Borba protiv Fake Newsa: Faktograf.hr i Raskrikavanje.rs - portali u Hrvatskoj i Srbiji koji razotkrivaju lažne vijesti - Monitor.hr
30.09.2019. (10:00)

Sve što znate je netočno

Borba protiv Fake Newsa: Faktograf.hr i Raskrikavanje.rs – portali u Hrvatskoj i Srbiji koji razotkrivaju lažne vijesti

Faktograf.hr je osnovan 2015. godine s ciljem provjeravanja točnosti (fact-checking) izjava političara, da bi se kasnije sve više počeo baviti „lažnim vijestima”. Postoje portali i Facebook stranice koje se bave gotovo isključivo širenjem teorija zavjere od opasnosti koje izazivaju cjepiva pa do teorija zavjere koje se odnose na izbjeglice i migrante. Kod nas je vrlo zastupljen i revizionizam, odnosno lažne teorije i falsifikati vezani za razdoblje Drugog svjetskog rata” – priča Sanja Despot urednica Faktografa za Deutsche Welle. Sličnu stvar u Srbiji radi Raskrikavanje.rs


Slične vijesti

02.04. (22:00)

Lažima je 1. travanj, a istini 2. travanj

Fact-checking u Hrvatskoj: borba protiv dezinformacija uz pomoć AI-a

Internacionalni Fact-Checking dan obilježava se 2. travnja, podsjećajući na važnost provjere informacija u digitalnom dobu. U Hrvatskoj se razvijaju projekti poput ADMO-a i HUDI-ja, no nedostatak resursa i medijska nepismenost ostaju izazovi. AI ubrzava širenje dezinformacija, ali i pomaže u njihovom otkrivanju. Stručnjaci ističu da tehnologija ne može zamijeniti ljudsku analizu, već je nadopunjuje. Automatizacija će unaprijediti fact-checking, ali ključna ostaje kombinacija umjetne inteligencije i ljudske prosudbe. Netokracija

04.11.2024. (17:06)

Facebook je zaradio preko milijun dolara na oglasima koji šire laži o izborima

03.06.2024. (20:00)

Od zavodljivih do degutantnih

Lažne vijesti kolaju i pred europske izbore: nepostojeće nećakinje Marine Le Pen, čokolada sa cvrčcima…

Nećakinje francuske desničarske populistkinje Marine Le Pen ne vode kampanju za njenu stranku – štoviše, čak su i nećakinje izmišljene. Njihov cilj je bio prikazati ekstremnu političku desnicu kao mladu i privlačnu pred izbore za Europski parlament. Zatim, tu je bila vijest kako EU dozvoljava čokoladu sa cvrčcima. No, to je bila satirična objava koju su mnogi pogrešno shvatili – kućni cvrčci zaista mogu biti korišteni u hrani, ali ova se objava širila kako bi uznemirila one koji se tome ionako protive. Baka Ursule Von der Leyen nije snimljena kako pruža ruku Hitleru, a kandidat AfD-a (njemačke ultradesničarske stranke) za svoje osmoro djece ne duguje 82.784 eura za njihovo izdržavanje. DW

26.12.2023. (09:00)

Sva sreća na fact checkerima

Godina u lažnim vijestima: najbizarnije podvale 2023.

Sam ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski često je meta fake news kampanja. Kao u ovom slučaju: ovaj video navodno prikazuje Zelenskog kako pleše uz ritmove trbušnog plesa u pripijenom, svjetlucavom zlatnom kostimu. Zatim, Švedska nije seks proglasila sportom, iako su lažnu vijest prenijeli brojni svjetski mediji. Doduše, prijava za to je postojala, kako bi se održao turnir. Nadalje, u Keniji se nisu bavili prodajom rabljenih kondoma, a rendgenski snimak ne prikazuje živog žohara u prsima. Joe Biden ne nosi pelene iako se to vidi na jednoj fotografiji, dok avion koji je poletio još 1955.i nestao nije sletio tek nakon 37 godina. Chia sjemenke ne liječe dijabetes, a jedna TikTokerica nije dobila sud zato što su je roditelji donijeli na svijet bez njezinog pristanka. DW

07.06.2023. (10:02)

Made by human

Europska komisija: Treba jasno označiti sadržaje koje je kreirao AI

What Does It Mean for AI to Understand? | Quanta Magazine

“Internetske platforme trebale bi jasno označavati sadržaje kreirane umjetnom inteligencijom kako bi se smanjila mogućnost širenja dezinformacija”, izjavila je potpredsjednica Komisije za vrijednosti i transparentnost Vera Jourova. “Želimo da online platforme označavaju sadržaj kreiran umjetnom inteligencijom na takav način da normalan korisnik jasno vidi da određeni tekstualni, slikovni ili videosadržaj nije stvorio čovjek”, rekla je Jourova. Izrazila je žaljenje što je Twitter odtupio od kodeksa dobrog ponašanja i umjesto toga izabrao konfrontaciju: “Mislimo da je Twitter pogriješio što je izabrao konfrontaciju”, rekla je. Index

12.05.2023. (19:00)

