Burna godina pred Janšom, Orbánom i Vučićem - Monitor.hr
29.12.2021. (13:00)

Zanimljivo u susjedstvu

Burna godina pred Janšom, Orbánom i Vučićem

Dok su u Hrvatskoj ključne teme u nadolazećoj godini pripreme za uvođenje eura i pristupanje Schengenu, daleko uzbudljiviji procesi očekuju nas u susjednim zemljama. Trojica lidera koja su proteklih godina često bila prozivana za autokratski stil vladavine – Janez Janša, Viktor Orbán i Aleksandar Vučić – izlaze na parlamentarne izbore na kojima se suočavaju s ozbiljnijom i bolje organiziranom oporbom nego ranijih godina. Hoće li netko od njih izgubiti vlast? – analizira Višeslav Raos. T-portal


Slične vijesti

06.04. (21:00)

Loša vijest, pa još sve puta šest

Raos: Na sjeveru i istoku ništa novo – autokrati će i dalje iskakati iz frižidera

Ove nedjelje održani su izbori u čak dvije nama susjedne zemlje, Mađarskoj i Srbiji. U obje zemlje već neko vrijeme nad izborima lebdi upitnik hoće li oni biti održani u slobodnim i poštenim uvjetima, a mnogobrojni izvještaji lokalnih medija za vrijeme izbornoga dana zbore o tome da je taj temeljni aspekt demokracije bio doveden u pitanje. Ishodi izbora sjevernih i istočnih susjeda svakako nisu dobra vijest za Hrvatsku jer jamče nastavak autokratskih procesa u tim zemljama, ali i tešku mogućnost rješavanja otvorenih bilateralnih prijepora koje naša država ima s njima, a u slučaju Srbije dodatno zatezanje napetih odnosa u cijelome susjedstvu, prije svega u Bosni i Hercegovini. Višeslav Raos za Tportal.

13.01. (21:00)

Deja vu

Prije sto godina pad burze i uspon nacizma paralizirali su svijet. Možemo li sad bolje?

Premda smo već prije dvije godine zagazili u novo desetljeće, pandemija je ukrala svjetla pozornice, tako da nismo ni primijetili da smo ponovno ušli u ‘lude dvadesete’. Džez više nije baš u modi, a burzovne spekulacije zamijenile su kriptovalute. No ono što neugodno podsjeća na dvadesete godine dvadesetog stoljeća jest otklizavanje u novi autoritarni protuval… Svijet današnjice, ali i svijet sutrašnjice, koloplet je režima koji uspješno i umješno koriste nove tehnologije da bi što budnije nadzirali svoje građane te sužavali prostor slobodnog govorenja i mišljenja – piše Višeslav Raos. T-portal

30.06.2021. (15:30)

Više od igre

Raos: Nogomet kao politička igra velikih i malih

U osmini finala našle su se reprezentacije zemalja iz liga Petice (Španjolska, Engleska, Njemačka, Italija, Francuska), te tek dvije momčadi novih država članica Europske unije (Hrvatska i Češka) i jedna s istoka Europe, izvan i daleko od Unije (Ukrajina). Upravo je potonjoj prolazak u fazu pripetavanja, naspram Rusije koja je bila zadnja u svojoj skupini, donio barem malenu satisfakciju, u kontekstu sukoba na istoku te zemlje i ponovnog rasta napetosti uslijed gomilanja ruskih snaga uz granicu ovoga proljeća. Ovaj posljednji slučaj nas podsjeća kako za male zemlje nogometni uspjeh može biti poticaj za nacionalni ponos i naspram geopolitičkih i ekonomskih realnosti, dok nas britanska i španjolska priča upućuje na razmišljanje kako nogomet i reprezentacija mogu biti izvor i spajanja i razdvajanja u složenim državama u kojima postoje snažni pokreti za odcjepljenjepiše Višeslav Raos. T-portal

16.12.2020. (15:30)

Političke igre

Raos: Plenkoviću su se složile karte, a Milanović je znao da premijer računa na Janšu

Odabir Janše da nas predstavlja na sjednici Europskoga vijeća dio je politike balansiranja Plenkovića (i njegove stranke) između matice Europske pučke stranke (i Merkel) te ‘odmetnika’ Orbána i njegova sve vjernijeg ‘pratitelja’ – Janše. Uz to, ovlašćivanje Janše, a ne, primjerice Michela, za zastupanje Hrvatske na Europskome vijeću dio je tihog i ne tako tihoga novog smjera razumijevanja i sporazumijevanja između Zagreba i Ljubljane, a koje postaje vidljivo u činjenici da najava proglašenja (nekada famoznoga) ZERP-a kod sjevernih susjeda nije dočekana na nož i uz instantno prebacivanje loptice na teren rasprave o primjeni arbitražne odluke, već uz stanovit blagoslov premijera Janše – piše Višeslav Raos.

