Coprnice i mračnjaci Zdenka Bašića u Klovićevim dvorima - Monitor.hr
14.12.2017. (19:54)

Svijet iz snova

Coprnice i mračnjaci Zdenka Bašića u Klovićevim dvorima

U Klovićevim dvorima postavljena je izložba radova snovitog animatora Zdenka Bašića u kojoj će publici predstaviti coprnice, mračnjake, baukače, vile i ostala bića iz svoje knjige ‘Sjeverozapadni vjetar’. Izložba se zove Vjetrove sjene i može se pogledati do 28. siječnja 2018. godine. Ovdje [pdf] pogledajte katalog izložbe, a ovdje možete pogledati neke njegove kratke filmove.


Slične vijesti

26.12.2025. (18:00)

Povijest po mjeri

Izložba o krunidbi kralja Tomislava: Hrvatska povijest kao priča, ne kao činjenica

Izložba u Klovićevim dvorima “U početku bijaše Kraljevstvo“, povodom 1100. obljetnice mitske krunidbe Tomislava – prikazuje hrvatsku povijest kroz mitove, legende i kršćanske simbole, stavljajući naglasak na kraljeve i ratna stradanja. Povijesni izvori često su upitni, a moderna kultura i razdoblje dviju Jugoslavija gotovo su izostavljeni. Autorska priča više naglašava kontinuitet nacije i patnju nego stvarne činjenice, dok posjetitelji, posebice učenici, ostaju ravnodušni. Glavna poruka izložbe sugerira tko smo i kamo idemo, no umjesto ambivalentne i izazovne naracije, bira se sterilna verzija nacionalne mitologije. Kulturpunkt

24.12.2025. (21:00)

Malo da šKICnemo

KIC slavi 60 godina kulturnog djelovanja izložbom i digitalnim arhivom

Kulturno informativni centar (KIC) obilježio je 60. godišnjicu programa iz područja filma, glazbe i vizualnih umjetnosti izložbom „Od informacije do kulture“ u Galeriji Forum i Galeriji na katu. Predstavljen je digitalni arhiv KIC-a s dokumentarnom građom više od šest desetljeća, a povodom obljetnice nastupili su Šimun Matišić i Modern Jazz Quartet Tribute Band. Postav prikazuje fotografije i tekstove iz razdoblja 1965.–1985., dok multimedijalni dio uključuje radijsku instalaciju i arhivske materijale HRT-a. Izložba ostaje otvorena do 31. siječnja, nudeći posjetiteljima uvid u povijest Centra i njegovu ulogu u zagrebačkoj kulturnoj sceni. Kulturpunkt

16.12.2025. (23:00)

Ljubav kao umjetnički performans

Retrospektivna izložba ’12 Years of Ulay / Marina Abramović’ u Ljubljani: Sapunica s pokrićem

Marina Abramović je po svoj prilici svjetski najslavnija i najutjecajnija osoba iz bivše Jugoslavije. Naravno, uz samoga Tita. Ali među živućima, prisutnost umjetnice – rođene u Beogradu 30. studenog 1946. – neprikosnovena je u globalnoj masovnoj kulturi; što se teško može reći za bilo koju drugu umjetničku ličnost s ovih prostora nakon Drugog svjetskog rata, s mogućim izuzetkom samo Ivana Meštrovića, čija su spomenička ostvarenja inozemno ipak ostala puno poznatija od njega kao osobe. Retrospektivna izložba “ART VITAL – 12 Years of Ulay / Marina Abramović” otvorena je u Galeriji Cukrarna u Ljubljani. Postav, otvoren 30. studenog (na njihov rođendan), obuhvaća sva četiri kata galerije i posvećen je 12 godina intenzivne ljubavne i umjetničke suradnje (1976.–1988.) dvoje pionira performansa.

Zajednički rad Ulaya i Marine Abramović kao da neprekidno provocira tanku granicu između umjetničkog rizika i društveno-kulturnih privilegija kakve umjetnicima, ponajprije zapadnima, uglavnom i omogućuju da se bave umjetnošću, posebno na tako spektakularan način kao što su to kroz razvoj svog odnosa sve više činili Abramović i Ulay – kaže Bojan Dmitrović Krištofić za Novosti.

14.12.2025. (16:00)

Kad je golo u muzeju, zove se baština. Kad je golo na ulici, zove se problem

Meštrović i Gotovac: golo tijelo, javni prostor i Zagreb kao zajednička pozornica

Izložba Ivan Meštrović i Tomislav Gotovac: Intima javnog povezuje dva naizgled udaljena umjetnika kroz nagost, tijelo i javni prostor Zagreba. Dok je Meštrovićeva nagost statična i društveno prihvatljivija, Gotovac je koristi kao subverzivni čin i temelj umjetnosti, često izravno u gradskoj svakodnevici. Projekt pokazuje kako su oba opusa oblikovala urbani identitet Zagreba i kulturnu memoriju, ali i otvara aktualna pitanja tijela, slobode i sve izraženijeg društvenog konzervativizma. Koliko danas trebamo nove gotovce najbolje govori to što, unatoč načelnom napretku, oficijelno društvo postaje sve konzervativnije i golotinja je sve više tabuizirana. Po provincijskim gradovima Hrvatske, primjerice, gradska vijeća raspravljaju o tome smiju li turisti ljeti hodati bez majica. Saša Šimpraga za H-alter.

