Eko-otok Krk: Prije deset godina državni neprijatelji, a danas uzor

Misija i vizija

Eko-otok Krk: Prije deset godina državni neprijatelji, a danas uzor

Otok Krk prvak je recikliranja u Hrvatskoj jer razvrstava čak 50% sveg otpada. Takav uspjeh rezultat je neumoljive otočke politike od 1999., za koju se zauzelo svih 105 krčkih vijećnika, objašnjava vijećnik Omišlja Vjeran Piršić za T-Portal. No pothvat nije bio lagan – za mandata Marine Matulović Dropulić gledalo ih se kao “državne neprijatelje” jer nisu htjeli pristati na spaljivanje smeća povezano s korupcijom. Krk danas ima prvi cjeloviti model gospodarenja otpadom u Hrvatskoj, a usto je povezao i cijelu zajednicu, kaže Piršić.

gospodarenje otpadom otok Krk recikliranje

Neki su odvojili pamet od razvrstavanja

Loše odvajanje otpada i pad cijena plastike gurnuli riječku sortirnicu u gubitke

Riječka sortirnica u Mihačevoj dragi ne radi punim kapacitetom zbog neadekvatnog prostora i izrazito loše kvalitete prikupljenog otpada. Sadržaj plavih spremnika ima do 17 posto nečistoća, dok je u žutim spremnicima čak 81 posto materijala nemoguće reciklirati. To uzrokuje kvarove, zastoje i visoke troškove zbrinjavanja neupotrebljivog otpada. Zbog niskih otkupnih cijena plastike, sortiranje žutih spremnika trenutno je ekonomski neisplativo, pa je sortirnica u 2025. godini poslovala s gubitkom od 70.966 eura, uz dodatne probleme oko povrata 3,8 milijuna eura europskih sredstava. Nacional

gospodarenje otpadom otpad

Odvojili smo. I što sad?

Od žute kante do turske grabe: Kako europski otpad putuje i gdje zapravo završava

Razvrstavanje otpada u kućanstvu tek je prvi korak u kompleksnom lancu trgovine smećem. Iako se Europska unija prikazuje kao lider u recikliranju, znatne količine otpada i dalje se izvoze van njezinih granica, piše Višeslav Raos za tportal. Nakon što je Kina 2018. zabranila uvoz plastičnog otpada, glavna odredišta za europski otpad postale su Turska i zemlje jugoistočne Azije, gdje se dio otpada reciklira, dok dio završava na ilegalnim odlagalištima ili u požarima. Hrvatska je također aktivni dio tog tržišta – 2024. godine izvezla je gotovo milijun tona otpada, a uvezla oko 871 tisuću tona (uglavnom metala), dok istovremeno vlastiti komunalni otpad reciklira u skromnom postotku (36,7%). Pravno “reciklirani” otpad ne jamči i stvarno reciklirani materijal sve dok se odgovornost ne bude mjerila po konačnom ishodu, a ne po izvoznim deklaracijama.

gospodarenje otpadom otpad recikliranje Višeslav Raos

Skuplja kanta od pite

Financijski pritisak i uvođenje naknada mijenjaju gospodarenje otpadom u Hrvatskoj

Hrvatska je u 2025. godini odložila 1,47 milijuna tona otpada, čime njegovo zbrinjavanje prestaje biti samo ekološko i postaje ozbiljno financijsko pitanje. Uvođenjem naknada za odlaganje (od 15 do 30 eura po toni), država penalizira neučinkovite lokalne sustave, pri čemu čak 63% otpada završava na pet lokacija, predvođenih Zadrom i Zagrebom. Najveći potencijal leži u biootpadu, koji čini trećinu odloženog iznosa. Umjesto da generira desetke milijuna eura troška i ekološke probleme, taj bi se resurs transformacijom u kompost ili bioplin mogao pretvoriti u kružnu ekonomiju i čistu zaradu. Poslovni

biootpad biorazgradivi otpad gospodarenje otpadom otpad

Smećar, a ne zločinac: Najplemenitije zanimanje 21. stoljeća

Kako bolje upravljanje otpadom može smanjiti globalno plastično zagađenje za 98%

Velik dio svjetskog plastičnog zagađenja nastaje u zemljama s lošim sustavima upravljanja otpadom. Iako stanovnici bogatih zemalja proizvode više plastičnog otpada po osobi, zahvaljujući učinkovitom prikupljanju i odlaganju njihov doprinos zagađenju je oko 100 puta manji. U mnogim siromašnijim državama otpad se često ne prikuplja ili završava na otvorenim odlagalištima, gdje lako dospijeva u okoliš ili se spaljuje. Procjene pokazuju da bi uvođenje sustava upravljanja otpadom kakav imaju bogate zemlje moglo smanjiti globalno plastično zagađenje za više od 98%. Najveći učinak donose ulaganja u osnovnu infrastrukturu poput prikupljanja otpada i kontroliranih odlagališta. Our World in Data

gospodarenje otpadom otpad plastika

Plan je tu, vreće su još vani

CGO u Resniku starta 2028., Jakuševec ide prema zatvaranju

Grad Zagreb stavio je u javnu raspravu Plan gospodarenja otpadom do 2029., kojim se predviđa cjelovita reorganizacija sustava. Ključne mjere uključuju izgradnju Centra za gospodarenje otpadom, širenje podzemnih spremnika, razvoj centara za ponovnu uporabu i jačanje odvojenog prikupljanja. Postojeće kompostane ostaju kao pričuvna infrastruktura. Cilj je usklađivanje s EU obvezama kružnog gospodarstva, smanjenje odlaganja i veća otpornost sustava na krizne situacije. Poslovni

