnom strujom. Pogledajte na bilo kojem portalu fotografije svečane promocije nove pješačke zone, i vidjet ćete negdje u pozadini, iza ili pokraj Tomaševića, neko nedužno čeljade kako promiče na biciklu. U velikim gradovima promet u pješačkim zonama na jednak je način zabranjen biciklistima i kamiondžijama. Miljenko Jergović za 24 sata.

Jučer (12:00)

Zavadi pa vladaj

Starešina: Ukrajinsko zrno europskog razdora zametnulo ozbiljan politički boj

Ako pogledamo političku pozadinu i političku motivaciju ovog rata zbog žita, vjerojatnije je da je to tek faza u procesu političkog slabljenja srednjoeuropskih država članica EU-a koje su dobile na političkoj težini nakon ruske invazije na Ukrajinu. EU je odlučio ukinuti zabranu izvoza ukrajinskog žita u susjedne države mjesec dana prije parlamentarnih izbora u Poljskoj. Potez je, očito, usmjeren na slabljenje vladajuće konzervativne stranke. No unutareuropski je razdor produbljen. U žestokim njemačkim osudama poljskog unilateralnog poteza teško je ne vidjeti i osvetu za nesmiljenu poljsku kritiku njemačke energetske politike koja je Europu učinila plinski ovisnom o Rusiji. No, neupitno, ona širi unutareuropske podjele između stare i nove Europe i udaljava Ukrajinu od EU-a, kojem ionako nije blizu. Višnja Starešina za Lider.

Petak (21:00)

Šoping samo za vrijeme akcija

Lovrić: Predsjednik Parizer i Hrenovka premijer

Aleksandar Vučić djelovao je potpuno bizarno dok je iz crvene košarice izvlačio hranu i hvalio se kako Srbija ima najniže cijene kruha u regiji, pa i u Europi. Premećući veliki parizer, pileći, po rukama, objašnjavao je kako će popularna kobasa zahvaljujući njegovoj intervenciji jako pojeftiniti. Srbija se odmah počela sprdati: Vučića su nazvali Parizer predsjednikom. Andreja Plenkovića moglo bi se proglasiti Hrenovka premijerom. Njegova je prezentacija Vladina petog „paketa pomoći“ građanima i poduzetnicima, s javnim čitanjem dosadašnjih i budućih cijena kruha, hrenovki, mrkve… također djelovala nadrealno. Zatrpavajući javnost tehničkim podacima o tome koliko će što stajati, Andrej Plenković srozava razinu svoje funkcije. Od premijera očekuješ strateške izjave. Ali njegove su recentne odluke, kao i javni nastupi, predizborno dizajnirani. Premijer je u šopingu. Svojim navodno socijalno osjetljivim odlukama kupuje birače. Jelena Lovrić za Nacional.

Petak (14:00)

Preporučijo strućljak

Komentar: Put do pakla popločan je savjetima s interneta

Na portalima, društvenim mrežama i kroz gusto isprepletenu mrežu email adresa već dvije pune decenije valja se nesavladiva gomila zdravstvenih i prehrambenih savjeta od kojih je Bog davno digao ruke, a izgleda da ni đavao ne može s njima da izađe na kraj. Tamo negdje oko 2010. krenula je globalna ofanziva savjeta, blogova, tekstova i postova u kojima je od sode bikarbone napravljena panaceja, čudotvorni lijek pred kojim se i kancer povlači, a sve nižerangirane bolesti nestaju bez traga… Sjeća li se tko još tekstova-testamenta neimenovanog gurua s Himalaja koji kaže da liječi, podmlađuje, jača imunitet, učvršćuje kosti i mišiće, povećava stepen personalne ljepote etc… Zalud su eksperti upozoravali da je soda eventualno dobra za očistiti tavu kad zagori ili klozetsku šolju kad požuti. Jok, ima ljudi koji to znaju bolje od njih. Šta je drugo rastrganoj jedinki ostalo nego da se dobro napuši sode bikarbone i u tom blaženom stanju, dok puca od zdravlja, sačeka Sudnji dan. Ili makar smak svijeta. XXZ

Četvrtak (09:00)