30.11.2025. (08:00)

Zamisli da si na kavi s Tinom Ujevićem

Kavane koje su od Zagreba napravile mali Beč

Krajem 19. i početkom 20. stoljeća zagrebačke kavane postale su središta književnika, novinara i intelektualaca, uređene prema strogim propisima – od visokih stropova do bilijara. U njima se pisalo, uređivalo zbornike, raspravljalo o politici i promatralo svakodnevicu grada. Kavanari su morali ispuniti stroge uvjete, a kavane su nudile novine, mir i profinjenu atmosferu nadahnutu Bečom i Parizom. Usporedno su postojale skromnije krčme, s manjim prostorom i ranijim zatvaranjem. Izložba u Muzeju grada Zagreba otkriva kako su ti prostori oblikovali gradski život. tportal

31.10.2025. (08:00)

Kazalište na zidu

Brkati anarhisti i Krleža na teatarskim plakatima – izložba posvećena Teatru &TD u sklopu SC-a

Studentski centar u Zagrebu se od 60-ih do 80-ih godina doimao kao kulturni centar svijeta. Uz Galeriju SC i Multimedijalni centar, u tome je ključnu ulogu imao legendarni Teatar &TD, jedna od pozornica koje su revolucionarizirale jugoslavensko kazalište. Teatar &TD nije bio poznat samo po epohalnim predstavama poput „Kaspara“, „Stilskih vježbi“ i „Predstave Hamleta u selu Mrduša Donja“, već i po nezaboravnim plakatima koje su dizajnirali Mihajlo Arsovski, Boris Bućan, Željko Borčić, Mirko Ilić i drugi. Upravo je njima posvećena izložba „Dizajn za Teatar ITD 1964.-1983.“ u HDD galeriji. Dizajn Prilog donosi Vida TV

17.06.2025. (13:00)

Raslojavanje umjetnika

Tko je bio Andy Warhol? Nova izložba otkriva intimu i slojevitu osobnost kralja pop arta

Spomenemo li ime Andy Warhol, većina će odmah zamisliti figuru iz njujorške avangarde: distanciranog, vječito cool umjetnika s crnim sunčanim naočalama, u kožnoj jakni i s razbarušenom perikom, okruženog slavnim osobama. No, nova izložba u Engleskoj ide dalje od toga, u 11 tematski uređenih prostorija prikazuje i dosad ne toliko poznate aspekte njegovog života. Najveća zabluda o Warholu je da ga nije bilo briga i da se cijeli njegov opus samo temeljio na ‘površinskom dojmu’. Tu su i rijetko viđene fotografije, poput jedne koja je snimljena nakon pokušaja atentata, u kojem djeluje zamišljeno. Sam je stvorio lik tog hladnog lika s naočalama, ali ispod toga krilo se krhko ljudsko biće puno dvojbi, tjeskobe, sramežljivosti, nesigurnosti. tportal

04.05.2025. (02:03)

Izložba Bob Dylanovih ’emocionalnih’ slika otvara se u Londonu

29.04.2025. (19:00)

A nije AI

Kralj Aleksandar koji stoji na tijelu komunista je remekdjelo fotomontaže

S izumom i napretkom fotografije, razvijala se i fotomontaža kao tehnika manipulacije slikom, ali i čin političkog otpora. Razvoj ove popularne umjetničke forme u Zagrebu, Beogradu i Ljubljani predstavlja izložba „Fotomontaža u tisku 1927.-1941” u HDD galeriji. Izložba je rezultat višegodišnjeg istraživanja o zastupljenosti fotografije i fotomontaže u oblikovanju časopisa i knjiga u Kraljevini Jugoslaviji, provedenog u sklopu projekta „Zajednički fotografski narativi“ koji je inicirao i vodio Ured za fotografiju. Ističu se i danas provokativna fotomontaža Ivane Tomljenović-Meller, s kraljem Aleksandrom nad mrtvim komunistom, te pas koji gazi preko mrtvih tijela vojnika (njemačkog umjetnika Johna Heartfielda), kao i živa suradnja braće Pavla Bihalija i Ota Bihalji-Merina s europskim ljevičarima, umjetnicima i intelektualcima, na legendarnom časopisu „Nova literatura” i nakladničkoj kući Nolit iz Beograda.Vida