Centar za gospodarenje otpadom gospodarenje otpadom Jakuševec

Naši će ti reći: "Ali mi nismo Italija"

Italija je odlučila pretvoriti otpad u vrijednost, dok je Hrvatska vlastitim propisima vezala ruke svojoj cirkularnoj ekonomiji

Italija je izgradila sustav koji i loše odvojeni biootpad pretvara u biometan i kvalitetan kompost, uz jasnu regulativu, poticaje i više od 150 biometanskih postrojenja. Digestat se nakon obrade koristi kao gnojivo. U Hrvatskoj, pak, nema definicije biometana, nema pravila za njegovo puštanje u plinsku mrežu, a digestat se tretira kao rizik, ne kao resurs. Većina organskog otpada završava na odlagalištima, dok uvozimo kompost i propuštamo prilike koje EU propisi omogućuju. Poslovni

biootpad gorivo gospodarenje otpadom otpad

Sistem 'zakopaj i šuti'

Gospić kao ogledalo: kronična rupa u hrvatskom sustavu otpada

Slučaj ilegalno zakopanog otpada kod gospićkog silosa razotkrio je duboke strukturne probleme hrvatskog sustava gospodarenja otpadom: kriminal, izostanak nadzora i kronično kašnjenje sanacija. Iako su počinitelji uhićeni, najopasniji medicinski otpad i dalje je u zemlji bez jasnog plana čišćenja. Građanske inicijative upozoravaju na rizike po zdravlje, posebno na krškom terenu, te na sumnjivu praksu slanja opasnih materijala u deprivirane regije. Istodobno, država ne objavljuje ključne analize i odgađa modernizaciju sustava, dok se najavljuju novi kontroverzni projekti poput prerade litija. DW

gospodarenje otpadom otpad

Jer nije svo smeće - smeće

Gospodarenje otpadom: Osijek reciklira u papučama, Zagreb planira iz Resnika

Hrvatski gradovi ubrzano inoviraju u gospodarenju otpadom. Osijek prednjači s 57,65% odvojenog otpada i projektom “Reciklirajte u papučama,” dok Zagreb planira moderan Centar za gospodarenje otpadom u Resniku za zatvaranje Jakuševca do 2028. Prelog, Krk i još šest gradova pridružili su se klubu “50+” u odvojenom prikupljanju otpada. Tvrtka Tehnix, sa svojih 60 patenata, globalni je lider u zelenim tehnologijama, naglašavajući kružnu ekonomiju i održivi razvoj. Hrvatska u reciklaži hita prema zelenom planu, a prljave ulice polako postaju stvar prošlosti. Lider

gospodarenje otpadom recikliranje otpada zbrinjavanje otpada

"Eco-friendly" zmaj iz susjedstva

Bečka spalionica Spittelau – energetska tvornica koja grije, hladi i ne šteti okolišu

Bečka spalionica otpada Spittelau, smještena blizu centra, neprimjetna je zbog atraktivnog dizajna i odsustva neugodnih mirisa. Osim što godišnje spaljuje oko 270 tisuća tona komunalnog otpada, proizvodi i toplinsku te električnu energiju. Otpad se spaljuje na 850°C, a ostatak spaljivanja obrađuje se u silikatnu tvar s minimalnim ekološkim rizikom. Spittelau koristi napredne filtere, pa su emisije 80% ispod zakonskih granica. Osim što grije 60 tisuća i opskrbljuje električnom energijom 30 tisuća kućanstava, ljeti služi i za hlađenje. Postrojenje se uklapa u gradski okoliš, s botaničkim vrtom i pčelinjacima na terasama, simbolizirajući čist okoliš i zajedničku prihvaćenost među stanovnicima. Zagreb info… Bez obzira na to, brojni stanovnici Zagreba nisu zadovoljni najavljenim projektom spalionice u metropoli.

Beč gospodarenje otpadom spalionica otpada Spittelau

Nulta emisija? Pita li itko zgrade?

Nova pravila za javne zgrade: Energetska obnova i ZEB Standard

Europske direktive nameću strože uvjete energetske obnove zgrada u javnom sektoru. Od 2024. obnova obuhvaća ne samo državne već i lokalne zgrade, uključujući komunalna poduzeća, s obvezom energetske obnove 3% godišnje. Donedavni nZEB standard (gotovo nulta energija) zamijenjen je ZEB standardom (nulta emisija). Uvođenje solarnih sustava i smanjenje fosilnih goriva ključni su, ali izazovi uključuju visoke troškove, administrativne zahtjeve i manjak radne snage. Zgradonačelnik

energija gospodarenje otpadom javna rasvjeta Vodoopskrba

Misija i vizija