Brilliant pic.twitter.com/JuOLtyzc2K
— Joaquim Campa (@JoaquimCampa) November 6, 2020
Anders Fogh Rasmussen, bivši glavni tajnik NATO-a, svoju je prognozu za kampanju Donalda Trumpa u utrci za predsjedničke izbore 2024. sažeo u jednu rečenicu. “Mislim da će predsjednik Trump biti gubitnik. Njegova je prtljaga preteška, previše kontroverzna.” Ipak, Rasmussen, političar s desnog centra koji je sada međunarodni konzultant, i dalje strahuje od Trumpa. Ono što ga odmah uznemiri više od ideje o povratku Trumpa u Bijelu kuću daleko je vjerojatniji scenarij, a to je da Trump osvoji republikansku predsjedničku nominaciju. Naime, Rasmussenu je na umu rat u Ukrajini i to što bi Trumpova kandidatura mogla učiniti da se ukrajinska borba sabotira. Jer samim osvajanjem republikanske nominacije Trump bi mogao razbiti dvostranačku frontu koja sada radi u korist Ukrajine, strahuje Rasmussen. Jutarnji
Kad govorimo o Americi u ovom trenutku, kako biste komentirali reakcije takozvanih današnjih elita, visokoobrazovanih ljudi općenito, na nedavni pokušaj autokracije Donalda Trumpa i rastuću ksenofobiju u jednom dijelu usporedivu s onom koja je postojala i u vremenu o kojemu pišete? – Ovaj je dio američke povijesti poprilično nepoznat i u SAD-u. Sveprisutan je jedan narativ o stvaranju velike nacije koja se teško izborila za ono što je danas. No kad se osvrnem na Trumpov mandat, lako mi je pronaći korijene suprematizma upravo u događajima s početka 20. stoljeća. Kad Trump kaže: ‘America First’ – to je ime izolacionističkog lobija iz 1930-ih i s početka 1940-ih godina koji se deklarativno zalagao protiv ulaska SAD-a u rat, dok su zapravo podržavali Hitlera. Svakako postoje poveznice. To nije tako davno, govorimo o vremenu prije tek sedamdeset, osamdeset godina. Amerika koja mrzi manjine, komunizam, koja segregira Židove… To je Amerika i danas. Ne u cijelosti, ne možda ni u većini, no velikim dijelom. I svakako taj dio čini i mnogo elita. Express
Amir-Ali Hajizadeh, zapovjednik zračnih snaga Čuvara revolucije govorio je o višestrukim prijetnjama Irana da će osvetiti smrt svoga vrhovnog zapovjednika Kasima Sulejmanija kojega su ubili Amerikanci 2020. rekavši da namjeravaju ubiti Donalda Trumpa: “Ako Bog da, namjeravamo ubiti Trumpa. Pompeo i vojni zapovjednici koji su izdali zapovijed također trebaju biti ubijeni”, rekao je Hajizadeh. Iranski vođe često obećavaju da će osvetiti Sulejmanija. Iran je proširio svoj raketni program, osobito balističke projektile, usprkos protivljenju SAD-a i zabrinutosti europskih zemalja. “Naša krstareća raketa s dometom od 1650 kilometara pridodana je arsenalu Islamske Republike Iran”, rekao je Hajizadeh za državnu televiziju. Jutarnji
Profesor i filozof Harry Gordon Frankfurt sa Sveučilišta Princeton, prvi je u svom eseju ‘On Bullshit‘ iz 1986. godine artikulirao razliku između lažljivca i seratora: “Lažljivac namjerno pokušava prevariti, a serator ne mari za istinu već samo želi impresionirati ili obmanuti druge svojim riječima”. Frankfurt smatra da je “sranje” pogubniji problem za društvo od laži jer seratora ne zanima istina, dok lažljivac barem priznaje postojanje istine. Po njegovu mišljenju, ravnodušnost prema istini je podmukliji problem od laži jer potkopava mogućnost istine i stvara osjećaj cinizma i nepovjerenja u ljudima. “Malo hiperbola nikad ne škodi. … Ljudi žele vjerovati da je nešto najveće, najbolje i najspektakularnije. Ja to nazivam istinitom hiperbolom. To je nedužan oblik pretjerivanja – i vrlo učinkovit oblik promocije” piše Donald Trump u “Umijeću dogovora”. Velika je tajna našeg vremena: zašto itko ozbiljno shvaća ljude koji su tako očito puni sranja? Lider
Ali ono što krajnja desnica krajnje desnice (MAGA – Make America Great Again) radi u Washingtonu nema nikakve veze s unutarstranačkom demokracijom. Ono što Donalds hvali kao „otvoreni proces“ odvija se iza zatvorenih vrata. Inzistira se na ucjeni s ciljem da se radikalno promijeni ovlast predsjednika parlamenta, uz zanemarivanje Ustava. Ponašanje ove frakcije je ishod strategije koju republikanci usvajaju od 1990-ih: “Premda su nam stavovi nepopularni i nemamo većinu, ipak želimo vladati”. No sada ta strategija troši vlastite lidere; revolucija proždire i svoju radikalnu djecu i njihove roditelje. MAGA je u potrazi za pozicijom s koje će prisiliti predsjednika parlamenta da dominira nad predsjednikom države kroz ucjene i inat. Neugodni spektakl kojem smo svjedočili nije debata koja je Amerikancima „potrebna“ i na koju imaju pravo, niti je pokazatelj da Republikanska stranka više nije podobna vladati, već dokaz da kolektivno još uvijek nismo iskoračili iz 6. siječnja 2021. Peščanik
