Do globalne nestašice litija moglo bi doći već za dvije godine - Monitor.hr
30.08. (23:00)

A kak stojimo s misijama na drugim planetima? Pitam, onako

Do globalne nestašice litija moglo bi doći već za dvije godine

U svijetu je 2021. proizvedeno 540.000 metričkih tona litija, a do 2030. Svjetski ekonomski forum predviđa da će globalna potražnja dosegnuti više od 3 milijuna metričkih tona. Prodaja električnih vozila trebala bi dosegnuti 13,8 milijuna u 2023. godini, ali će naknadno porasti na preko 30 milijuna do 2030. godine (ako bude litija). Drugi analitičari ne vide deficit tako brzo, ali ipak predviđaju manjak do kraja desetljeća. Spomenimo samo kako u svijetu trenutno djeluje 101 rudnik litija. Iako je cijena litijeva karbonata porasla na rekordnu razinu, valja spomenuti kako je rudnicima litija općenito potrebno ‘10 godina ili više‘ kako bi postali potpuno funkcionalni. Lider


Slične vijesti

26.08. (22:00)

Odlagališta litij-ionskih baterija mogu onečistiti podzemne vode

Litijska groznica: Nova nafta ima sve šanse zamjeriti se i ljudima i planetu, baš kao i stara

Bolivija ima najveće neiskorištene zalihe litija na svijetu. Sad dio daje u koncesiju, zanimljivo je kome - Novi list

Tijekom 2016., prema podacima Njemačke agencije za sirovine (DERA), u svijetu je proizvedeno 43 tisuće tona litija, 2022. sto 30 tisuća tona, a do 2030. proizvodnja bi se mogla učetverostručiti. Najveće svjetske rezerve litija nalaze se u Čileu, Argentini i Boliviji. Ostatak je u Australiji, Kini i u Americi. Litij se nalazi u stijenama i u slanoj vodi, procjenjuje se da u oceanima ima oko 200 milijardi tona litija, a naslage litija u stijenama i slanim jezerima iznose oko 98 milijuna tona, od čega je oko 26 milijuna iskoristivo u idućim desetljećima. Litij se koristi ne samo u automobilskoj industriji već i u medicini. Litijev karbonat sastavni je dio lijekova za bipolarni poremećaj, stabilizira raspoloženje i utječe na smanjenje broja samoubojstava, kojih je najmanje u dijelovima svijeta gdje ga ima najviše. Ali ima i lošu stranu: ako se visoke doze litija nalaze u pitkoj vodi može izazvati autizam. Lider

10.08. (12:00)

Možda da eksploatiramo s druge planete?

Rezultati velike studije: Nema dovoljno litija za sve planirane električne automobile

Industrija litija, kojom dominira Kina, treba uložiti 116 milijardi dolara do 2030. kako bi ispunila ciljeve koje su postavile vlade i proizvođači automobila. Nedostižna brojka, tvrde stručnjaci u nedavnom istraživanju. Tih 116 milijardi dolara trebalo bi ići na izgradnju novih rudnika i rafinerija, kao i na proširenje postojeće imovine. Uzimajući u obzir ciljeve proizvodnje električnih vozila, kao i podatke Međunarodne agencije za energiju o politikama svake zemlje, bilo bi potrebno 5,3 milijuna tona litij karbonata. Brojka znatno iznad trenutne dostupnosti ovog ključnog materijala, koja ne doseže niti tonu. Revija HAK

10.06. (00:00)

Rudari, odmorite malo

Umjesto litija – sol: Novo ozbiljno rješenje za baterije za električna vozila

Rudarenje je skupo, a s njim povezane tehnologije koje nipošto ne bismo mogli nazvati ekološkima nisu dobre za imidž električnih vozila. Čini se da proizvođači automobila sve više traže izlaz u baterijama na bazi soli ili natrija. Očekuje se da bi baterija na bazi natrija mogla preuzeti veliki dio tržišta te da bi do 2035. ova sirovina mogla zamijeniti oko 272.000 tona litija. Predviđa se da će te godine činiti oko 7 posto ukupnog tržišta. Ako se pojave dugotrajne nestašice litija, promjena bi mogla biti daleko agresivnija pa bi se i ove brojke mogle promijeniti. Privlačnost natrija proizlazi iz njegove zastupljenosti u kamenoj soli i salamuri diljem svijeta, ali su dosad bile upitne performanse baterija na bazi natrija. Revija HAK

23.03. (15:00)

Rat lobija

Električni automobili ne ostavljaju ugljični otisak, no upitna je čistoća proizvodnje baterija

Električni automobili česta su meta dezinformatora kojima je cilj nametnuti sliku da su oni zapravo neekološki te da ostavljaju puno gori ekološki otisak od automobila s pogonom na benzinsko ili dizelsko gorivo. Ovoga puta društvenim se mrežama širi objava koja prikazuje bager Caterpillar 994A za koji se navodi da potroši oko 1000 litara goriva u 12 sati, obrađujući oko 250 tona zemlje kako bi došao do materijala potrebnog za proizvodnju jedne baterije za jedan električni automobil. Električni automobili ne ispuštaju stakleničke plinove za vrijeme vožnje, oni su i dalje “čišći” nego vozila na benzinski pogon. Model bagera koji se prikazuje u viralnoj objavi uistinu je Caterpillar 994 u čiji spremnik, ako radi 24 sata, stane oko 5700 litara goriva. Međutim, zaključak koji se sugerira objavom nije toliko utemeljen. Faktograf

15.03. (17:00)

"To nije otpad!"