18.11.2020. (10:30)

Moć korumpira

Raos: Nije Sanader usamljen, mnogi su europski političari gostovali u sudnicama

Višeslav Raos navodi tri europska primjera korupcijskih afera u vladajućim strankama, slična onima za koje je optužen HDZ. Primjerice, njemački CDU je 90ih razvio mrežu ilegalnog financiranja stranke kroz tajne račune, prikrivene donacije i račune u inozemstvu. Pravomoćnim sudskim presudama stranka je bila prisiljena plaćati milijune maraka odštete, a pojedini osumnjičenici više su od desetljeća izbjegavali izručenje njemačkom pravosuđu bijegom izvan EU.

26.08.2020. (12:30)

Pola godine prošlo

Raos: Milanović kao predsjednik pomno bira svoje bitke, ali na jednoj se ozbiljnije poskliznuo

Milanović je lukavo odabrao dati za pravo onim ustavnopravnim stručnjacima koji smatraju da je rad Stožera trebalo drugačije pravno urediti i operacionalizirati te naglašavaju ključnu ulogu Sabora u legitimiranju mjera koje zadiru u građanska i ljudska prava. Istovremeno, Milanović je u više navrata zajahao val prizemnog i empirijski neutemeljenog koronaskepticizma, samouvjerenoga garda kako je javnozdravstvena ugroza puno manja nego li se čini i službeno predstavlja. Podilaženjem takvim razmišljanjima on radi nauštrb svojih napora u stvaranju slike predsjednika kao trezvenog, natpolitičkog mudraca hladne glave, piše Višeslav Raos.

15.07.2020. (16:30)

Premijerova krojačnica

Raos: Hoće li Plenkovićeva ‘vitkija’ vlada biti uspješnija?

Može li nam veličina vlade reći nešto o njenoj kvaliteti? Pa i ne baš. Primjerice, veličina vlade nije baš nikakav prediktor razine globalne konkurentnosti neke zemlje. Da, Švicarska ima sedmeročlanu izvršnu vlast te spada među najkonkurentnija svjetska gospodarstva. Postoje specifični povijesni razlozi razvoja švicarskog federalizma koji su izrodili praksu tako male vlade, no to nije nužno uzrok švicarske konkurentnosti na globalnoj sceni. Jednako tako, Rusija ima niske bodove na indeksu percepcije korupcije, što znači da njeni građani više percipiraju korupciju, a istodobno ima izrazito velik broj ministara u vladi. Međutim, da sada Putin naloži premijeru Mišustinu da smanji broj ministara u svojoj vladi, bi li to doista bio ikakav signal prema suzbijanju korupcije? Višeslav Raos

01.07.2020. (16:30)

Ne budi Milanović

Bojite se izaći na birališta zbog korone? Sjetite se: Još nedavno se glasovalo dvaput u godinu dana, ovaj put to možemo izbjeći

Ususret nedjelji, treba reći kako je bojazan da će, zbog straha od ponovno razbuktale pandemije, izlaznost biti kritično niska, ipak pomalo pretjerana. Naime treba znati kako su prošli izbori, 2016. godine, bili prijevremeni zbog pada Vlade te je izrazito niska izlaznost na tim izborima tipičan primjer biračkog zamora. Dva puta u godinu dana izaći na parlamentarne izbore atraktivno je samo za najstrastvenije političke životinje među nama, dok je mnogima naporno i odbojno, piše Višeslav Raos.

17.06.2020. (23:30)

Raos: Izborne liste u Hrvatskoj – kao da dođete na koncert megazvijezde, a na pozornicu izađe bend koji svira obrade

Višeslav Raos komentira izborne liste: Ako se mnogi s pravom žeste kada ih se kao potrošače obmanjuje, kada naruče jedan, a dobiju na kućni prag dostavljen neki drugi, manje kvalitetan proizvod, zašto bismo u izboru naših političkih predstavnika morali imati niže kriterije? Bi li nam bilo prihvatljivo doći na koncert na kojemu su najavljene razvikane glazbene zvijezde, da bismo naknadno saznali da ćemo tu večer slušati samo predgrupu koja izvodi obrade tuđih uspješnica?

03.06.2020. (01:30)

I tamo onda počiste milijune

Raos: Nepravomoćno osuđeni ne mogu biti čistačice u školi, ali – mogu u Sabor

Za Sabor se ne mogu kandidirati osobe koje su bezuvjetno osuđene na više od šest mjeseci zatvora, kao i za osobe osuđene za zločine protiv čovječnosti i ljudskoga dostojanstva, za ubojstva i djela protiv službene dužnosti. S druge strane, pri zapošljavanju na razna radna mjesta, mora se priložiti potvrdu o nekažnjavanju koja dokazuje da se protiv nekoga u danom trenutku ne vodi kazneni postupak. To znači da vas već i nepravomoćna presuda može koštati potencijalnoga radnog mjesta, ali se komotno možete kandidirati za Sabor – Višeslav Raos ističe apsurd (a onda se ne bismo smjeli čuditi kakvi ljudi završe ondje, zar ne?!).