Dogodilo se na današnji dan - 26.6. - Monitor.hr
26.06.2021. (13:30)

Monitor kalendar

Dogodilo se na današnji dan – 26.6.


Slične vijesti

13.11. (08:00)

Ujedinjeni narodi procjenjuju da će svijet od 15. studenog 2022. imati osam milijardi stanovnika

Rapidan rast svjetske populacije

How Many People Have Ever Lived On Earth? - WorldAtlas

Više od polovice od osam milijardi ljudi živi u svega sedam država: Kini, Indiji, Sjedinjenim Američkim Državama, Pakistanu, Nigeriji i Brazilu. Trenutačno je Kina najmnogoljudnija zemlja s milijardu i 449 milijuna stanovnika, očekuje se da će ju iduće godine prestići Indija koja sada ima milijardu i 407 milijuna stanovnika. Pogled u ne baš davnu povijest otkriva kako se broj stanovnika naglo povećavao zahvaljujući industrijskim revolucijama: 1804. godine, kada se Napoleon okrunio za cara, a Franklin Pierce postao 14. predsjednik SAD-a, na planeti je živjelo milijardu ljudi. Trebalo je proći više od 120 godina da ta brojka naraste na dvije milijarde ljudi (1927. godina). 33 godine poslije, 1960. već nas je 3 milijarde. A onda su se stvari ubrzale: do četiri milijarde došli smo već 1074., do pet milijardi 1987. godine, a 1999. godine bilo nas je šest milijardi… Aljazeera 

12.11. (22:00)

Prvi su Rusi u Hrvatsku, odnosno Zagreb, stigli 1915. godine

Kada su i zašto Rusi dolazili na Balkan

Nakon početka rata u Ukrajini uslijedile su migracije i Rusa i Ukrajinaca koji, prije svega, Srbiju i Crnu Goru vide kao svoju privremenu ili trajnu destinaciju. Ova događanja su podsjetila na masovne migracije iz Carske Rusije, odnosno iz Sovjetskog saveza nakon Oktobarske revolucije kada se na Balkan doseljavala elita i Kozaci kojima nije bilo mjesta u novom poretku. U proljeće 1919. godine 60.000 ruskih izbjeglica doseljava se u Kraljevinu SHS kroz jadranske luke. Oni su bili izuzetno obrazovani pojedinci iz državne administracije, vojske, akademske zajednice koji su dali nemjerljiv doprinos razvoju zajedničke države južnih Slavena. Međutim, raskolom između Staljina i Tita njihov broj i utjecaj se smanjuje. Neobična i nova migracija iz Sovjetskog saveza, odnosno iz Rusije dogodila se masovnije u posljednjim decenijama 20. i prvim 21. vijeka. Riječ je o dolasku ruske ženske populacije radi sklapanja brakova, pretežno u Srbiju. Aljazeera

06.11. (14:00)

Bitno je graditi svijest o mogućnosti izbora, a ne nužnosti djelovanja

Yuval Noah Harari: Kako i kada razgovarati s djecom o mračnim stranama povijesti?

Yuval Noah Harari, „Unstoppable Us. How Humans Took Over the World / Nepobedivi. Kako su ljudi osvojili svet“, ilustracija: Ricard Zaplana Ruiz, Sapienship

Još jedna stvar od koje ne možemo obraniti decu jeste njihova izloženost fiktivnim istorijskim pričama. U Izraelu, na primer, većina dece mnogo ranije čuje priče o raju i gleda živopisne prizore iz Nojeve barke nego što čuje za neandertalce i vidi slike iz doba paleolita iz pećine Lasko. To ima svoju cenu. Postoji direktna veza između iskonske zapovesti „Rađajte se i množite se, i napunite zemlju, i vladajte njom, i budite gospodari od riba morskih i od ptica nebeskih i od svega zvjerinja što se miče po zemlji“ i aktuelne ekološke krize. Može se ustanoviti i veza između istorijskih mitova o kojima se uči u ruskim školama i invazije na Ukrajinu i svetske krize hrane. Kada su ljudi izloženi ovakvim mitovima dok su mladi, teško im je da ih se kasnije oslobode. Peščanik

17.10. (18:00)

Nepoznato o poznatome

Omiljene povijesne ličnosti koje su zapravo bili grozni ljudi

Mnoge osobe u povijesti su ostale zapamćene kao veliki osvajači, vladari ili dobročinitelji, ali uz neke od najpoznatijih vezani su užasi o kojima se rijetko govori. Julije Cezar i Aleksandar Veliki su zapravo bili koljači i nemilosrdni mučitelji naroda koje su pokorili. Kolumbo je bio okrutni kolonizator koji je u svakoj prilici porobljavao i ubijao urođenike. Majku Tereziju opisuju kao ženu koja zapravo ne brine za siromašne, nego ih iskorištava za širenje kršćanskog fundamentalizma. Ban Jelačić je danas nacionalni junak s nizom važnih posmrtnih privilegija, a malo je poznato kako je gušio ustanke za veće građanske slobode, dakle nešto za što se i sam borio. Nadalje, Coco Chanel je jedna od najpoznatijih modnih dizajnerica, zapravo je bila okorjela nacistkinja. Mahathma Gandhi je poznat po pružanju otpora nenasilnom metodom, a rijetko se spominje kako je imao rasističke stavove. Nikola Šubić Zrinski junak je hrvatske povijesti, no problematičan je njegov odnos prema kmetovima koje je maltretirao. Index

