Ekstremizam kao psihološki prečac: Mržnja prema drugima je najlakši put do lažnog osjećaja vlastite dobrote - Monitor.hr
Prekjučer (17:00)

Kako biti grozan, a osjećati se božanstveno

Ekstremizam kao psihološki prečac: Mržnja prema drugima je najlakši put do lažnog osjećaja vlastite dobrote

John Cleese u videu nastalom prije više od 30 godina analizira psihologiju ekstremizma. Njegov glavni zaključak je da ekstremizam služi kao sredstvo za postizanje unutarnjeg zadovoljstva jer pojedincu pruža “popis neprijatelja”.

  • Moralna superiornost: Ekstremist projicira sve zlo u svoje neprijatelje, dok sebe vidi kao utjelovljenje dobrote.
  • Opravdanje agresije: Imati neprijatelje omogućuje ljudima da ispoljavaju bijes i vrijeđaju druge, dok istovremeno vjeruju da je njihovo ponašanje moralno opravdano.
  • Sličnost ekstrema: Bez obzira na to radi li se o ekstremnoj ljevici ili desnici, mehanizam je isti – jedina razlika je u popisu meta.

Cleese zaključuje da ekstremizam nije borba za istinu, već manifestacija nesigurnosti i paranoje.


Slične vijesti

02.12.2025. (11:00)

Kad ti algoritam postane odgojitelj – i to jako loš

Njemačka traži odgovor: kako zaustaviti radikalizaciju djece na internetu

U Njemačkoj raste broj maloljetnika uključenih u islamistički i desničarski ekstremizam, potaknut online propagandom, društvenim krizama i psihološkim stresom. Stručnjaci upozoravaju da su djeca iz nesigurnih obitelji i izbjegličkih zajednica posebno ranjiva, često tražeći smisao i pripadnost na internetu. Organizacije poput berlinskog VPN-a rade na deradikalizaciji kroz razgovor, emocionalnu podršku i uključivanje roditelja. Istraživanja pokazuju da radikalizacija često počinje na društvenim mrežama i u internetskim eho-komorama. Unatoč trendovima, programi deradikalizacije bilježe vrlo nisku stopu recidivizma. DW

23.04.2025. (18:00)

Kad si jako siguran, a nisi baš u pravu – mozak radi prekovremeno

Ljudi s manjom samosviješću skloniji su moraliziranju i političkom ekstremizmu

Nova studija pokazuje da ljudi s niskom samosviješću o točnosti vlastitih prosudbi jače reagiraju na politička pitanja s moralnim nabojem. Njihov mozak pritom aktivira regije povezane s emocijama i kognitivnom kontrolom, što može pojačati rigidnost u stavovima. Moralna uvjerenja time ne funkcioniraju samo kao mišljenja, već kao imperativi. Iako ova brzina i sigurnost u odlučivanju može djelovati odlučno, ona zapravo skriva slabiju sposobnost prepoznavanja vlastitih pogrešaka – što vodi većoj dogmatičnosti. Istraživanje otvara vrata mogućim intervencijama za poticanje metakognitivne osjetljivosti i smanjenje polarizacije. Index

29.10.2021. (15:00)

Zelena patrola

Što se krije iza ekstremističke stranke Treći put?

Njemačka neonacistička stranka Treći put (Der III. Weg), koja broji samo nekoliko stotina članova, privukla je tokom vikenda pažnju međunarodne javnosti okupljanjem na njemačko-poljskoj granici u pokrajini Brandenburg s namjerom da se oružjem onemogući migrantima ulazak u zemlju. Stranka je osnovana 2013. godine, smatra se da je povezana s “lijevim krilom” koje propagira nacističku ideologiju i zalaže se za nacionalizaciju svih ključnih njemačkih industrijskih grana, kao i javnih servisa, socijalne skrbi, banaka i velikih kompanija. Program uključuje financiranje obitelji s mnogo djece, te “mirnu obnovu Velike Njemačke u njenim izvornim granicama”. Deutsche Welle…

02.10.2016. (13:36)

I kad bude gore, bit će gore

"Kako se Hrvatska pretvara u zemlju dopuštenog verbalnog političkog nasilja?"

