21.06.2021. (10:00)
“Ako promatramo odvojeno mjesece i odstupanje srednje mjesečne temperature od prosjeka, tada je vjerojatnost za pozitivno odstupanje veća u prosincu te osobito veljači nego u siječnju, kada je moguća temperatura oko prosjeka, ili čak ponegdje malo niža od toga. Uz prodore hladnog zraka, temperatura može biti i osjetno niža od uobičajene, i na kopnu i na moru, ali će zimu najvjerojatnije u cijelini obilježiti iznadprosječna toplina. Prognoza količine oborine na sezonskoj skali mnogo je složenija od prognoze temperature, pa je i njezina pouzdanost za dulje vremensko razdoblje manja…” – napisao je Državni hidrometeorološki zavod u svom priopćenju. Novi list
Prošlog tjedna Copernicus Climate Change Service objavio je dugoročnu prognozu za zimu u Europi, tvrdeći da bi se kontinent mogao suočiti s naglim padom temperatura oko prosinca, ali da će općenito biti neuobičajeno topla zima. Kako temperature počinju padati na starom kontinentu, vrijeme postaje važan čimbenik politike i gospodarstva. Uzimajući u obzir da grijanje čini oko 50% potrošnje energije u bloku, toplija zima mogla bi ići u korist Europskoj uniji zbog moguće nestašice energije. Države članice su se dogovorile o smanjenju potrošnje energije od 15% i žure da popune kapacitete za skladištenje plina prije roka. Više temperature, međutim, dobra su vijest za kućanstva i poduzeća jer bi kreatorima politika mogle omogućiti izbjegavanje racionalizacije energije. Green
Postoji “veća vjerojatnost nego inače” da Europa doživi značajno zahlađenje prije Božića, prema novoj dugoročnoj vremenskoj prognozi koju su izradila vodeća međunarodna klimatska tijela. Mogućnost hladnog razdoblja ove godine – najvjerojatnije u prosincu – i dalje je “vrlo realna”, rekao je za Politico Carlo Buontempo, direktor Službe za klimatske promjene Copernicus. Ovo zahlađenje, ukoliko do njega dođe, bilo bi povezano s tzv. blokirajućim događajem, situacijom kada dugotrajni visoki tlak dovodi do neuobičajenih istočnih vjetrova i nižih temperatura nad Europom. Ukoliko se trenutačni vremenski obrazac fenomena La Niña s temperaturom površine mora nižom od prosječne u ekvatorijalnom Pacifiku zadrži do Nove godine – što nije nešto što se još uvijek može sa sigurnošću predvidjeti – to obično znači blažu drugu polovicu zime. Jutarnji
Vremenske prognoze na televizijskim kanalima rado su gledane jer sažeto pružaju važne informacije o tome kakve će biti vremenske prilike u idućih nekoliko dana ili tjedana. Osim zbog izbora odjeće ili planiranja aktivnosti, prognoze vremena sve češće pratimo i sa zabrinutošću kada nam najavljuju nepogode poput grmljavinske oluje i tuče. Jednostavnim krivotvorenjem ili iskrivljenom interpretacijom tih podataka brzo mogu proširiti dezinformacije, najčešće putem društvenih mreža. S obzirom na to da će podaci o vremenskim prilikama biti sve važniji u idućim godinama i desetljećima zbog posljedica globalnog zatopljenja, pravodobno prepoznavanje lažiranja tih podataka može pomoći kako bi se širenje dezinformacija zaustavilo ili barem usporilo. Iako je dokazano da je ljudska djelatnost uzrokovala globalno zatopljenje, tzv. klimatski skeptici u to ne vjeruju. Razlog je u činjenici da je ustvari prirodno za čovjekovu psihu da teže shvati prirodu jednog ovako velikog i kompliciranog problema, a uloga medija leži u tome da pomogne u prikupljanju znanja i činjenica. Medijska pismenost
Ovo ljeto je bilo iznadprosječno toplo, kažu u mjesečnom pregledu za kolovoz iz Službe za klimatske promjene Copernicus (C3S). Sjetimo se samo toplinskih valova i požara na jugu Europe u njihovim kulminacijama. AccuWeather je objavio prognozu za nadolazeću jesen, u kojoj kažu kako će utjecaj La Niña na Pacifiku biti presudan za vremenske uvjete u cijelom svijetu. Sezona službeno počinje jesenskim ekvinocijem 22. rujna. Iznadprosječne temperature će se nastaviti, bit će toplinskih valova koji bi mogli uzrokovati još šumskih požara, dok bi krajem listopada i studenog moglo doći do značajnijih količina oborina. U tom bi razdoblju moglo doći do poplava, a očekivati se mogu grmljavine, pljuskovi i olujni vjetrovi. Nije isključena ni tuča. Agroklub
Temperature mora su ovdje.
Prema dugoročnoj prognozi, koju je objavio AccuWeather, tijekom ljeta će se Europom širiti vrućine s padalinama ispod prosjeka. Prosječne temperature u kontinentalnoj Hrvatskoj bit će od 19 do 21 Celzijev stupanj u lipnju, odnosno 21 do 25 °C u srpnju. Nešto veće temperature za očekivati su u Dalmaciji. U jugozapadnoj i jugoistočnoj Europi vladat će vrućine, gdje će se temperature kretati od 21 do 26 °C u lipnju, odnosno 26 do 34 °C u srpnju. U kolovozu će vladati postepeni pad temperatura. Za očekivati su i povremena olujna nevremena.
Veći dio novoga tjedna bit će uglavnom sunčan, na istoku povremeno oblačniji, a uz većinom slab vjetar ujutro je moguća magla, i to ne samo po nizinama unutrašnjosti, nego i na Jadranu. Nakon osjetno svježije nedjelje temperatura će rasti, mjestimice i iznad 20 °C (ilustracija gore je prognoza za Zagreb, drugdje će biti toplije). Promjena vremena – na lošije – možda u petak. HRT
Sutra će zapuhati jugo, što je uvod u naoblačenje i promjenu vremena pa će već tijekom noći na subotu biti kiše duž Jadrana, a subotu se očekuje kišu i u zapadnim predjelima unutrašnjosti. Temperature do 17 stupnjeva moguće su u subotu u Dalmaciji, a do 12 stupnjeva na području Banovine, Korduna, Posavine i Podravine. U nedjelju smjer mijenja smjer, pa je moguće snijeg u gorju. N1…