Dosad u izbjegličkoj krizi potrošeno 8 milijuna kuna

Veliko srce - prazan džep

Dosad u izbjegličkoj krizi potrošeno 8 milijuna kuna

Svaka vožnja izbjeglica vlakom od Tovarnika do granice s Mađarskom koštala je 75 tisuća kuna, a svaki autobus 5000 kuna (dnevno ih je vozilo i po 70). Na zdravstveno zbrinjavanje izbjeglica država je potrošila oko 2 miljuna kuna, a Crveni križ je od početka krize podijelio je na tisuće kompleta prve pomoći, hrane i ostale pomoći. Na čišćenje i javne radove u izbjegličkim kampovima potrošeno je 826 tisuća kuna. Sveukupno, u izbjegličkoj krizi dosad je potrošeno 8 milijuna i 300 tisuća kuna. Do 9 sati u Hrvatsku je ukupno ušlo 88.532 migranta, a čini se da se dnevni priljev izbjeglica smanjuje, sad je na oko 5000 ljudi dnevno.

izbjeglice troškovi

Kad ekonomija pita: "A tko će to sve platiti?"

Izbjeglice još na minusu, ali Šveđani vide svjetlo na fiskalnom kraju tunela

Švedski Nacionalni institut za ekonomska istraživanja utvrdio je da izbjeglice trenutno godišnje “koštaju” proračun oko 2500 eura, dok ostali imigranti donose prosječnih 4800 eura prihoda. Analiza od 1983. pokazuje da su izbjeglice cijelo vrijeme bili neto trošak, dok su imigranti općenito tek nedavno postali pozitivni faktor. Glavni razlog za poboljšanje su visokoobrazovani stranci, a nehumanitarni imigranti. Očekuje se da će se i izbjeglice uskoro uključiti na tržište rada i time pridonijeti državnoj blagajni. Index

imigranti izbjeglice strani radnici Švedska

U potrazi za boljim životom

UN: 117 milijuna ljudi širom svijeta prisiljeni su napustiti svoje domove zbog ratova i klime

Izvještajem su obuhvaćeni ljudi, koji su već dobili status izbjeglice, oni koji još uvijek traže da se njihovi zahtjevi za azil u inotzemstvu odobre i interno raseljena lica u svojim matičnim zemljama. Od oko 117,3 milijuna raseljenih ljudi širom svijeta koje je pratio UNHCR, 68,3 milijuna je bilo interno raseljeno – što znači da su morali napustiti domove, ali su ostali unutar granica svojih zemalja porijekla. Broj koji odgovara cjelokupnoj populaciji Velike Britanije. Oko 48 posto je iz afričkih zemalja, a oko 21 posto sa Bliskog istoka. DW

izbjeglice migranti

Nije baš najtoplija glede dobrodošlice, ali...

EU se dobro postavila glede prihvata izbjeglica iz Ukrajine, problem Afrika i Bliski istok

Aktualne rasprave o izbjeglicama usredotočene su na mjere odvraćanja. Prema novoj reformi azila Europske unije, tražitelji azila će ubuduće biti provjeravani i registrirani na vanjskim granicama EU-a. Oni bi trebali čekati u prihvatnim kampovima do dvanaest tjedana dok se ne donese odluka o njihovom zahtjevu za azil. Sporazumi o prihvatu izbjeglica s pretežno neeuropskim zemljama izrazito su problematični. Prijem oko milijun ljudi u Njemačku dosad je prošao prilično dobro iz dva razloga. S jedne strane, savezna vlada odlučila se protiv centraliziranog smještaja u kampove, a s druge strane, civilno društvo je masovno pomoglo. Problem koji nije riješen desetljećima je situacija na Bliskom istoku, loši uvjeti u prenapućenim prihvatnim kampovima, a bivša članica EU Velika Britanija hapsi migrante kako bi ih poslala u Ruandu. DW