28.07. (22:00)

Aplikacija učiteljica života

Historical Calendar – zgodno osmišljena aplikacija za sve ljubitelje povijesti

Aplikacija koja svaki dan prikazuje povijesne događaje koji su se odvili baš na taj dan pa je lako doznati tko se sve rodio, tko je umro te o drugim važnim zbivanjima koja su ostala zabilježena u povijesti. Kao izvor podataka se oslanja na Wikipediju, ali ih prezentira u kompaktnom i lijepo osmišljenom sučelju. Osim toga, tu je i kviz kojim se može provjeriti vlastito znanje povijesti (ili ga koristiti kako bi se povijesno znanje obogatilo), a jednako je tako moguće kretati se naprijed i nazad na vremenskoj liniji te pregledavati dostupnu povijest povijesnih događaja i provjeriti ono što će tek biti objavljeno.Specifičnost aplikacije je to što nudi više od 50 jezika na kojima sadržaj može biti prikazan (izbor jezika će ujedno odražavati i povezanu kulturu i time povijesne događaje), aplikaciju je moguće koristiti i bez internetske veze, tu je i praktičan widget, podrška za tablet računala, a moguće je i postavljati podsjetnike za omiljene događaje. Bug

20.05. (14:00)

I Tram 11 je umjetnička sloboda, yeah right

Kako Rusija i Kina instrumentaliziraju povijest

Da revizionističko shvaćanje povijesti može imati smrtonosne posljedice trenutno pokazuje ruski agresorski rat u Ukrajini. I prije izbijanja rata Putin se okušavao kao povjesničar. U srpnju 2021. objavio je esej pod naslovom “O povijesnom jedinstvu Rusa i Ukrajinaca”. U tekstu iz 2021. on optužuje Zapad zbog “opasnog revizionizma”. Putin se tome želi suprotstaviti kao “sveznajući državnik” koji zna “jednu povijesnu istinu”. Istina, koja prema Putinu glasi: Rusi i Ukrajinci oduvijek su bili jedan intelektualni entitet. Zapad je taj, prema Putinovom mišljenju, koji pokušava Ukrajinu pretvoriti u “anti-Rusiju”. Rusija to, prema njegovim riječima, nikada neće dopustiti i, ako je potrebno, spriječiti će to silom i upotrebom oružja. Mnogi obrasci etno-nacionalističkog pogleda na povijest, koji imaju Putin i njegove pristaše u Kremlju, također se mogu pronaći među kineskim dužnosnicima. Pri tome Kina želi proći bolje od Sovjetskog Saveza, koji kineski predsjednik Xi Jinping više puta navodi kao upozoravajući primjer. DW

08.02. (13:00)

Stalna samo mijena jest

To je povijest – jedan koncept može u potpunosti promijeniti smisao tijekom vremena

Dobar intervju na Peščaniku: Informatička revolucija u kojoj živimo jako je promenila stvarnost preko društvenih mreža i interneta, a ne možemo ni da zamislimo šta će se sve u tom polju desiti. Da li će nove komunikacije udrobiti nacije u pojedince kojima kolektivi neće biti potrebni ili će se nacionalne zajednice uvećati u neke nadnacionalne tvorevine? Sa promenom koncepta nacije promeniće se i koncept države. Kao što je u 19. veku nastala nacionalna država koja je slomila imperije, tako će sa nestankom nacije nestati i potreba za utvrđenim granicama, zastavama, grbovima i himnama. Nastupiće neke drugačije lojalnosti, a ostaje samo da se nadamo da će one stvoriti slobodnija društva od ovih koje nacija uteruje u svoj tor. Jer, konteksti menjaju značenje istorijskih fenomena. Ne treba zaboraviti da je nacija imala oslobodilački karakter u 19. veku, ali se pretvorila u temelj savremenog totalitarizama.

12.12.2021. (14:00)

A ne popovska naklapanja

Što stvarno znamo o Isusu? Ovo su povijesne činjenice

Prve tekstove piše apostol Pavao u svojim poslanicama, s kojima je započeo oko 48./49. godine. Sam za sebe kaže da Isusa nije nikada vidio, osim u nekoj viziji, pa nam o njemu prenosi samo ono što je čuo od drugih. Ali dok nam Pavao jedva što kaže o Isusovim riječima i djelima, kanonska Evanđelja – nastala nekih 40 do 60 godina nakon Isusove smrti i iz kojih vam popovi i propovijedaju – donose već hrpu raznih izjava i događaja. Problem sa svim legendama o Isusu jest da njih nisu pisali neposredni svjedoci. Još su ranokršćanski oci znali da je o Isusu napisano stotinjak Evanđelja, iako ih je Crkva prihvatila samo četiri. Ne znamo tko su autori Evanđelja. Od židovskih izvora o Isusu imamo Josipa Flavija i Talmud. Prevladavajući konsenzus, napravljen neovisno o popovima, najočitijim rješenjem zagonetke o povijesnom Isusu smatra stav da je on doista postojao i da su se na stvarne događaje tijekom vremena nakalemili mitovi i legende. Željko Porobija, teolog i adventist za Index.