“Hrvati su, očito, odlučili šutjeti, gledati i ne izlaziti na izbore. Naši ekonomski rezultati iz godine u godinu bit će sve bolji, zahvaljujući turizmu, bezbrojnim prirodnim prednostima, kao i realnoj konkuretnosti ljudi koji ovdje žive. Što, međutim, ne znači da ćemo postati bolje društvo. Zemlja u kojoj se poziva na fizički obračun sa studentima, u kojoj se svesrdno radi na ukidanju elementarnih liberalnih političkih sadržaja, u kojoj je na djelu prevrednovanje Drugog svjetskog rata, i u kojoj se manjine rutinski optužuju za nelojalnost i subverzivnost: takva zemlja, naprosto, nije na dobrom putu, neovisno od dobrih gospodarskih brojki”, piše Telegram.

27.06.2016. (08:23)

SOA [pdf]: Među mladima u Hrvatskoj se pojavljuje – četnički ekstremizam

01.03.2016. (10:48)

She lost that loving feeling

Frauke Petry – najopasnija žena u njemačkoj politici

Njemačka šefica stranke AfD (Die Alternative für Deutschland) Frauke Petry nedavno je izjavila kako bi njemačka vojska, ako treba, trebala i pucati na izbjeglice i migrante koji se pojavljuju na granicama države. Do prije nekoliko godina Nijemci su se čak krzmali poslati svoju vojsku samo u mirovne misije, a sad šefica stranke koja ima čak sedam zastupnika u Europskom parlamentu, i koja bilježi izvanredan rast popularnosti, uvodi u srednjostrujaški politički diskurs strijeljanje imigranata. Jutarnji

09.06.2015. (09:53)

Miljenko Jergović: Kad nema talibana, onda dobro dođu i Dubrovčani

“Hrvatska se osjeća nekako svjetskije, nekako američkije, ako se u javnosti širi strah od ekstremnih muslimana. Ako već nemamo ekstremne, dobro će nam poslužiti i oni – dubrovački. Tvrdnja koju Laušić iznosi, po kojoj bi se strani turisti mogli razbježati bude li bilo predstave, pošto je njima najvažnija sigurnost, zaslužuje protupitanje: zašto ti isti turisti hrle u Antaliju i duž turske obale, u zemlju u kojoj ima muslimana i koji bi pridavili Houellebecqa kada bi izvikivao ono o islamu. Kako to Laušić objašnjava? U Turskoj nema dubrovačkih muslimana, ili što?”, komentira Miljenko Jergović. Jutarnji

22.05.2015. (18:50)

Maršal kao Staljin Junior

‘Tito je, kao i Staljin, bio komunistički diktator’

„Ako mlada osoba ne može ući na tržište rada i ne može naći odgovarajući posao, to može prouzročiti nepovjerenje u vrijednosti društva i institucija. Može udaljiti mlade osobe od političkih institucija. A sve to onda može voditi u oblik ekstremizma“, ustvrdio je povjerenik Europske komisije za kulturu, obrazovanje i mlade Tibor Navracsics, nešto kasnije u razgovoru izjednačivši Staljina i Tita kao slične komunističke diktatore. Večernji

04.02.2015. (20:49)

Nova eskalacija zla

“Već neko vrijeme primjećujemo da govor mržnje i sve otvorenije prijetnje ljudima suprostavljenog mišljenja uzimaju maha. Taj trend ipak ne bih ocijenio kao ‘buđenje zla’, već kao ‘pokušaj buđenja zla’. Ono što je velika razlika od prijašnjih takvih pokušaja mobilizacije ekstremizma, je činjenica da je u društvu ipak puno više točaka otpora”, kaže Gordan Bosanac iz Centra za mirovne studije. “Po prvi put u svoje 42 godine u vlastitoj zemlji ne osjećam se ugodno. Zločinci iz prošlosti, dalje i bliže, postaju heroji”, kaže povjesničar Hrvoje Klasić. H-alter