Vatrogasne mjere

Šajatović: Privođenje trgovaca i bankara – znak nervoze u Banskim dvorima

Ima jedan nepogrešiv signal da je u Vladi frka i panika vezana uz ekonomiju. Treba samo uočiti kad se u Banske dvore ili neko od ministarstava ‘privode‘ čelni menadžeri velikih poslovnih sustava. Od toga premijeri, uplašeni od mogućeg pada rejtinga u mjesečnim anketama, jako zaziru. Primjer – nedavni sastanak ministara s trgovcima. Suprotno shvaćanju da država i biznis trebaju komunicirati i dogovarati se samo kad zaprijete inflacija, recesija, nestašice ili nešto četvrto, kvalitetan dijalog treba se voditi u dobrim vremenima. Takvi bi se sastanci trebali organizirati u planiranim redovitim razmacima. Tada sinergija između države i krupnoga poduzetništva može dati rezultat. No, političko vodstvo bi u tom slučaju trebalo imati viziju dugoročnog razvoja zemlje i da zna što tvrtkama-lokomotivama nudi, a što za to traži. Miodrag Šajatović za Lider.

18.09. (13:00)

Imamo influencericu!

Starešina: Holivudizacija ruskoga hibridnog rata umanjuje njegovu ozbiljnost

Prema onome što smo javno vidjeli, bivša je predsjednica izgubila izbore u trenutku kad je sama sebe svela na lifestyle influencericu i pretvorila se u kraljicu banalnosti. Putin na taj poraz zbilja nije imao potrebe trošiti resurse. Ali to više i nije neka široko politički važna tema, kao što šire politički važni nisu ni uglavnom uspješni pokušaji bivše predsjednice da u maniri influencerice održi osobnu međunarodnu vidljivost. Ali banalizacija ruskoga hibridnog rata u Europi i ruskog miješanja u izbore u zapadnim demokracijama, u koju je skliznula i bivša hrvatska predsjednica, postaje sve više europski i zapadni trend, a ujedno sve veći problem, osobito u godini prije europskih izbora. Posljedica olake uporabe kvalifikacija ‘ruski hibridni rat‘ ili ‘rusko miješanje u izbore‘ jest to da danas svaki političar koji izgubi izbore može svoj neuspjeh pripisati ‘ruskom hibridnom napadu‘ i proglasiti se žrtvom, što podsjeća pomalo na inačicu holivudskog pokreta #MeToo u politici. Višnja Starešina za Lider.

18.09. (09:00)

Kad je nešto dobro, treba biti pošten i pohvaliti

Jokić: Važan i odvažan zakon – znači li ovo da je društvo konačno stalo iza žrtve?

U dijelu društva i dalje je prisutna ideja o zadatosti položaja žena u obiteljskim i partnerskim odnosima iz koje proizlazi osporavanje predloženih rješenja. Premda nužne i argumentirane, ove će promjene postati predmet snažnih ideoloških borbi, osobito jer ulazimo u intenzivno predizborno razdoblje. Andrej Plenković se najavljenim odlukama svjesno izložio napadima konzervativnih snaga te će ga optužiti za povlađivanje stranim utjecajima da bi došao do prestižnih europskih funkcija, šurovanje s feminističkim udrugama da bi kupio dio biračkog tijela, konačno uvođenje ‘rodne ideologije’, koja je započela ratifikacijom Istanbulske konvencije, potvrdu da je zapravo ‘lijevi’ premijer u ‘desnom’ ruhu… Zakonska rješenja preduvjet su, ali nikako ne i garancija da će do pomaka u suzbijanju nasilja uistinu doći.  Boris Jokić za tportal.

16.09. (01:00)

Smijte se, antiparizer efendije

Basara: Dani parizera

Opozicione grupe građana i njihovo simpatizerstvo u pojeftinjenju parizera su videli sjajnu priliku da – ako baš i ne strmopizde Vučića, a ono da mu dodatno srozaju ugled u sopstvenim očima. Svi koji u Euromahali i krugovima dvojke važe za važne ličnosti – uključujući i one potpuno nevažne – požurili su da se oseru po Vučiću i parizeru i da ukažu na opasnosti po javno zdravlje skrivene u parizeru, koji će – zahvaljujući pojeftinjenju – izazvati masovno trovanje. Da vam Uncle Bas kaže nešto pre nego što pređemo na „meritum“ stvari: društvo u kome je pojeftinjenje (ili poskupljenje, svejedno) parizera – u mojoj mladosti zvanog „pasja radost“ – udarna tema nedelje i predmet nutricionističkih, socioloških i političkih analiza, jeste ono koje je saborno prdnulo u čabar. Svetislav Basara za Kurir.