U obrazovanju je ključ

Konzervativci najviše skloni širenju lažnih vijesti, iako nemaju tu namjeru

Najčešće ne znaju da se radi o lažnim vijestima. Novo istraživanje ukazuje kako se lažne vijesti ponekad ne šire iz zle namjere, već zbog činjenice kako se pročitane informacije ne razumiju kako treba. Iako mnogi smatraju kako se radi o unaprijed izgubljenoj bitci, mnogi stručnjaci smatraju kako se pravilnom edukacijom širenje dezinformacija u budućnosti može spriječiti. Iako je vjerojatnije da su oni koji se svrstavaju u politički desni spektar skloniji povjerovati u lažne vijesti, prijašnja istraživanja su se više fokusirala na to da se otkrije tko ih je skloniji širiti. No, politička uvjerenja su pokazatelj kako je samo širenje vijesti od onih koji su naivniji jednako velik problem. IFL Science

08.05.2023. (16:00)

Kome je do toga nakon svega?

Pet lažnih vijesti u vezi s masakrom u beogradskoj školi

Dečak posle masakra prebačen u bolnicu

Nakon masakra za koji je osumnjičen trinaestogodišnji učenik te beogradske škole, u srpskim i regionalnim medijima zabilježena je visoka razina neprofesionalnog izveštavanja, piše Fake News Tragač, koji donosi analizu nekih od njih, uz napomenu da se zbog osjetljivosti teme nisu bavili svim zahtjevima za provjeru činjenica koje su im čitatelji poslali.

  • Učiteljica povijesti nije umrla
  • Cijepljenima nije zabranjeno darivanje krvi
  • Dušan Bajatović nije srbijanski ministar prosvjete, već Branko Ružić (koji je podnio ostavku)
  • Srpski akademik Matija Bećković nije rekao da su Srbi ‘mali Amerikanci
  • Glumac Žarko Laušević nije napisao potresnu pjesmu o masakru. Tportal
04.12.2022. (08:00)

Što manje ljudi vjeruju u činjenice, to im je teže razlikovati istinu od laži

Mračne crte ličnosti čine ljude podložnijim lažnim vijestima

Três mosqueteiros': Elon Musk compartilha e deleta meme em que aparece com Kanye West e Trump | Notícias | GQ

Na bavarskom Sveučilištu Julius Maximilian u Würzburgu odlučili istražiti vezu crta ličnosti i prihvaćanja lažnih vijesti. Istraživači su ispitanicima na uvid dali medijske članke, a oni su trebali ocijeniti koliko su izjave u njima točne. Upitnikom su procijenili i koliko je nekome važno zastupati vlastite interese, čak i na štetu bližnjih. Ova karakteristika naziva se “mračnim faktorom osobnosti” i smatra se jezgrom raznih mračnih osobina ličnosti poput narcizma, psihopatije ili makijavelizma. “Svatko je sebičan do određenog stupnja”, objašnjavaju istraživači, “problematično je kad se ljudi na vlastitu dobrobit fokusiraju toliko snažno da interesi njihovih bližnjih više ne igraju nikakvu ulogu.” Studija je pokazala da ljudi što manje vjeruju u činjenice, to im je teže razlikovati istinu od laži. Bug

13.10.2022. (22:00)

Good luck with that

Planiraju stati na kraj širenju dezinformacija o klimatskim promjenama

Svaki mit, laž i zavjera o klimatskim promjenama koja je u suprotnosti sa znanošću i životnim iskustvima drugih još je jedna prepreka koju treba prevladati u borbi za pravedno klimatsko djelovanje i politiku. Zbunjenost, nepovjerenje i polarizacija točne su strategije koje koristi industrija fosilnih goriva kako bi progurala agendu da su nafta i plin neophodni za napredak, dok u stvarnosti samo žele napuniti svoje džepove. Nedavna analiza prikupljena na Eco-Botu otkrila je da je 16 najvećih svjetskih zagađivača odgovorno za postavljanje više od 1700 oglasa s dezinformacijama o klimi na Facebooku 2021. Sve u svemu, ti su se oglasi pojavili približno oko 150 milijuna puta i zaradili otprilike 5 milijuna dolara za Facebook. Pojedine društvene mreže imaju različite metode suzbijanja objava s pogrešnim informacijama. Green

16.09.2022. (22:00)

Ne znaš kome više vjerovat

Medijska i digitalna pismenost tek su početak u zaustavljanju dezinformacija

Kada je o širenju dezinformacija na internetu riječ, ne bismo zapravo trebali vjerovati nikome pa čak ni – samima sebi. Često naime pomislimo da samo neki od nas, za koje pretpostavljamo da nisu dovoljno digitalno medijski pismeni, raspačavaju . Istraživači sa sveučilišta MIT (Massachusetts Institute of Technology) koji analiziraju psihologiju online dezinformacija utvrdili su da oni koji su digitalno medijski pismeniji zaista bolje i brže prepoznaju koja je vijest lažna, ali da ta vještina ne utječe na njihovu spremnost na dijeljenje samo točnih informacija. Stoga je zasad teško predvidjeti tko će i u kojim slučajevima više ili manje širiti dezinformacije, jer se u internetskom okruženju isprepliću naše digitalne vještine s psihologijom i nizom drugih pojedinosti koje mogu utjecati na naše odluke. Medijska pismenost