Biografije ustavnih sudaca: Veselo i nepismeno - Monitor.hr
25.02.2015. (12:42)

Sporo pisali jer mi sporo čitamo

Biografije ustavnih sudaca: Veselo i nepismeno

Kandidatkinja za ustavnu sutkinju Zorka Ćaćić Zagrajski hrvatskim vlada vrlo dobro – uključujući čitanje, pisanje i govor – te “vlada jezicima ostalih naroda Balkana, u govoru i pismu, izuzev Albanskog, Makedonskog i Slovenskog jezika”, kaže ona u svojoj prijavi za radno mjestu na Trgu sv. Marka (ovdje sve). Odvjetnik s Krka Želimir Brozović kaže da se “rodio u obitelji Eve i Zvonimira Brozovića, gdje završava osnovnu školu”, bio je sudac na Pagu gdje su radili “Riječki kadrovi”, gdje je “riješavao”, imao je “moguČnosti”, bio angažiran na “exsproprijaciji”, Mladen Bajić koristi “različite aplikacijske programe”, Mila Jelavić “samostalno radi na kompjutoru”, Antonija Kovačić “svira klavir”… T-Portal


Slične vijesti

03.06. (20:00)

Nema šaranja, i basta

Problem s glasačkim listićima s dodanim porukama: Jedan poništen, a drugi priznat

GONG je reagirao na jučerašnju odluku Ustavnog suda koji je, ističu, ‘preglasavanjem sa samo jednim glasom razlike donio izrazito kontroverznu odluku kojom je ispravno zaokruženi listić s nečitkom porukom proglasio nevažećim, poništavajući jasno izraženu biračku volju’. Nikola Grmoja je objavio dvije fotke dva različita glasačka listića, koji su, iako s uredno zaokruženim jednim brojem, nadopisani s nekom kratkom porukom. Jedan je proglašen važećim, a drugi ne. Zakon o lokalnim izborima propisuje da je važeći glasački listić onaj iz kojega se na siguran i nedvojben način može utvrditi za kojeg je kandidata birač glasao. Listić u Zadru bio je ispravno zaokružen, samo je uz njega na dnu listića bila je nečitko napisana riječ, najvjerojatnije “ne može” ili “neće”. Bez obzira na nejasnu poruku na dnu listića, jasno je za koga je birač glasao – poručuju iz GONG-a. Index

12.12.2024. (18:00)

Kad ga već tumače kako žele...

Đikić: Zloduh Ustava

Većina donedavnog sastava Ustavnog suda, predvođena predsjednikom Miroslavom Šeparovićem, razotkrila se kao skupina pravnika neopterećenih tekstom Ustava i temeljnim načelima prava, te sklonih kreativnim tumačenjima “duha Ustava”. Premda se ustavni stručnjaci donekle razilaze u pogledu poteza Šeparovića i družine, uvjerljiviji su i logičniji argumenti onih koji tvrde da su “Izvješćem” prekršeni Ustav i zakoni, odnosno da se Ustavni sud – pod egidom obrane ustavnog poretka i vladavine prava – samovoljno i bez obavještavanja bilo koga prometnuo u ustavotvorca, i to u pitanju koje se izravno tiče Ustavnog suda.

Zašto se Šeparović opredijelio za diverzantski pristup i maksimalnu konspiraciju? Vjerojatno stoga da ne dovede u pitanje reizbor dvojice kandidata iz HDZ-ove kvote, Šumanovića i Mlinarića, jer nije teško pretpostaviti da bi SDP i Možemo! uložili veto na odabir ljudi koji glasaju za javno odašiljanje namjere o neustavnom produženju vlastitog sudačkog mandata. Ivica Đikić za Novosti.

08.12.2024. (18:00)

Ustavni sud: Gdje se politika i pravo susreću, a ponekad i sudare

Evo popis novih ustavnih sudaca

  • Frane Staničić: Profesor ustavnog prava, poznat po stavovima o odnosima države i Crkve.
  • Dražen Bošnjaković: Bivši ministar pravosuđa, dugogodišnji član HDZ-a.
  • Miroslav Šumanović: Trenutni ustavni sudac, poznat po konzervativnim stavovima, posebno o pobačaju.
  • Rajko Mlinarić: Trenutni ustavni sudac, osebujan životopis, bio je upravitelj Okružnog zatvora u Zagrebu.
  • Ante Galić: Sudac Visokog upravnog suda, kompromitiran SMS prepiskom s Josipom Rimac.
  • Andrej Abramović: Trenutni ustavni sudac, poznat po izdvojenim mišljenjima.
  • Lovorka Kušan: Trenutna ustavna sutkinja, poznat po izdvojenim mišljenjima, aktivna u zaštiti ljudskih prava.
  • Sanja Bezbradica Jelavić: Odvjetnica, borkinja za ljudska prava, zastupala obitelj Husseini.
  • Biljana Kostadinov: Profesorica ustavnog prava, kritična prema vlasti.
  • Maša Marochini Zrinski: Profesorica s riječkog Pravnog fakulteta, najmlađa sutkinja.
27.11.2024. (08:00)

