Dogodilo se na današnji dan - 26.6.

Monitor kalendar

Dogodilo se na današnji dan – 26.6.

Rođen znanstvenik lord Kelvin (1824.)
John F. Kennedy održao poznati govor: “Ich bin ein Berliner” (1963.)
Poletio Focke-Wulf Fw 61, prvi praktični i funkcionalni helikopter u povijesti zrakoplovstva (1936.)
Madagaskar postao najveća nezavisna otočna država (1960.)
Titova Jugoslavija regulirala odnose s Vatikanom (1966.)
Lenjin i Staljin organizirali pljačku banke (1907.)
Nastanak alpinizma – prvi uspon na Mont Aiguille (1492.)

povijest

Nije za nas, za Horusa je

Plaćanje poreza starije je od novca, a plaćao se na razne načine i gotovo svime

Oporezivanje postoji toliko dugo da je čak i prethodilo novcu. Porezi su se mogli primijeniti na gotovo sve i moglo se platiti gotovo svime. U drevnoj Mezopotamiji ta je fleksibilnost dovela do prilično bizarnih načina plaćanja. Na primjer, porez za sahranjivanje tijela u grobu bio je “sedam bačvi piva, 420 kruhova, dva bušela ječma, vuneni ogrtač, koza i krevet, vjerojatno za leš”. Postoji zapis iz razdoblja 2000-1800. godine prije Krista kako je jedan čovjek svoj dug platio s 18 tisuća metli i sa šest cjepanica. Organizirani sustav oporezivanja imao je i drevni Egipat 3 tisuće godine prije n.e. Obilazili su svoje građane i vodili računa o njihovim posjedima i proizvodima, poput ulja, piva, keramike, stoke i slično te tražili dio za “Horusovu sljedbu”. National Geographic

oporezivanje porez povijest

Malo dalja povijest

Markovina: Sabor na putu Kraljevine i Aleksandra

Vijest koja je ostala u sjeni brzinskog raspuštanja Hrvatskog Sabora za potrebe što skorijih izbora u terminu koji najviše odgovara vladajućem HDZ-u, jeste da je Sabor usput donio i odluku o tome da će sljedeća, 2025. godina biti službeno obilježena kao „1100. obljetnica Hrvatskog kraljevstva“. Iako danas dobar dio ljudi u Hrvatskoj i u krajevima u Bosni i Hercegovini gdje je živio značajan broj Hrvata, uglavnom ništa ne zna o kontekstu proslave 1000. godine Hrvatskog kraljevstva, odnosno krunidbe kralja Tomislava, u svim tim krajevima i danas su vidljive i posve očuvane spomen-ploče koje obilježavaju tu proslavu i postavljene su 1925. godine. Interesantno je da su drugi put Tomislava iskoristili komunisti, koji su ga sada čitali jednako u ključu i nacionalno hrvatskom, ali i jugoslavenskom, zapravo integrirajući dva suprostavljena viđenja iz 1925. godine, pridodajući mu u podtekstu i ideju republikanizma.

Kad se na kraju stvari svedu na bitno, ova proslava je čisti antijugoslavenski čin, unutar kojeg se čak i današnja Hrvatska, makar da predlagači to i nisu do kraja konceptualno osvijestili, promatra u kontekstu jugoslavenskog nasljeđa kojeg treba odbaciti, zajedno s modernizmom i republikanizmom. Dragan Markovina za Peščanik.

Dragan Markovina kralj Tomislav povijest

Forenzički pomagači

Dronovi otkrivaju golemu grešku Britanaca u najkrvavijoj bitci Prvog svjetskog rata

Znanstvenici su uz pomoć dronova, laserskih skenera i drugih modernih alata otkrili nove detalje o ključnoj eksploziji mine na početku bitke na Sommi, zajedničke operacije britanskih i francuskih snaga na Zapadnoj fronti. Po prvi put su pronašli fizičke dokaze o tome kako su njemački vojnici dio kratera od eksplozije iskoristili u svoju prednost i pretvorili u novu obrambenu poziciju. Britanske snage raznijele su tunel 10 minuta ranije nego što je originalno bilo planirano, kako bi trupe mogle sigurnije proći nakon padanja ostataka od eksplozije. Povijesničari preuranjenu eksploziju nazivaju “kolosalnom greškom,” a to mišljenje potvrdila su otkrića u studiji. Forbes

