Loše odvajanje otpada i pad cijena plastike gurnuli riječku sortirnicu u gubitke

Neki su odvojili pamet od razvrstavanja

Loše odvajanje otpada i pad cijena plastike gurnuli riječku sortirnicu u gubitke

Riječka sortirnica u Mihačevoj dragi ne radi punim kapacitetom zbog neadekvatnog prostora i izrazito loše kvalitete prikupljenog otpada. Sadržaj plavih spremnika ima do 17 posto nečistoća, dok je u žutim spremnicima čak 81 posto materijala nemoguće reciklirati. To uzrokuje kvarove, zastoje i visoke troškove zbrinjavanja neupotrebljivog otpada. Zbog niskih otkupnih cijena plastike, sortiranje žutih spremnika trenutno je ekonomski neisplativo, pa je sortirnica u 2025. godini poslovala s gubitkom od 70.966 eura, uz dodatne probleme oko povrata 3,8 milijuna eura europskih sredstava. Nacional

gospodarenje otpadom otpad

Odvojili smo. I što sad?

Od žute kante do turske grabe: Kako europski otpad putuje i gdje zapravo završava

Razvrstavanje otpada u kućanstvu tek je prvi korak u kompleksnom lancu trgovine smećem. Iako se Europska unija prikazuje kao lider u recikliranju, znatne količine otpada i dalje se izvoze van njezinih granica, piše Višeslav Raos za tportal. Nakon što je Kina 2018. zabranila uvoz plastičnog otpada, glavna odredišta za europski otpad postale su Turska i zemlje jugoistočne Azije, gdje se dio otpada reciklira, dok dio završava na ilegalnim odlagalištima ili u požarima. Hrvatska je također aktivni dio tog tržišta – 2024. godine izvezla je gotovo milijun tona otpada, a uvezla oko 871 tisuću tona (uglavnom metala), dok istovremeno vlastiti komunalni otpad reciklira u skromnom postotku (36,7%). Pravno “reciklirani” otpad ne jamči i stvarno reciklirani materijal sve dok se odgovornost ne bude mjerila po konačnom ishodu, a ne po izvoznim deklaracijama.

gospodarenje otpadom otpad recikliranje Višeslav Raos

Skuplja kanta od pite

Financijski pritisak i uvođenje naknada mijenjaju gospodarenje otpadom u Hrvatskoj

Hrvatska je u 2025. godini odložila 1,47 milijuna tona otpada, čime njegovo zbrinjavanje prestaje biti samo ekološko i postaje ozbiljno financijsko pitanje. Uvođenjem naknada za odlaganje (od 15 do 30 eura po toni), država penalizira neučinkovite lokalne sustave, pri čemu čak 63% otpada završava na pet lokacija, predvođenih Zadrom i Zagrebom. Najveći potencijal leži u biootpadu, koji čini trećinu odloženog iznosa. Umjesto da generira desetke milijuna eura troška i ekološke probleme, taj bi se resurs transformacijom u kompost ili bioplin mogao pretvoriti u kružnu ekonomiju i čistu zaradu. Poslovni

biootpad biorazgradivi otpad gospodarenje otpadom otpad

Smećar, a ne zločinac: Najplemenitije zanimanje 21. stoljeća

Kako bolje upravljanje otpadom može smanjiti globalno plastično zagađenje za 98%

Velik dio svjetskog plastičnog zagađenja nastaje u zemljama s lošim sustavima upravljanja otpadom. Iako stanovnici bogatih zemalja proizvode više plastičnog otpada po osobi, zahvaljujući učinkovitom prikupljanju i odlaganju njihov doprinos zagađenju je oko 100 puta manji. U mnogim siromašnijim državama otpad se često ne prikuplja ili završava na otvorenim odlagalištima, gdje lako dospijeva u okoliš ili se spaljuje. Procjene pokazuju da bi uvođenje sustava upravljanja otpadom kakav imaju bogate zemlje moglo smanjiti globalno plastično zagađenje za više od 98%. Najveći učinak donose ulaganja u osnovnu infrastrukturu poput prikupljanja otpada i kontroliranih odlagališta. Our World in Data

gospodarenje otpadom otpad plastika

Plan je tu, vreće su još vani

CGO u Resniku starta 2028., Jakuševec ide prema zatvaranju

Grad Zagreb stavio je u javnu raspravu Plan gospodarenja otpadom do 2029., kojim se predviđa cjelovita reorganizacija sustava. Ključne mjere uključuju izgradnju Centra za gospodarenje otpadom, širenje podzemnih spremnika, razvoj centara za ponovnu uporabu i jačanje odvojenog prikupljanja. Postojeće kompostane ostaju kao pričuvna infrastruktura. Cilj je usklađivanje s EU obvezama kružnog gospodarstva, smanjenje odlaganja i veća otpornost sustava na krizne situacije. Poslovni

Centar za gospodarenje otpadom gospodarenje otpadom Jakuševec

Naši će ti reći: "Ali mi nismo Italija"

Italija je odlučila pretvoriti otpad u vrijednost, dok je Hrvatska vlastitim propisima vezala ruke svojoj cirkularnoj ekonomiji

Italija je izgradila sustav koji i loše odvojeni biootpad pretvara u biometan i kvalitetan kompost, uz jasnu regulativu, poticaje i više od 150 biometanskih postrojenja. Digestat se nakon obrade koristi kao gnojivo. U Hrvatskoj, pak, nema definicije biometana, nema pravila za njegovo puštanje u plinsku mrežu, a digestat se tretira kao rizik, ne kao resurs. Većina organskog otpada završava na odlagalištima, dok uvozimo kompost i propuštamo prilike koje EU propisi omogućuju. Poslovni

biootpad gorivo gospodarenje otpadom otpad

Sistem 'zakopaj i šuti'