Kad kohabitacija postane sapunica

Plan navodnog Plenkovićevog „šah-mata“ ustavnom sudu i tvrdoj kohabitaciji

Premijer Andrej Plenković, prema nagađanjima, razmatra opstrukciju izbora ustavnih sudaca kako bi spriječio održavanje predsjedničkih izbora i eventualni reizbor Zorana Milanovića. Prema tom planu, u veljači bi predsjedničku dužnost preuzeo predsjednik Sabora Gordan Jandroković. Međutim, ustavni stručnjak Đorđe Gardašević oštro odbacuje ovu ideju, ističući da bi nedjelovanje Sabora kako bi se preuzela predsjednička ovlast bilo ustavno neprihvatljivo i politički opasno. Sličan presedan iz devedesetih, kada je predsjednik Sabora preuzeo funkciju zbog smrti predsjednika, nema veze s ovim scenarijem, upozorava Gardašević. Nacional

21.09.2024. (18:00)

Tek ostaje za vidjeti tko će biti u pravu

Đikić: Operacija Usud

Nema dileme oko toga da će Ustavni sud od prosinca biti kadrovski kompetentniji i autoritativniji nego što je bio u proteklih osam godina. Također, odnos snaga u Ustavnom sudu bit će znatno izmijenjen u usporedbi s aktualnim stanjem: sad je taj odnos deset prema tri ili devet prema četiri, naravno u korist HDZ-a, a od prosinca će biti sedam prema šest. Jedino na čemu bi dogovor mogao zapeti, rekosmo, jest pitanje Đure Sesse. Teško da će Plenković tek tako pristati na SDP-ov veto, ako SDP ostane pri uvjetu koji je iznio Peđa Grbin, dosadašnji šef te stranke. Može se, u najmanju ruku, očekivati da će u tom slučaju i HDZ staviti veto na nekoga od SDP-ovih odabranika. Na koga? Na bilo koga. HDZ-ovci će već smisliti obrazloženje. Ivica Đikić za Novosti.

07.06.2024. (16:00)

Križaljka koju će ostaviti za kraj godine

Đikić: Jesenski Usud

Nema sumnje da je HDZ-ov strateški interes očuvanje dominacije u Ustavnom sudu i sigurno je da ništa neće biti prepušteno slučaju. Nedavni parlamentarni izbori, uostalom, pokazali su do koje je mjere ta institucija spremna kreativno tumačiti Ustav i svoje ustavne ovlasti e da bi pogodovala HDZ-u. I mimo nedavne prijetnje Ustavnog suda glede Milanovića, predsjednik ne bi uspio okupiti većinu i sastaviti vladu, ali postupanje Šeparovićeve družine govori da se ne zazire ni od izmišljanja prijestupa i sankcija, koji nigdje nisu propisani, da bi se priskočilo u pomoć HDZ-u. Ivica Đikić za Novosti pretpostavlja kako će Ustavni sud dobrano izmijentii svoje članove najesen.

19.03.2024. (09:00)

Neka prvo osedla svog konja

Zoran Milanović je pred medijima svaki dan, izlažući se riziku da ga Ustavni sud smijeni ili poništi izbore

Predsjednik Zoran Milanović u izjavi danoj u Veloj Luci nekoliko sati nakon upozorenja Ustavnog suda da ne smije u izbornoj kampanji govoriti da će biti premijer ako prije toga ne dade ostavku na mjesto predsjednika Republike – već je prekršio odluku Ustavnog suda. Osim što je, između ostalog, izvrijeđao Ustavni sud i njegovog predsjednika Miroslava Šeparovića jasno je ponovio kako će biti premijer u slučaju pobjede SDP-a.

