Četiri životinjske vrste ponovno bujaju u europskoj divljini
Animals on the up.
📕 Read more: https://t.co/oBBpVX0dv5 pic.twitter.com/t0XQg0hBpk
— World Economic Forum (@wef) October 27, 2020
Animals on the up.
📕 Read more: https://t.co/oBBpVX0dv5 pic.twitter.com/t0XQg0hBpk
— World Economic Forum (@wef) October 27, 2020
IQ of animals.pic.twitter.com/CniZNiMOzo
— Learn Something (@cooltechtipz) June 20, 2025
Zahvaljujući umjetnoj inteligenciji, znanstvenici sve bolje razumiju kompleksnu komunikaciju među životinjama. Slonovi i kitovi koriste “imena”, dupini zvižde kao da šalju SMS, a papige poput Alexa govore pametnije od prosječnog komentatora na internetu. AI sustavi već pokušavaju prevesti lajanje i mjaukanje. No s novim uvidima dolaze i etičke dileme: ako razumijemo što životinje govore – hoćemo li ih konačno i slušati? tportal
Otisci stopala stari 355 milijuna godina, pronađeni u Australiji, otkrivaju da su prvi reptili hodali kopnom puno ranije nego što se mislilo. Tragovi s jasno vidljivim kandžama sugeriraju da su napredni kopneni kralježnjaci postojali već početkom karbona, što pomiče evolucijsko razdvajanje vodozemaca i gmazova duboko u devonsko razdoblje. Otkriće baca novo svjetlo na ulogu poznatih prijelaznih fosila i otvara pitanja o dosad nepoznatim vrstama s Gondvane. Znanstvenici sada traže fosilizirane ostatke samih životinja koje su ostavile te revolucionarne tragove. tportal
How far can animals see
📹thebrainmaze
pic.twitter.com/ky35kdD132— Science girl (@gunsnrosesgirl3) March 4, 2025
Prijelaz za životinje, zeleni most ili ekodukt, specijalizirani je objekt koji služi za prelazak divljih životinja preko širokih i prometnih cesta, a gradi se u obliku nadvožnjaka. Tijekom izgradnje, posebna se pažnja posvećuje dizajnu. Konstrukcija nadvožnjaka ispunjava se zemljom, pokriva travom i visokim raslinjem kako bi životinje te prijelaze prihvatile kao prirodno okruženje i počele ih koristiti. Potreba za izgradnjom posebnih prijelaza za životinje izraženija je na autocestama koje imaju više otvorenih trasa, dok na dionicama s tunelima ta potreba ne postoji ili je minimalna. Kada je riječ o Hrvatskoj, zelenih mostova na autocesti A1 ima deset, oni su redom: Ivačeno brdo, Rasnica, Medina gora, Varošina, Osmakovac, Rošca, Konščica, Vrankovića ograda, Srednja gora i Lendići. Na austocesti A6 postoji jedan izgrađeni prijelaz za životinje, u Gorskom kotaru kod mjesta Dedin. tportal
Glodavac sljepaš u tjedan dana opustošio je vrt Dijane Molnar. “Prvo su rekli da jede samo krumpir, mrkvu, ono što je u zemlji, a na kraju je ispalo i luk, onda izgrize korijen od paradajza”, ispričala je Dijana Molnar za HRT. Mala dlakava životinja bez očiju i ušiju, slična krtici, živi pod zemljom i kopa tunele u kojima skladišti hranu. Uglavnom ljudima jedu u vrtu njihove proizvode, čupaju mrkvice i od toga dolazi ono da u crtićima nešto potegne mrkvu dolje, pa se ljudi natežu s njima. Index
Komarci su prijenosnici raznih bolesti, a najsmrtonosnija je malarija od koje svake godine umire oko 600.000 ljudi, dok još 200 milijuna slučajeva rezultira nesposobnošću za rad po nekoliko dana. Bolest najviše pogađa ljude koji žive u tropskim i suptropskim područjima. Morski psi svake godine u prosjeku ubiju oko 10 ljudi diljem svijeta, crni medvjedi kojih ima jako puno u SAD-u i koji lutaju selima u prosjeku godišnje ubiju – jednu osobu, a više od njih ubijaju domaće životinje – krave. Od njih smrtno strada oko dvadesetak ljudi godišnje. Nije životinja, ali za usporedbu – kokosov orah ubije više od njih, oko 150 ljudi na godinu. IFLScience, N1
Invazivne životinjske i biljne vrste često se nekontrolirano šire u svom “novom domu” i uzrokuju ogromne štete. No, ponegdje one završavaju na tanjuru. I to može biti jedan od načina zaštite okoliša. Primjer su divlje svinje u SAD-u, na koje je sezona lova otvorena cijele godine. Osim toga, one su nesumnjivo dobar izvor proteina. Šteta koju ove svinje nanose samim ekosustavima mnogo je teže izmjeriti. One jedu sjemenje drveća te jaja ptica i kornjača, a također oštećuju osjetljiva tla u potrazi za hranom i zagađuju potoke, jezera i rijeke svojim izmetom. Slične karakteristike štete na ekosustav imaju i crvene lavlje ribe iz južnog Pacifika i Indijskog oceana, koje se šire Karibima i Sredozemlju, ili kineski vinogradski puževi iz Azije. Kada jednom dođu na stanište kojem ne pripadaju, teško ih se riješiti. Mnogim ljudima očito je lakše suprotstaviti se invazivnoj vrsti ako je mogu jesti. DW
Udruga Prijatelji životinja kampanju protiv napuštanja kućnih ljubimaca “Obitelj na more, a pas na ulicu?!” provodi od 2002., što govori o potrebi izmjene Zakona o zaštiti životinja, kažu iz udruge. No, unatoč iznesenom broju napuštenih životinja raste opća svijest građana da su životinje živa bića i da je napuštanje nedopustivo. U travnju ove godine na snagu je stupio Zakon kojim se propisuje zatvor za napuštanje životinja i zabrana držanja životinja zlostavljačima. Napuštanje životinja ima sve elemente kaznenog djela, a zatvorska kazna je opravdana za one koji napuste životinju, zaključuju. HRT