Ekološka poljoprivreda u Hrvatskoj: statistika raste, stvarnost tavori - Monitor.hr
Prekjučer (19:00)

Eko je in… samo još da netko nešto proizvede

Ekološka poljoprivreda u Hrvatskoj: statistika raste, stvarnost tavori

Iako Hrvatska postupno povećava površine pod ekološkom proizvodnjom, stvarna ponuda domaće eko hrane ostaje minimalna. Većinu “eko” hektara čine krški pašnjaci i ekstenzivni voćnjaci bez prinosa, dok pravih proizvođača povrća, mesa i mlijeka kronično nedostaje. Mnogi ulaze u sustav radi potpora, a izlaze zbog birokracije, nedostatka tržišta i slabe motivacije. Potrošači pak nemaju povjerenja u oznake, pa je potražnja slaba. Rezultat: statistike izgledaju pristojno, ali police i tržnice – gotovo prazne hrvatskih eko proizvoda. Agroklub


Slične vijesti

07.04. (12:00)

Jedino što možemo je zelenije živjeti

Regenerativna poljoprivreda rješenje je za klimatske promjene? Dokumentarac ‘Poljubi zemlju’ to promovira, no stručnjaci se baš i ne slažu

Film “Kiss the Ground” autora Josha Tickella i Rebecce Harrell Tickell istražuje kako obnova tla može pomoći u smanjenju emisija ugljičnog dioksida te zagovara regenerativne metode koje mogu obrnuti ovaj proces. No, film se bavi i drugim temama, poput negativnog utjecaja kemijskih pesticida i umjetnih gnojiva na bioraznolikost i kvalitetu tla te povezanosti zdravlja tla s globalnim ekološkim problemima, uključujući dezertifikaciju, poplave i eroziju. Pozitivne kritike o filmu govore kako uspješno predstavlja kompleksne ekološke teme na način koji je razumljiv i zanimljiv široj publici, a pritom je i lijepo snimljen. S druge strane, neki kritičari smatraju da film pojednostavljuje kompleksnost klimatskih promjena i ne nudi dovoljno dokaza o tome koliko regenerativna poljoprivreda može smanjiti emisije CO2. Agroklub

16.06.2022. (15:00)

Pretjerano birokratiziranje

Izgubljeni u prijevodu: Ako se želite baviti ekološkom poljoprivredom i primati potpore, ne smijete više koristiti motiku

Pod nedavno donesenom mjerom „Mehaničkog uništavanja korova unutar redova višegodišnjih nasada“ ističe se kako nije dozvoljena upotreba motike, koja je, dodajmo, osnovni alat u obradi zemlje još od antičkih vremena. Ideja samih mjera je u načelu razumljiva, a ona se tiče smanjenja upotrebe pesticida i motiviranja poljoprivrednika da korove uklanjaju mehanički umjesto da “špricaju”. Međutim, pritom je mehaničko uklanjanje protumačeno kao „mehanizirano“. Upravo zbog toga nova je odredba, pretpostavlja se, samo vjerojatno rezultat lošeg prijevoda. Drugi je problem da se time pogoduje velikim proizvođačima, dok se obeshrabruju mali. Podravski

09.06.2022. (15:00)

Alat, a na oružje

Apsurd lošeg prijevoda: Poljoprivrednicima zabranjena motika

Ako ima motike, nema potpore. Prema novoj mjeri u ekološkoj poljoprivredi od korisnika se očekuje da korov uklanja priključnom opremom poput malčera, četke i drugih traktorskih priključaka, što je kod posebno gustih redova gotovo nemoguće. Iako je ideja bila smanjiti upotrebu pesticida i motivirati poljoprivrednike da korove uklanjaju mehanički umjesto da “špricaju”, mehaničko je protumačeno kao “mehanizirano” tako da je dozvoljena isključivo upotreba mehanizacije. To će, smatraju, velikim proizvođačima ponovo otvoriti priliku za povećanjem poticaja primjerice kroz mjeru za poticanje raznolikosti gdje je na gospodarstvu većem od 30 ha dovoljno uzgajati 4 različite kulture s tim da glavna kultura može zauzimati 70% površina. Novi prijedlog plana ne rješava niti najapsurdnije probleme poput zabrane korištenja motike, a rascjepkat će ukupna sredstva tako da malim proizvođačima neće predstavljati nikakvu motivaciju da se uključe u ekološku proizvodnju ili održavaju ekološki važna staništa. Agroklub

05.10.2021. (22:00)

Pomozi državi

I vi možete pomoći u donošenju Nacionalnog akcijskog plana razvoja ekološke poljoprivrede 2023. – 2030.