U četvrtak kasno navečer parlamentarni Odbor za istragu napada na Capitol predstavio je završni izvještaj na 845 stranica. On obuhvaća sva saznanja do kojih se došlo, a koja su vezana uz 6. siječnja 2021. godine. Glavna optužba protiv Donalda Trumpa je ta da je bio umiješan u kriminalnu „višeslojnu zavjeru”, s ciljem poništavanja rezultata predsjedničkih izbora 2020. godine. Usto, nije spriječio svoje pristaše da upadnu u Kongres. Članovi Odbora – sedam demokratskih i dva republikanska kongresmena – preporučili su da bivši predsjednik Trump bude kazneno gonjen. Deutsche Welle
Posebni tužitelj s iskustvom u istraživanju ratnim zločinima imenovan je za provođenje kaznene istrage protiv Donalda Trumpa zbog njegove uloge u napadu na Kapitol 6. siječnja i njegova zadržavanja vladinih dokumenata. Jacka Smitha, specijalnog tužitelja za ratne zločine na Kosovu koji je radio pri Međunarodnom kaznenom sudu istražujući zločine protiv čovječnosti, posebnim tužiteljem imenovao je Merrick Garland, američki državni odvjetnik. Garland je rekao da je u javnom interesu imenovati Smitha, odnosno premjestiti slučaj iz Ministarstva pravosuđa, zbog izvanrednih okolnosti u kojima je Trump najavio kandidaturu za predsjednika. Neki su analitičari sugerirali da Smithovo imenovanje povećava vjerojatnost za podizanje optužnica. “Ne pozivate Jacka Smitha, nekoga s nevjerojatnim vjerodajnicama, osim ako ne mislite da postoji vrlo velika vjerojatnost da će jedan od ovih slučajeva rezultirati optužbama”, rekla je Barbara McQuade, bivša američka tužiteljica, za MSNBC. Slobodna
Prije međuizbora Trump je osobno podržao više od 330 kandidata za zastupnike, senatore, guvernere, državne tajnike i državne odvjetnike, a u brojnim je slučajevima njegova podrška odlučila pobjednika predizbora unutar Republikanske stranke. “Mislim da bih, ako oni pobijede, trebao dobiti sve zasluge, a ako izgube, ne bi me trebalo ni najmanje kriviti”, izjavio je Trump uoči izbora za Fox News. Upravo su njegove kandidate pozorno pratili analitičari s obje strane političkog spektra – oni su trebali poslužiti kao ispit na kojem bi se vidjelo donosi li Trumpova podrška pobjedu Republikanskoj stranci ili bi se trebali okrenuti nekom drugom kandidatu, poput sve popularnijeg guvernera Floride Rona DeSantisa. Vrijeme je pokazalo da su Trumpovi kandidati podbacili. Jutarnji
Bivši američki predsjednik Donald Trump upozorio je guvernera Floride Rona DeSantisa da se ne kandidira za predsjednika 2024. godine, ocijenivši da bi to naštetilo Republikanskoj stranci. “Mislim da bi napravio grešku. Mislim da se bazi to ne bi svidjelo”, rekao je bivši predsjednik za Fox News, kako prenosi BBC. Ako bi DeSantis najavio predsjedničku kandidaturu, Trump kaže da bi otkrio “stvari o njemu koje neće biti baš laskave – ja o njemu znam više nego itko, osim, možda, njegove supruge”. Trumpovi komentari došli su samo nekoliko sati nakon američkih međuizbora na kojima je DeSantis ponovno, zvijezda u usponu tvrde desnice, izabran za guvernera Floride. Jutarnji Vezano uz moguću Trumpovu kandidaturu na predsjedničkim izborima 2024. politički analitičar Dražen Lalić ističe: “Ako se Trump ponovno kandidira, bit će veliki pritisak na Baracka Obamu da postane predsjednički kandidat demokrata.” Index
Upravo sam se vratila s jedne konferencije o dezinformacijama i o tome kako se „boriti“ protiv ruskog utjecaja. Predstavnici jednog ministarstva jedne EU zemlje ustvrdili su kako moramo u Europi graditi „zajednički strateški narativ“. Bila sam zgrožena. Još i više kada sam na društvenim mrežama postavila pitanje kako je moguće, ako ih je Europska unija zabranila, da na programima u sobama europskih hotela možemo naći ruske TV kanale. Botovi su se uzletjeli komentirajući da kako netko tko je novinar može zagovarati represiju. A meni se već vrtjelo u glavi od nerazumijevanja ironija, sarkazama, cinizma, nečega što možda truje u ovakva zla doba, ali možda i pomaže. Jer borba protiv autoritarne propagande isto je što i ona protiv „izrade strateških zajedničkih narativa“ u demokratskim državama, kao i borba protiv onih koji si zbog bogatstva ili položaja uzimaju za pravo biti bogovima. Ne postoji lažna dilema između tzv. woke i cancel kulture. Postoji povijesno sjećanje na zlo. Sve što vrijeđa, viče, negira, uskraćuje, što ima totalitaran ukus, danas maše zastavom slobode. Ivana Dragičević