izbjeglice migranti

Nichts od herzlich willkommena

Njemačka ne želi izbjeglice: nema stanova, nema integracije

Savezna Vlada u Berlinu već je donijela paket mjera, ističući kao cilj smanjivanje broja došljaka u Njemačku. Produljene su granične kontrole, otežano doseljavanje obitelji, smanjena su socijalne povlastice za tražitelje azila. Kancelar Olaf Scholz kaže da je vrijeme da se „konačno u velikom stilu deportiraju oni koji nemaju pravo na ostanak u Njemačkoj“. Osam godina nakon što je kancelarka Angela Merkel rekla čuveno „Uspjet ćemo!”, primajući migrante koji su stizali Balkanskom rutom – ton u Njemačkoj potpuno se promijenio. Načelnica okruga Bad Kreuznach primjećuje da je i građanima dosta. Sve je to povezano: što više došljaka, to je sve lošije raspoloženje prema izbjegličkoj politici. U Njemačkoj je ove godine do listopada podneseno 286.000 zahtjeva za azil – najviše od 2016. godine koja je sa 745.000 zahtjeva bila rekordna. Međutim, od početka rata u Ukrajini u veljači prošle godine u Njemačku je stiglo i preko milijun ukrajinskih državljana. Oni se ne broje u tražitelje azila jer, odlukom Europske unije, odmah stječu privremenu zaštitu. DW

izbjeglice migranti Njemačka

Nema zemlje za strance

Sve manje razumijevanja za prijem izbjeglica

Gradovi širom Njemačke su na granicama svojih mogućnosti kada je u pitanju smještaj izbjeglica. Zbog nedostatka stanova, izbjeglice se ponovo smještaju u školske dvorane. Bude se sjećanja na 2015. godinu. Njemačke gradovi se žale da moraju primiti više izbjeglica nego što za to imaju raspoloživog prostora. Ne samo da nedostaje životnog prostora, nego i slobodnih mjesta u vrtićima i školama, novca i osoblja. Općine, pored financijskog opterećenja, strahuju i od društvenih posljedica. Kako bi olakšao situaciju, barem na srednji rok, grad Telgte sada gradi kontejnerske stambene komplekse na različitim lokacijama. Ali i za to je potrebno mnogo novca, koje ovaj grad zapravo nema. DW

izbjeglice migranti Njemačka

Bez obzira na sve izazove, lijepa priča iz Hrvatske

Plaški, ni na nebu ni na zemlji

Large 1plaski1

U općini su na vlasti zajedno SDP, HDZ i dvije stranke srpske manjine, SDSS i DSS. “U malim sredinama nije bitna stranka, bitan je čovjek i kako radi”, kaže načelnik Pero Damjanović. U deset godina izgubili su više od 600 ljudi, uglavnom mladih. Zaposlenih ima nešto više od 150, ali u Janjoj Gori razvija se turizam, izgrađen je joga centar i nastala je umjetnička kolonija… Na kraju posjeta dolini, po ošljunčanoj neasfaltiranoj cesti vozimo se u selo Latini, da ispunimo obećanje Đuđi Dragašu. Samo je ispred njegove kuće asfalt od stotinjak metara.- To sam uspio ispregovarati s općinom. A ostatak asfalta neću doživjeti – smije se Đuđa, koji se i sam kandidirao za političke pozicije, ali neuspješno. U njegovoj kući na zidu su tri portreta. Svaki je tu s razlogom. – Za Aleksandra Karađorđevića sam čuo da je izgradio prugu Knin – Split i podijelio zemlju seljacima. Tito? Nikad se takav neće roditi. Ma kakvi, nema teorije. Sve se sagradilo za vrijeme Josipa Broza. Preko Hidroelektre radio sam po svijetu za 1500 dolara plaće – nabraja Đuđa. Ivo Sanader? – Dobar bio. Kad sam radio u splitskom Konstruktoru na dovršetku Svetog Roka, plaća je bila 8900 – kaže. Danas je na penziji od 190 eura. Novosti

Hrvati izbjeglice nezaposlenost Plaški Srbi

Geto

BiH kao „zona za protjerivanje“ Europske unije

U izbjegličkom kampu Lipa kod Bihaća nastaje jedna vrsta pritvora za izgon kojeg financira Europska unija. Nevladin sektor strahuje da bi to mogao postati pravi pritvor na vanjskoj granici EU-a. Nevladine organizacije slute već duže da bi izvan EU-a mogli nastati pritvori za izgon kako bi se izbjeglice i migrante moglo prisilno vraćati prije nego što zatraže azil u Europskoj uniji. Na to upućuje i posjet mađarskog EU-povjerenika za proširenje Olivéra Várhelyija Bosni i Hercegovini proteklog studenog. Várhelyi je tada najavio probni projekt u Lipi i govorio o tome da se „lažni tražitelji azila moraju toliko dugo zadržati dok ih se ne vrati u njihove zemlje podrijetla”. DW

azil Bosna i Hercegovina europska unija izbjeglice migranti

Trgovina ljudima u Libiji teška milijardu dolara

Više od 200.000 robova: Bez pravnog i ekonomskog izlaza Eritrejci su zarobljeni u krugu trgovine ljudima