Ministarstvo poljoprivrede Republike Hrvatske pristupilo je izradi Nacionalnog plada razvoja ekološke poljoprivrede u suradnji s tvrtkom Ernst & Young Savjetovanje d.o.o. Riječ je, navode, o strateškom dokumentu od nacionalnog značaja kojim će se utvrditi smjer razvoja ekološke poljoprivrede. Prikupljeni podaci će se koristiti za utvrđivanje stanja sektora u Republici Hrvatskoj, odnosa ekološkog i konvencionalnog načina proizvodnje te će služiti kao važan izvor informacija za definiranje budućih mjera. Inače, podsjećaju, ekološki proizvod je onaj koji sadrži 95 posto ili više eko sastojaka. Pojavljuje se u raznim nazivima organic, bio, eco te posjeduju certifikat. Anketu možete ispuniti ovdje. Agroklub

07.07.2017. (10:28)

Zeleno?

Hrvatska izvozi obično povrće i voće kao ekološko; EU želi naplatiti 40 milijuna kuna kazne

Hrvatska će izgubiti četrdesetak milijuna kuna već odobrenih sredstava iz fondova Europske unije ukoliko do listopada Glavnoj upravi za poljoprivredni razvoj Europske komisije ne pruži uvjerljive dokaze da nije bilo zloupotrebe u raspolaganju novcem odobrenim za mjeru 10 – Poljoprivreda, okoliš i klimatske promjene i mjeru 11, Ekološki razvoj. O tome nema ni slova na mrežnim stranicama Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, piše Telegram. Među primjedbama koje se navode spominje se i kako je tijekom revizije na terenu ustanovljen niz problema s certifikacijom ekološke proizvodnje.

03.07.2017. (11:01)

Povratak u budućnost

U Hrvatskoj 3.500 proizvođača ekološke hrane, 500 više nego lani

Prošle se godine u Hrvatskoj ekološkom proizvodnjom bavilo 3.546 ekoloških poljoprivrednih proizvođača, što je 485 proizvođača ili 16% više u odnosu na godinu ranije. Slično se povećane i poljoprivredne površine u ekološkoj prozvodnji – za 17.800 hektara hektara ili 23% na 93.594 hektara. Koke su snijele 110% više eko-jaja, njih 246.890 komada, a najveći postotak je porast broja ekološki uzgojene stoke – 562%, iako apsolutne brojke nisu tako velike – to je bilo 1.500 grla više. Poslovni

28.10.2016. (16:38)

Veliki napredak

Najveći rast površina pod ekološkim uzgojem hrane u Hrvatskoj

Ekološki uzgoj poljoprivrednih proizvoda u EU se krajem 2015. godine odvijao na više od 11 milijuna hektara, što je 21 posto više nego u 2010., podaci su Eurostata, koji pokazuju i da je najveći porast tih površina u tome razdoblju ostvarila Hrvatska. U 2010. u Hrvatskoj se ekološki uzgoj hrane odvijao na 16.000 hektara, a u 2015. na gotovo 76.000 hektara ili čak 377 posto više. Znatan rast površina pod ekološkim uzgojem hrane zbio se u tom razdoblju i u Bugarskoj, za 362 posto, potom u Francuskoj, za 61 posto, Irskoj, za 53 posto, Litvi, za 49 posto i Cipru, 48 posto. Agrobiz.hr

16.10.2016. (16:58)

Kobaje s dovratka

Dopuštena prodaja kobasice i slanine na kućnom pragu

Udio ekološke proizvodnje u hrvatskoj poljoprivredi trećina je količine u EU. No zanimanje raste. Ponajprije zato što je država napokon donijela pravilnik koji malim gospodarstvima omogućava preradu i prodaju mesa i mesnih prerađevina na kućnom pragu, ali i lokalnom tržištu, čime je proizvođače hrvatskih sela izjednačila s onima u Uniji. Kako je najbolji model ekološke proizvodnje na selu onaj mješoviti, papirologije vezane za certificiranje ima mnogo. Uz to je i skupa, što mnoge odvraća od ekološke poljoprivrede, piše HRT.

30.06.2016. (09:59)

Eko-fruštuk

U Hrvatskoj 3.061 ekološki poljoprivrednik

Prošle je godine u Hrvatskoj bilo 3.061 poljoprivredno gospodarsto koje se bavilo ekološkom proizvodnjom. Od ukupno 1,09 milijuna hektara obradivih površina, 25.797 hektara imalo je potpuni ekocertifikat, a još 50.086 hektara ide prema tom statusu. U akcijskom planu Vlade RH iz 2011. stajalo je da će hrvatski agrar 2016. imati 5.000 ekopoljoprivrednih gospodarstava koja će obrađivati 90.000 hektara. Poslovni