Država će platiti još milijardu kuna jamstava za Uljanik - posljednji naručitelj odustao od broda - Monitor.hr
23.04. (17:30)

Dno dna

Država će platiti još milijardu kuna jamstava za Uljanik – posljednji naručitelj odustao od broda

Posljednji preostali naručitelj Uljanikovih brodova, belgijski brodovlasnik Jan de Nul odustao je od pokušaja preuzimanja skupocjenog jaružala Willem van Rubroeck, te će naplatiti 920 milijuna kuna državnih jamstava. Novi list u ovoj vijesti vidi i nešto dobro – ostanak jaružala u Puli mogla bi biti prilika za nastavak brodograđevne djelatnosti i nakon stečaja. Država je za Uljanik već platila 3,1 milijardu kuna jamstava.



Slične vijesti

25.04. (16:30)

Novo željezo

Uljanikov nikad dovršeni brod koji ćemo platiti milijardu kuna

Radi se o brodu za belgijsku Jan De Nul grupu koji je još u kolovozu 2017. bio porinut, što znači da je bio u završnoj fazi izrade, a radovi su trebali trajati još nekoliko mjeseci. Brod nije završen pa su Belgijanci odlučili naplatiti blizu milijardu kuna jamstava za novac koji su davali Uljaniku kao predujmove za izgradnju broda. Trebao je biti najsnažnije jaružalo na svijetu. Ovdje Uljanikova vijest u kojoj se hvali ovom svojom novogradnjom 500.

23.03. (13:30)

Dok naš brod...

Novi list: Zašto se ne bi pokušao spasiti barem ‘3.maj’?

Za posušiti sve dugove i spasiti Uljanik grupu, prema zadnjim usuglašenim brojkama, trebalo bi odnekud namaknuti još oko pola milijarde eura, uz već onih 420 milijuna eura koje je ministar Zdravko Marić dosad platio na račun protestiranih jamstava. Za vratiti ‘3. maj’ iz mrtvih, pokazuju neke računice, trebalo bi 150 milijuna kuna. Ključno je pitanje – može li se riječko brodogradilište izdvojiti iz Uljanik grupe i odmaknuti od stečaja? Ako se već ne može i nema ekonomskog rezona spašavati pulsko brodogradilište i Uljanik grupu, zašto se ne bi pokušao spasiti barem ‘3. maj’ koji nije prezadužen, pita se riječki Novi list.

20.03. (12:30)

Jel skuplje bolje?

Ministar Horvat: Stečaj Uljanika je jeftiniji od restrukturiranja

“U prvom koraku sigurno će brojka pokazati da je jeftinije ići u stečaj ali dugoročno, u sljedećih deset godina, to je predmet polemike”, rekao je Horvat. Restrukturiranje bi koštalo između 6,8 i 7 milijardi kuna, kaže on. Njegov kolega Zdravko Marić rekao je da je do sada plaćeno 3,1 milijarda kuna jamstava za gradnju brodova kojih mahom nema. Zbrojeno – 10 milijardi. Novi list

16.03. (10:30)

Kapital odumire

Profesor Trincas: Hrvatska se brodogradnja još može izvući

Neprocjenjivi ljudski kapital, radna snaga i vještina u dizajniranju i inženjerstvu su specifične prednosti hrvatske brodogradnje, pogotovo u Uljaniku. Ali neophodno je zadržati tako talentirane radnike i inženjere. Nužne su porezne olakšice i druge, neporezne ispomoći za kapitalna ulaganja u sektoru. Meni se čini da oporavak hrvatske brodogradnje vodi kroz dva uvjeta, naime kroz integriranu vladinu industrijsku politiku jer brodogradnja zahtijeva brojne podržane proizvođače materijala i opreme koji se koriste u gradnji. I drugo, stratešku suradnju sa stranim subjektima – Giorgio Trincas, profesorom na Sveučilištu u Trstu na Katedri za projektiranje brodova, u intervjuu Novostima.

11.03. (16:00)

Pijani milijarderi – Upucali su 31 milijardu u brodogradnju i nikada nisu pitali što je s novcem, još jedna rekapitulacija

29.01. (07:30)

Splitarktika

U Brodosplitu počela gradnja polarnog kruzera – najskupljeg dosad u Hrvatskoj

Gradnja je počela jučer, brod će biti gotov do kraja 2020., bit će dugačak 128, a širok 21,5 metara te će se njima krstariti Arktikom i oko Antarktike. “Ovo je najskuplji ugovoreni kruzer u Hrvatskoj dosad, visoke luksuznosti i performansi”, kaže Brodosplitov Tomislav Debeljak, a novost je i da će se opremanje broda obaviti na podu, tj. u sekcijama, prije nego što ode na navoz. Novi list

20.12.2018. (14:30)

Čekanje totalnog pada

Novi list: Došli smo do toga da je stečaj najmanje loša opcija za 3. maj

Pokretanje stečaja 3. maju puno je izglednija priča od pronalaska strateškog partnera. Nije isključeno da u tom slučaju netko kupi tvrtku u stečaju ili njezinu imovinu, zatraži koncesiju od države i pokrene proizvodnju u 3. maju. Možda je to opcija koja će se i Fincantieriju i Smart Holdingu učiniti boljom umjesto prolaska komplicirane procedure s programom restrukturiranja i čekanjem odobrenja Europske komisije. Novi list

14.11.2018. (19:00)

Europski sud novčano kaznio Grčku zbog pomoći brodogradnji

16.10.2018. (11:30)

Bankruptcy tourism

Ljubo Jurčić: Sve ide prema stečaju Uljanika

Uljanik i 3. maj nemaju novca, ostaju bez radnika, poslova i materijala, a nema nikoga da investira (300 milijuna eura + dugovi). “Skoro svi hrvatski brodovi dobili su nagrade, zna se da tehnološki možemo napraviti dobar brod… Nama nedostaje organizacija i s druge strane politika brodogradnje”, kaže Ljubo Jurčić. Njegov kolega iz Milanovićeve vlade Slavko Linić bi kombinirao brodogradnju i turizam (pa da turisti pokrivaju dugove od brodova), iako zapravo preporučuje da se Hrvatska bavi energetikom.