dronovi povijest Prvi svjetski rat

Malo ratne povijesti nije na odmet

Stiže dugo očekivana serija “Gospodari zraka” utemeljena na istinitim događajima

Miniserija o Drugom svjetskom ratu pod nazivom “Gospodari zraka” napokon je završena. Premijera je najavljena na Apple TV-u za petak 26. siječnja 2024., kada će biti emitirane prve dvije epizode. Serija se temelji na knjizi povjesničara Donalda L. Millera nazvanoj “Gospodari zraka: Američki dečki bombarderi koji su se borili u zračnom ratu protiv nacističke Njemačke”. Knjiga i serija prate podvige 100. bombarderske grupe Osme zračne sile američke vojske, a koja je nazvana i “Krvavom stotinom” zbog činjenice da je pretrpjela stravične gubitke. Ti gubici nisu bili podjednako raspoređeni kroz misije, pa bi nakon serije uspješnih akcija skupina znala pretrpjeti masovne gubitke i izgubiti pola svojih snaga. Povijest

povijest serije

Kome smeta učiteljica života?

Jezikova juha: Hoće li povijest u povijest?

Upravo nam korijen riječi povijest pokazuje da se ona dugo tretirala tek kao pripovijest o prošlim vremenima, od prasl. věstь, vezano uz vědě ‘znam’. Zato se u hrvatskome do 19. st. koristila riječ dogodovština ili događajnica. I u ostalima europskim jezicima riječi za povijest u pravilu odražavaju ovu povezanost, pa je tako u njemačkome Geschichte ‘događaj, priča, povijest’, u slovenskome zgodovina (vezano uz hrv. zgoda), dok engleski history ima isti korijen kao i story ‘priča’, te su se dva oblika dugo koristila izmjenično. I tu je vrijeme da se vratimo historiji, koja je naravno iz grčkoga ἱστορία, što se razvilo iz riječi za za ‘znanje, svjedočenje’ u ‘narativ’, ali i ‘istraživanje’. Upravo će, naime, ovo značenje biti ključno za razvoj moderne znanosti o povijesti, koja nastoji kritički sagledati i protumačiti izvore, staviti događaje i svjedočanstva o njima u kontekst vremena te ih analizirati da bi shvatili kako je do njih došlo. Dežurni lingvist za lokalni portal, dodavši kako je upitno hoće li povijest ostati kao predmet u strukovnim školama.

lingvistika povijest Saša Kresojević

Oni bi njihovu verziju povijesti

Autor zabranjenog udžbenika iz povijesti: Tražili su da ispravimo faktografske greške kojih nije bilo

Na udžbenik se prvo žalila Marijana Petir, koja je ustvrdila kako se u udžbeniku djecu pogrešno uči da bl. Alojzije Stepinac nije rehabilitiran. Potom je sve kulminiralo kada je Željki Markić i Anti Nazoru u udžbeniku Zašto je povijest važna? za četvrti razred srednje škole zasmetao dio udžbenika u kojem se prikazuje razdoblje stvaranja Republike Hrvatske, prvog hrvatskog predsjednika Franju Tuđmana i Domovinski rat. Autor Miljenko Hajdarović kaže kako je prvo bila priča samo oko Stepinca, a onda 5. prosinca dolazi informacija o zabrani udžbenika. Ante Nazor je već kao čovjek zadužen za državnu istinu bio u sukobu interesa kad je pisao udžbenik, a sad kao autor konkurentskog udžbenika analizira naš udžbenik. Dakle, ponovno je u sukobu interesa. Index

povijest udžbenik iz povijesti

Odustajanje od Europe

Povijesni revizionizam prevladao je srpskim udžbenicima: od slavljenja poraza do mitomanije

U svojoj najnovijoj knjizi “Prošlost dolazi. Promjene u tumačenju prošlosti u srpskim udžbenicima historije 1913-2021“ povjesničarka Dubravka Stojanović nam je ponudila drastičan primjer kako se u nepunih trideset godina kroz monstruoznu reviziju udžbenika iz povijesti konstruira novo, “zajedničko sjećanje“ koje će potpuno potisnuti i zamijeniti poznati povijesni narativ i formirati, između ostalog, biračku svijest po mjeri aktualne vlasti. Peglanje povijesti bilo je bjesomučno tako da je već 1993. izjednačena uloga četnika i partizana kao dva antikomunistička pokreta, što je danas, 30 godina kasnije postalo neupitnim narativom. Ta precizna i kontinuirana “depilacija mozga“ je finalizirana TV serijama i kino-filmovima, muzejom i spomenikom Draži u centru Beograda. Udžbenici su bili i jesu samo prvi korak, ritualno uvođenje djece i omladine u pakao povijesti koja visi naopačke, početak dresure generacija u virtualnim logorima patriotizma. Index