Milanović i Grbin znaju da su se “rijeke pravde” već ulovile među potencijalnim biračima, čak i kada bi Milanović i Grbin zaista odustali od svog daljnjeg otvorenog spominjanja da će Milanović priječi na mjesto premijera u slučaju pobjede SDP-a, odnosno koalicije predvođene tom strankom. Hoće li ponavljanje stiha “rijeke pravde dolaze” izazvati novu sjednicu Ustavnog suda ili to spada u slobodni govor? Profesor Pravnog fakulteta Ivan Rimac rekao je u emisiji U mreži Prvog da je efekt već postigao i da slobodno može izaći iz kampanje jer će ta odluka malo utjecati na izbore. Ovako postoji opasnost da ga Ustavni sud zapravo i uspije zaustaviti. Faktograf

18.03.2024. (15:00)

Sad je sve jasno

Ustavni sud odlučio: Predsjednik ne može biti na listi, ali niti kandidat za premijera dok obavlja tu dužnost

Članak 96. Ustava propisuje da Predsjednik Republike ne može obavljati nijednu drugu javnu ili profesionalnu dužnost, te da nakon izbora podnosi ostavku na članstvo u političkoj stranci, o čemu obavještava Hrvatski sabor. Predsjednik Republike nestranačka je osoba i dok obavlja tu dužnost ne smije sudjelovati u političkim aktivnostima nijedne političke stranke, što isključuje bilo kakvu mogućnost da Predsjednik Republike u kontekstu raspisanih parlamentarnih izbora bude kandidat na listi za izbor zastupnika ili istican kao kandidat za dužnost predsjednika Vlade Republike Hrvatske i da u tom svojstvu sudjeluje u političkoj izbornoj kampanji – rekao je Miroslav Šeparović, predsjednik Ustavnog suda.

Kao predsjednik, dakle, ne smije sudjelovati u političkoj utakmici, ne bi smio sudjelovati ni na SDP-ovim skupovima, a SDP ga ne bi smio isticati kao kandidata. Pritom Ustavni sud ne odgovara na hipotetska pitanja, o tome može više reći DIP, zaključuje Šeparović. Ustavni sud na temelju protuustavnih radnji može poništiti izbore. N1, Index

Dakle, prema Ustavu se može jedino šutjeti. Jer sad su sve karte otvorene, SDP neće isticati nekog drugog kao kandidata, a Milanović će pričekati rezultate da može podnijeti ostavku. No, to je politička kategorija na koju Šeparović nije htio dati odgovor, što je i razumljivo jer se radi o hipotetskoj situaciji van njegovih ovlasti – zaključuju na Forumu.

18.03.2024. (13:30)

Njih se čeka

Što je zapravo Ustavni sud: nadzorno tijelo koje nadzire sve druge vlasti

Posebno državno tijelo čija je glavna zadaća nadzor nad ustavnošću zakona te zaštita ljudskih prava i sloboda građana zajamčenih ustavom. Ustavni sud u većini zemalja djeluje kao nezavisno tijelo, nezavisno od parlamenta, vlade i sudbene vlasti. Ustavni sudovi ispituju ustavnost zakona neovisno o konkretnom pravnom predmetnu ili sporu, i tako donose odluke koje djeluju prema svima (nisu ograničene na konkretan slučaj). To znači da se zakon, odnosno njegove odredbe, za koje ustavni sud zaključi da su protuustavne, poništavaju ili ukidaju. Oni, dakle, ne donose presude i kazne, već samo procjenjuju koliko je neka odluka ili zakon sukladan s Ustavom, a za visoke državne dužnosnike utvrđuju eventualnu odgovornost. Kaže na Wikipediji. Kod nas djeluje 12 ustavnih sudaca uz predsjednika. Index donosi više informacija o aktualnom sazivu. Aktualnosti komentiraju i na Forumu.

27.10.2022. (16:00)

Neregularni izbori

Novo upozorenje Ustavnog suda: Ne bude li promjena izbornih jedinica, sljedeći izbori mogli bi biti proglašeni neustavnima

‘Ne mogu u ovom trenutku zamisliti da bi se sljedeći izbori mogli održati po sadašnjim izbornim jedinicama. Nakon popisa stanovništva utvrđeno je da su odstupanja još veća nego što su bila 2010. godine, kada je Ustavni sud izašao s izvješćem koje Sabor do danas nije poštivao’, rekao je predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović. Hrvatska ima deset izbornih jedinica u kojima se bira po 14 zastupnika. U XI. izbornoj jedinici se biraju tri zastupnika dijaspore, a XII. izborna jedinica bira zastupnike nacionalnih manjina. Odstupanja u broju birača između izbornih jedinica po zakonu ne smiju biti veća/manja od 5 posto u odnosu na prosjek. Prošli smo, međutim, sedam izbornih ciklusa u kojima su odstupanja bila veća od 5 posto pa se broj glasova potrebnih za saborski mandat bitno razlikuje od jedinice do jedinice, što dovodi do nepravedne raspodjele mandata. Tportal