Large internacionala ivana

Najmanje dvjesto tisuća izbjeglica porobljeno je u sklopu trgovine ljudima u Libiji između 2017. i 2021. godine. Osobito su eritrejske izbjeglice postali objekti trgovanja i porobljavanja, a trgovci robljem ih zlostavljaju, siluju, prisiljavaju članove njihovih obitelji da plaćaju otkupnine. Eritreja je 30 godina pod diktaturom predsjednika Isaiasa Afverkija, u zemlji nema neovisnih organizacija, medija, pravosuđa. Od proglašenja neovisnosti 1993. nisu održani izbori, rasprostranjen je prisilni rad i vojno novačenje. Zbog manjka informacija i nemogućnosti internetske komunikacije, eritrejske izbjeglice posebno su ranjive na izbjegličkom putu. Podaci o porobljenim izbjeglicama u Libiji su iz studije koju je uz grupu suradnika vodila profesorica i istraživačica Mirjam van Reisen s nizozemskog sveučilišta Tilburg, objavljene u knjizi “Porobljeni: Zatočeni i prodani kroz digitalne crne rupe”. Novosti

digitalne tehnologije Eritreja izbjeglice Libija trgovina ljudima

Europski sud za ljudska prava već je 2014. osudio Italiju zbog odbijanja izbjeglica bez provođenja odgovarajućeg postupka

Na trajektima između Italije i Grčke postoje tajni zatvori za izbjeglice

Grčki humanitarci spašavali izbjeglice, sada optuženi za špijunažu. Prijeti im zatvor - Index.hr

Na svim trajektima postoje takva mjesta: toaletne prostorije koje se više ne koriste ili metalni regal na kraju parkirališta u potpalublju. Oni se često koriste kao zatvori za izbjeglice tijekom plovidbe – koja nekad traje i više od 30 sati. Ponekad su ljudi vezani lancima, bez mogućnosti spavanja ili odlaska na WC, pokazuje zajedničko istraživanje magazina Monitor prvog programa njemačke televizije ARD u suradnji s investigativnom mrežom Lighthouse Reports te medijima poput švicarskog SRF-a, Al Jazeere i talijanskog lista Domani. „Ovim se krše zakoni Europske Unije, jednako kao i odredbe Europske konvencije o ljudskim pravima”, kaže Dana Schmalz s Instituta Max Planck za komparativno građansko pravo i međunarodno pravo. Ovakav način smještaja očita je povreda ljudskog dostojanstva. Trajektna tvrtka, međutim, poriče sve optužbe. Na novinarski upit iz tvrtke tvrde da takvo što ne postoji na njihovim trajektima te da se oni uvijek pridržavaju svih nacionalnih i međunarodnih propisa. Deutsche Welle

Grčka Italija izbjeglice ljudska prava tajni zatvori

Većina građana sporo prihvaća promjene

Je li hrvatsko društvo spremno da mu svaki četvrti stanovnik bude stranac?

Jutarnji list - DOĐITE STRANCI, MOLIMO VAS! RADNA MJESTA VAS ČEKAJU Vlada priprema radikalnu mjeru: ukinut će kvote za uvoz radne snage

Dražen Živić, demograf i znanstvenik s Instituta društvenih znanosti „Ivo Pilar“, još jednom je ponovio da, ako se ubrzo ne donesu nekakve konkretne i sustavne demografske mjere, Hrvatskoj do kraja 21. stoljeća prijeti demografski slom. „Kada je riječ o mogućoj promjeni etničke strukture u Hrvatskoj ona za sada nije realna niti smo trenutno ugroženi. Naime, Hrvatska nije gospodarski i na druge načine razvijena kao države Zapadne Europe tako da se radnici koji dolaze raditi zadržavaju sezonski i onda vraćaju u svoje matične države ili pak odlaze prema razvijenijim državama Europe. Stoga Hrvatska nije, za sada, niti migrantima interesantna država tako da se još uvijek nalazimo samo na njihovom putu prema državama Zapadne Europe“, kaže Živić. Govoreći o značajnijem naseljavanju stranaca u Hrvatsku kaže kako bi se takvo što moglo očekivati s gospodarskim razvojem i stvaranjem puno kvalitetnijih uvjeta života nego što su sada. Aljazeera

Hrvatska izbjeglice migracije strani radnici

Veliko srce - prazan džep