Cijene industrijskih proizvoda u Hrvatskoj su u srpnju porasle za 4 posto u odnosu na isti lanjski mjesec - Monitor.hr
09.08.2018. (19:10)

Inflacija iza ugla

Cijene industrijskih proizvoda u Hrvatskoj su u srpnju porasle za 4 posto u odnosu na isti lanjski mjesec

Cijene energije u sedmom su mjesecu ove godine bile više za čak 16,7 posto u odnosu na prošlu godinu. Cijene intermedijarnih proizvoda porasle su na godišnjoj razini za 1,7 posto i kapitalnih proizvoda za 0,6 posto. Cijene netrajnih proizvoda za široku potrošnju su istodobno pale za 0,6 posto, a trajnih proizvoda za široku potrošnju za 0,5 posto.


Slične vijesti

Petak (18:00)

Još malo o inflaciji

Stigli podaci DZS-a, ekonomski analitičari: ‘Ovako nešto ne pamtimo od travnja 2013…‘

Od travnja 2013. nismo imali toliku visoku stopu inflacije kad je ona bila 3,3 %. Na razini godine sada mjerimo 3,1 % inflacije, izmjereno u kolovozu. Podatke je objavio DZS, a potvrdili su da rast potrošačkih cijena prati uspon proizvođačkih cijena industrijskih proizvoda koje su u kolovozu porasle za 9,3 % u odnosu na isti mjesec prošle godine. Najviše su porasle cijene prijevoza, za 9,9 %, što se generiralo poskupljenjem goriva, a i cijene hotela rasle su. No, najvažniji je podatak da je hrana, koja čini najveći dio potrošačke košarice, dosegla godišnju stopu rasta od 2,4 %. Rasle su i cijene alkoholnih te bezalkoholnih pića, duhanskih proizvoda, kulture i rekreacije, a blagi pad imali smo u kategorijama stanovanja, vode, električne energije, plina i ostalih goriva te odjeće i obuće. Jutarnji list

17.06. (11:10)

Cijene goriva rastu iz mjeseca u mjesec, porasli iznosi za režije

Stopa inflacije proteklog je mjeseca bila 2,1 posto, dok su u odnosu na travanj građani u prosjeku na iste potrebe trošili 0,1 posto više. Od početka godine do kraja svibnja, u odnosu na isto razdoblje 2020., potrošačke cijene rasle su 1,1 posto. I dalje najveći generator rasta cijena ostaju cijene prijevoza koje su porasle na godišnjoj razini za 11,4 posto, a njih ‘podiže’ rast cijena goriva i maziva koja su skuplja za 26,2 posto. Novi list, Ekonomski lab

28.05. (12:30)

Stiže li inflacijska neman i možemo li se obraniti?

Mlađi se toga čudovišta ni ne mogu sjećati. U ono vrijeme dok je još bilo na slobodi, prije tri do četiri desetljeća, veći bauk nije svijetom ocrtavao krugove. Onda su ga trupe ekonomista nekako svladale i bacile u najcrnju rupu, odakle nijednom od svojih glava nije pomolilo sve do ovog proljeća. Ili jest, ali su ga moderna monetarna i fiskalna oružja odmah potiskivala natrag. A sad se njegovo ime najednom opet sriče po medijima, iznova ga učimo izgovarati. Nije to babaroga, pa ni morija, pogađate, nego inflacija. Vratila se, prvo u Americi, s rastom cijena koji slijedi buđenje iz pandemijskog lockdowna. Ekonomski se kuloari ovih tjedana često dijele na one koji su izrazito zabrinuti uslijed mogućnosti otklizavanja u globalnu inflacijsku spiralu, i druge koji na to zasad odmahuju rukom. Novosti

21.05. (12:00)

Inflacija lagano budi strah da završava era niskih kamata

Novca u financijskom sektoru ima dovoljno, a vjerojatno i kod znatnog dijela stanovništva, čija je štednja posljednjih godinu dana rekordno rasla jer nije bilo putovanja, rekreacija, posjeta restoranima i kafićima, nije bilo kulturnih i sportskih zbivanja i općenito stvari koje život čine zanimljivijim i ugodnijim. No, osim robe i usluga, zbog čijih se cijena još ne pale alarmi za uzbunu, druga je stvar s cijenama nekretnina, koje žive neki svoj samostalni život. A one rastu izvan svih očekivanja ne samo kod nas nego svuda u svijetu, čime samo pridonose dodatnoj nervozi o budućoj inflaciji. Večernji

19.05. (21:30)

Tu smo jednaki

Inflacija u EU i Hrvatskoj najviša od studenog 2018.

Na razini Europske unije godišnja inflacija, mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena, u travnju je bila za 0,3 postotna boda viša nego u ožujku i iznosila je 2,0 posto, što je njezina najviša razina od studenoga 2018. godine. U Hrvatskoj potrošačke su cijene u travnju porasle za 2,1 posto u usporedbi s istim mjesecom prošle godine, najsnažnije od kolovoza 2018. godine. T-portal

16.05. (11:00)

Štancaj brate, štancaj tu lovu

Šonje: Jerome, nikako ne spuštaj kočnicu sa okidača (inflacija u SAD 4,2%!)

u večernjim satima dočekali historijsku objavu američke inflacije za travanj. Cijene potrošača u SAD-u u travnju 2021. bile su 4,2% veće nego u travnju 2020. Riječ je o najvećoj stopi inflacije od rujna 2008. Amerika je posebna po tome što je Bidenov nezapamćeni fiskalni poticaj došao na Trumpov nezapamćeni fiskalni poticaj, a kako je i FED-ova monetarna politika nezapamćeno ekspanzivna, očito je da je pandemija ostavila sve bez previše pameti, pa je pitanje tko će ju prvi i kada dozvati. Ipak, s pameću ne treba pretjerivati jer #slušajstruku ne vodi uvijek najboljim rješenjima. Stoga, kada se uključi zdravorazumska skepsa, ovo inflacijsko iznenađenje se za sada doima dovoljno malo da bi ga svi sudionici, pa i sam FED, mogli vrlo brzo, kroz koji dan, dižestirati, a rasplet ostaviti za neko buduće vrijeme kada se sve malo slegne i kada se vidi kako stvarno izgledaju trendovi… Kladio bih se da u polutami svoga ureda u Washingtonu, 1500 Pennsylvania Avenue, za stolom od stare hrastovine, bivša guvernerka FED-a, a sada državna tajnica za financije Janet Yellen telefonira šefu FED-a Jerome Powellu s jednom jednostavnom i kratkom porukom: „Nikako ne spuštaj kočnicu sa okidača“… – piše Velimir Šonje za Ekonomski lab.

22.04. (13:30)

Pitaj Frankfurt!

Šonje: Je li moguća visoka inflacija nakon korona krize?

Može li se dogoditi da trenutno velika ponuda novca „ostane“ u sustavu i nakon što se gospodarstvo počne oporavljati (a cijene rasti)? – pita se Velimir Šonje u svojoj analizi za Ekonomski lab, a koji već vidi prve naznake inflacije. Ključno je, kaže ekonomist, kako će se postaviti Europska središnja banka, s kojim instrumentima ECB uopće raspolaže ako odluči usporiti inflaciju prije ili oko 2% na godinu i, prije toga, hoće li ECB biti spreman kontrolirati inflaciju na tim razinama?

22.10.2018. (13:09)

Zemlje s najvišom inflacijom u svijetu: Venecuela 200.000%, Argentina 34%, Turska 24%…