Momčilo Đurđić povijesni revizionizam povijest Srbija

Uspjeli tek od sedmog pokušaja da bi ga poslali na nepristupačan otok, čisto da budu sigurni

Još jedan pokušaj Britanaca da pobijede Napoleona – Ili sve ono što nećete vidjeti u filmu Ridleyja Scotta

Scott nije ni prvi ni posljednji Britanac koji je predstavio Napoleona po narativu reakcionara i restauratora “Ancien regime” (Starog poretka) na Bečkom kongresu: malog, krvoločnog, nadmenog i vulgarnog čovječuljka kojeg je mulj revolucionarnih vremena izbacio na površinu. Bonaparte je kao general predvodio svoje vojnike u bitkama u prvim linijama, i kasnije kada je postao imperator uvijek je, za razliku od drugih krunisanih glava, bio na bojnom polju. Zbog toga je uživao bezrezervnu podršku svojih vojnika. Treba shvatiti da ljudi nisu išli za Napoleonom i bili spremni da poginu za njega zato da bi uništili neki drugi narod, civilizaciju ili da bi dominirali manjim ili većim dijelom teritorija, kao što je to slučaj sa despotima prethodnog i ovog vijeka. Ljudi su ga slijedili u ime slobode, jednakosti, napretka, modernizacije. Bonaparte je u očima svojih suvremenika predstavljao sve spomenute ideje i zato je bio strastveno omrznut kod pripadnika aristokracije u Velikoj Britaniji. Pulse

Napoleon povijest

Točka bez povratka

Teorija: Ljudi su počeli govoriti prije 50 tisuća godina

Prema teoriji, koju je iznio znanstvenik Philip Lieberman, kaže da, za razliku od većine životinja, ljudi imaju spušteni grkljan, što znači da se nalazi daleko od mekog nepca odvajajući našu nosnu šupljinu od grla; to nam daje jedinstvenu sposobnost proizvodnje zvukova potrebnih za govor i jezik. Takva anatomska struktura nije bila prisutna kod Neandertalaca, a prvi se put javlja u fosiliziranim ostacima koji datiraju iz razdoblja prije 50 tisuća godina. Međutim, drugi teoretičari nisu skloni ovoj teoriji, budući da nema čvrstih dokaza za nju, odnosno kako takva struktura nije potrebna za proizvodnju samoglasnika. Nešto zabavniju teoriju iznio je Yuval Noah Harrari u svojoj knjizi Sapiens, gdje je porijeklo govora povezao s ljudskom potrebom za ogovaranjem. IFL Science

govor jezik povijest

Jedno stoljeće i okret za 360 stupnjeva

Što se danas može naučiti iz pokušaja puča 1923. godine?

Adolf Hitler je prije stotinu godina bio samo jedan od brojnih ekstremističkih političara u tadašnjoj Njemačkoj. Samo su rijetki mogli i naslutiti da bi u roku od samo deset godina nacionalsocijalistička partija koju je predvodio mogla preuzeti vlast u zemlji. U večernjim satima 8. studenoga on je doveo oko 2.000 svojih pristaša u minhensku pivnicu Bürgerbräukeller. Hitler se nadao da će nazočni gosti podržati njegove planove o državnom udaru. No, ljudi za koje se on nadao da će mu biti saveznici u planiranoj uroti polako su se počeli povlačiti iz tog projekta, tako da je sve počelo „teći drugačije od planiranog“ i puč je propao. Opasnosti od nacizma postoje i u današnjim vremenima. Desno-ekstremna stranka AfD u posljednje vrijeme bilježi rekordnu podršku građana u anketama, a i na izborima. Neki povjesničari već povlače određene paralele s vremenima od prije stotinu godina. „Kada se zna što je Njemačku prije stotinu godina odvelo u propast, onda se Europu može jačati i spriječiti novo zlo“. DW

Adolf Hitler nacizam povijest

Monitor kalendar