Četiri životinjske vrste ponovno bujaju u europskoj divljini - Monitor.hr

Slične vijesti

23.07. (11:00)

Privremeni cimeri sa šapama

Dumovec u pola godine zabilježio 1300 intervencija i udomio 430 pasa i mačaka

U 25 godina rada najvećeg skloništa za nezbrinute životinje spašeno ih je više od 17 tisuća, a pomažu i brojnim divljim životinjama (HRT). Ove je godine u sklonište primljeno 740 pasa i mačaka, a udomljeno njih 430. Imali su i oko 600 intervencija vezanih uz divlje životinje, koje su predali na skrb u Oporavilište za divlje životinje Zoološkog vrta Grada Zagreba. U Dumovcu životinjama pružaju krov nad glavom, hranu, vodu, veterinarsku skrb te rad s timariteljima, trenericom pasa i volonterima kako bi ih se pripremilo za što ugodniji suživot s ljudima. Želja im je da svaka životinja bude tamo što kraće. Od divljih životinja najviše spašavaju ptice, od golubova do divljih patki, a nemali je broj intervencija vezan uz spašavanje ježeva i šišmiša kao i egzotičnih kućnih ljubimaca poput odbjeglih zeba i nimfi, ali i neodgovorno u prirodu puštenih zlatnih ribica. HRT

23.07. (09:00)

Preslatki i fotogenični

Objavljeni finalisti za 2026 International Pet Photography Awards

Fotografije su se natjecale u 12 kategorija, od kojih su četiri nove, poput Phone i Studio kategorije. Pristiglo  je 4.220 prijava iz 48 zemalja. Međunarodni žiri od 27 stručnjaka ocjenjivao je radove u kategorijama koje obuhvaćaju sve od akcije i mačjih portreta do odnosa ljubimaca i ljudi. Pobjednici pojedinačnih kategorija te ukupni pobjednik natjecanja bit će proglašeni 1. kolovoza na svečanosti koja će se prenositi uživo putem Zooma. PetaPixel

04.01. (21:00)

Moj se lemur ne bi složio

Hrvatska bez pravila o egzotičnim kućnim ljubimcima: sve je dopušteno (dok ne ugrize)

U hrvatskim domovima sve je više egzotičnih i divljih životinja, od zmija i guštera do majmuna i divljih mačaka, iako za njihovo držanje ne postoji jasna zakonska regulativa. Stručnjaci upozoravaju da se njihove složene potrebe u kućnim uvjetima gotovo ne mogu zadovoljiti te da predstavljaju rizik za sigurnost ljudi i širenje zoonoza. Za razliku od nekih europskih zemalja, Hrvatska nema “Pozitivnu listu” dopuštenih vrsta, što u praksi znači da je gotovo sve dozvoljeno – dok se problem ne pojavi. HRT

31.12.2025. (08:00)

Veliki jedu male, selo gleda i plaća

Novi kriteriji prijete urušavanjem veterinarske službe na selu

Novi kriteriji za dodjelu javnih veterinarskih ovlasti u Hrvatskoj favoriziraju velike veterinarske stanice i potiskuju male, lokalne ambulante iz farmske prakse. Time mnogi veterinari ostaju bez ključnog izvora prihoda, a sela bez dostupne veterinarske skrbi. Posljedice su zatvaranje ambulanti, otkazi, odlazak veterinara u inozemstvo ili rad s kućnim ljubimcima te dodatno propadanje stočarstva. Struka upozorava da kriteriji nisu jasno zakonski definirani, doneseni su bez konzultacija s Komorom i idu na štetu seljaka i ruralnih područja. DW

29.10.2025. (08:00)

Hotel lišće: all inclusive za kukce i ježeve

Vrtlar Kruno: Ostavite nešto hrpe lišća u svom vrtu

Lišće koje izgrabljate s travnjaka, ostavite ležati negdje u kutu vrta, ispod živice ili u cvjetnoj gredici. Takva hrpa je vazno stanište za prezimljavanje brojnih vrsta.  U toj hrpi granja i lišća žive na stotine sitnih bića: kornjaši, pauci, gliste, bubamare, štrigamige, babure, stonoge, mravi, skokuni, gusjenice leptira, i mnogi drugi organizmi i kukci koji će na proljeće ponovo donijeti život u vrt. Tu zaklon nalaze i ježevi, žabe i gušteri, koji među granjem traže sigurnost i toplinu. Ako pred zimu previše “počistimo” vrt i uklonimo svo lišće i granje, mnoge od tih životinjica ostaju bez doma baš kad im je najpotrebnije – kaže jedan vrtlar s Facebooka.

17.07.2025. (20:00)

Alexa, što kaže moj hrčak?

AI Dolittle: Kako algoritmi pokušavaju razumjeti jezik životinja

Umjetna inteligencija sve češće se koristi za dešifriranje komunikacije među životinjama – od kliktanja dupina do cijukanja štakora. Algoritmi strojnog učenja analiziraju zvukove, geste i kontekstualne podatke kako bi prepoznali emocionalna stanja ili simbolička značenja. Projekti poput CETI-ja i Earth Species Projecta pokušavaju napraviti ono što je nekad bilo rezervirano za doktora Dolittlea – omogućiti komunikaciju između vrsta. Iako još ne možemo „razgovarati“ sa psom, AI već zna prepoznati kad je kokoš uzrujana, a štakor pod stresom. Sljedeći korak: pregovori s mačkom. Igor Berecki za Bug