Gospić kao ogledalo: kronična rupa u hrvatskom sustavu otpada

Slučaj ilegalno zakopanog otpada kod gospićkog silosa razotkrio je duboke strukturne probleme hrvatskog sustava gospodarenja otpadom: kriminal, izostanak nadzora i kronično kašnjenje sanacija. Iako su počinitelji uhićeni, najopasniji medicinski otpad i dalje je u zemlji bez jasnog plana čišćenja. Građanske inicijative upozoravaju na rizike po zdravlje, posebno na krškom terenu, te na sumnjivu praksu slanja opasnih materijala u deprivirane regije. Istodobno, država ne objavljuje ključne analize i odgađa modernizaciju sustava, dok se najavljuju novi kontroverzni projekti poput prerade litija. DW

gospodarenje otpadom otpad

Jer nije svo smeće - smeće

Gospodarenje otpadom: Osijek reciklira u papučama, Zagreb planira iz Resnika

Hrvatski gradovi ubrzano inoviraju u gospodarenju otpadom. Osijek prednjači s 57,65% odvojenog otpada i projektom “Reciklirajte u papučama,” dok Zagreb planira moderan Centar za gospodarenje otpadom u Resniku za zatvaranje Jakuševca do 2028. Prelog, Krk i još šest gradova pridružili su se klubu “50+” u odvojenom prikupljanju otpada. Tvrtka Tehnix, sa svojih 60 patenata, globalni je lider u zelenim tehnologijama, naglašavajući kružnu ekonomiju i održivi razvoj. Hrvatska u reciklaži hita prema zelenom planu, a prljave ulice polako postaju stvar prošlosti. Lider

gospodarenje otpadom recikliranje otpada zbrinjavanje otpada

"Eco-friendly" zmaj iz susjedstva

Bečka spalionica Spittelau – energetska tvornica koja grije, hladi i ne šteti okolišu

Bečka spalionica otpada Spittelau, smještena blizu centra, neprimjetna je zbog atraktivnog dizajna i odsustva neugodnih mirisa. Osim što godišnje spaljuje oko 270 tisuća tona komunalnog otpada, proizvodi i toplinsku te električnu energiju. Otpad se spaljuje na 850°C, a ostatak spaljivanja obrađuje se u silikatnu tvar s minimalnim ekološkim rizikom. Spittelau koristi napredne filtere, pa su emisije 80% ispod zakonskih granica. Osim što grije 60 tisuća i opskrbljuje električnom energijom 30 tisuća kućanstava, ljeti služi i za hlađenje. Postrojenje se uklapa u gradski okoliš, s botaničkim vrtom i pčelinjacima na terasama, simbolizirajući čist okoliš i zajedničku prihvaćenost među stanovnicima. Zagreb info… Bez obzira na to, brojni stanovnici Zagreba nisu zadovoljni najavljenim projektom spalionice u metropoli.

Beč gospodarenje otpadom spalionica otpada Spittelau

Nulta emisija? Pita li itko zgrade?

Nova pravila za javne zgrade: Energetska obnova i ZEB Standard

Europske direktive nameću strože uvjete energetske obnove zgrada u javnom sektoru. Od 2024. obnova obuhvaća ne samo državne već i lokalne zgrade, uključujući komunalna poduzeća, s obvezom energetske obnove 3% godišnje. Donedavni nZEB standard (gotovo nulta energija) zamijenjen je ZEB standardom (nulta emisija). Uvođenje solarnih sustava i smanjenje fosilnih goriva ključni su, ali izazovi uključuju visoke troškove, administrativne zahtjeve i manjak radne snage. Zgradonačelnik

energija gospodarenje otpadom javna rasvjeta Vodoopskrba

Puževim korakom, ali bitno da se misli na to

Prikupljanje otpada trenutnim sistemom nije održivo, otpad bismo trebali pretvoriti u energiju

Odlaganje otpada na određenom prostoru stara je metoda koja je funkcionirala desetljećima, jer je bilo manje stanovnika i nije bilo enormnih potrošačkih potreba kao danas. Jednostavno je neizvedivo nastaviti na jednak način. Suradnja građana i političara u prikupljanju i zbrinjavanju našeg zajedničkog otpada put je kojim bismo trebali ići. Naš sustav gospodarenja otpadom je takav da mi nešto razvrstavamo, prikupimo papir, plastiku, biootpad itd. Papir nekome prodamo, za plastiku moramo platiti nekome da je uzme i to raste iz mjeseca u mjesec. Što više plastike odvojimo, nama je skuplje. A onda je damo nekome da je makne što dalje od naših očiju. Mi si svi lažemo da nešto razvrstavamo, koristimo, a u biti nije tako. Na terenu se susrećemo sa svakodnevnim teškoćama, ne samo tehnološkim, već i sociološkim. Sustav koji danas imamo u konačnici bez energana sigurno neće funkcionirati. Veseli me vidjeti da su danas svi okrenuli priču i susreli se s realnošću da otpad moramo pretvoriti u energiju. Ako to uistinu uspijemo napraviti onda imamo šanse postići taj cilj odvajanja od 10 posto, ali u RH trebamo sagraditi energane – kaže Ivica Puljak, fizičar i gradonačelnik Splita, koji je bio jedan od sugovornika na zanimljivom panelu za Zgradonačelnik.

gospodarenje otpadom otpad

Neki su odvojili pamet od razvrstavanja