Kostarika je vodeća u svijetu po vađenju teških metala poput litija iz starih baterija

Costa Rica's 'urban mine' for planet-friendlier lithium - Tech - SAMAA

Kostarika, zemlja u kojoj su površinski kopovi zabranjeni, postala je vodeća u svijetu u vađenju teških metala poput litija, ali ne iz Zemlje, već iz starih baterija. Tvornica za recikliranje Fortech, osnovana je prije gotovo tri desetljeća u gradu Cartagu, 27 kilometara udaljenom od glavnoga grada San Josea, a zaposlenici je nazivaju ‘‘urbanim rudnikom‘‘. Posljednjih šest godina u glavnom im je fokusu ekstrakcija litija iz punjivih baterija koje se svakodnevno koriste u brojnim elektroničkim uređajima poput mobitela, prijenosnih računala, električnih automobila i solarnih panela. Godišnje se u svijetu bacaju milijuni baterija. Iako se kućište baterije razgradi u razdoblju od 100 godina, teško otrovni metali koji se nalaze u njoj nikad se ne razgrade. “Sada znamo da to nije otpad. Znamo da je to resurs koji se može ponovno koristiti”, rekao je Guillermo Pereia, izvršni direktor Fortecha. Jutarnji

27.01. (09:00)

Prljava industrija za zelenije prometnice

Proizvodnja litija zbog potrebe industrije električnih automobila mogla bi onečistiti velike dijelove planeta

Ako se nastavi s radikalnim uvođenjem vozila na baterije u promet svjetska proizvodnja litija trebala bi se utrostručiti do 2050. samo za tržište vozila u SAD-u. Godišnje bi bilo potrebno 483.000 tona litija. Predviđa se da će ukupna globalna potražnja za litijem (koji se koristi i u drugim industrijama), također poznatim kao bijelo zlato, porasti više od 40 puta do 2040. godine. Rudarenje litija traži ogromne količine vode i štetno je za okoliš. Veći dio nalazi se u suhim regijama poput Australije, Čilea i Nevade — mjestima koja već pate od nestašice vode zbog klimatskih promjena. U Južnoj Americi, rudnici su zatrovali vodu i zemlju domorodačkih naroda. Revija HAK

11.11.2022. (15:00)

Eto ti sad na, Kino!

Litij za baterije električnih automobila mogao bi se dobivati iz morske vode

Bez litija neme baterije, a bez baterija nema industrije električnih automobila. Rudnici litija uglavnom su pod kontrolom Kine i zahtijevaju proizvodnju koja nema pretjerane veze s ekologijom. No čini se da postoje i drugi izvori. Znanstveni tim iz Saarbrückena u Njemačkoj razvio je proces ekstrakcije litija iz morske vode. Proces bi trebao biti posebno niskoenergetski, a u isto vrijeme vrlo isplativ. Tom se metodom, koja je još u povojima, postiže čistoća od 93,5 posto. Testovi u malom pilot postrojenju pokazali su da jedan četvorni metar aparata može izdvojiti oko 18 kilograma litija iz morske vode u roku od godinu dana. To nije mnogo, ali ako se postrojenje proširi… Revija HAK

06.11.2022. (15:03)

Kad problem postane rješenje

Zbog globalnog zatopljenja topi se snijeg na Grenlandu. To je dobra vijest. Kreće potraga za rijetkim metalima

Grenland i Australija: kontinenti ili ne?

Danas u čitavom svijetu postoji oko 10 milijuna električnih vozila. Do kraja ovog desetljeća trebalo bi ih biti oko 200 milijuna, a do polovice stoljeća čak tri milijarde. To znači da će trebati proizvesti milijarde električnih baterija koje za svoju proizvodnju trebaju kobalt, nikal, litij i bakar. Prema nekim je procjenama za tu količinu baterija potrebno potrošiti sve poznate svjetske zalihe tih metala te pronaći dodatne izvore u vrijednosti od 12 bilijuna dolara. Američka startup tvrtka Kobold Metals odlučila je potražiti nova ležišta metala na sasvim neočekivanom mjestu — na Grenlandu. Globalno zagrijavanje otapa led na tom najvećem svjetskom otoku nezabilježenom brzinom, što — ironično — stvara prilike za rudarske tvrtke koje traže nova nalazišta metala potrebnih za pokretanje zelene tranzicije i zaustavljanje zagrijavanja. Tportal

06.12.2021. (14:00)

U potrazi za izgubljenim vremenom

Basara: Hronopolitika Rio Tinta

Šta je, dakle, rekao/prorekao Virilio. Evo šta. Sažeto, naravno. Uvidevši mogućnosti naprednih tehnologija, think tankovi velikih sila su dokonali da je silama, umesto da osvajaju teritorije – da bi iz tih teritorija izvlačile sirovine i profit – mnogo isplativije da zagospodare vremenom, pa da onda teritorije trećeg sveta, saterane u vremenski tesnac, bez kapi krvi – ili uz nešto njihove krvi – velikim silama za male pare isporučuju sve što treba. Doba hronopolitike – takođe je pisao Virilio – ponovo uvodi bipolarnu podelu sveta. Na jednoj strani su tenhnološki superiorne zemlje, koje su u informatičkom vremenu dva-tri koraka ispred tehnološki zaostalih zemalja, koje će tavoriti i tapkati u mestu u vremenu koje je Virilio nazavao „mrtvim“. Kakvo je to vreme, možete videti ako pogledate kroz prozor ili – još bolje – u televizor… ovo je samo uvod u zanimljivu teoriju kojoj Svetislav Basara upravo svjedoči da se događa u praksi u Srbiji.